Pratite nas

Povijesnice

12. lipnja 1992. Kotor Varoš – zašto Hrvati malo znaju o ovom velikom srpskom zločinu?

Objavljeno

na

Dana 12. lipnja 1992., Prvi i Drugi krajiški korpus VRS i srpske paravojne formacije zauzimaju gradić Kotor Varoš. Hrvatski i bošnjački civili su uhićeni i smješteni u četiri logora, u zgradu Starog suda, pilane, srednje škole i u selu Maslovare.

Teškom artiljerijom do temelja je srušeno selo Hrvaćani, 12. lipnja, a dva dana poslije, više od 10 civila je ubijeno u samo Kotor Varošu.

Dana 25. lipnja, u predjelu Kukavice, ubijeno je šest civila, a nekoliko civila je ubijeno na mostu preko Vrbanje, čija su tijela bačena u Vrbanju. Toga dana, u Kotor Varošu ubijeno je 30 civila, a dvije masovne grobnice su nastale u Donjem Varošu Vrbanjcima. Srpsko zrakoplovstvo je sustavno bombardiralo Večiće, Viševice i Sokoline. Selo Sokoline je zauzeto početkom listopada, civili su protjerani, a više od 200 muškaraca je završilo u logorima.

To je samo mali dio epiloga srpske agresije i zločina nad Hrvatima u BiH, a osobito nad Hrvatima banjalučkog kraja. Još 1971. godine Hrvati su u Kotor Varošu bili većinsko stanovništvo, ali im je udio počeo opadati uslijed antihrvatske i prosrpske politike vladajućih komunista u BiH.

Kotor Varoš jedno je od mjesta u kojima su velikosrpski zločinci počinili strašna zvjerstva nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Samo u logoru u Grabovici ubijena su 163 nesrpska građanina KV, za čijim tijelima se još uvijek traga.

Velikosrpski zločinci ubili su oko 300 građana ove male općine, a 350 se još uvijek vode kao nestali. U genocidnoj kampanji etničkog čišćenja, oko 5.000 Hrvata i Bošnjaka nestalo je iz Kotor Varoši, od kojih su većina prošli logorske torture, mučenja, silovanja i pljačke.

(narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. lipnja 1991. godine ustrojen HOS (Hrvatske Obrambene Snage )

Objavljeno

na

Objavio

U začecima velikosrpske agresije na Hrvatsku 25. lipnja 1991. godine ustrojene su Hrvatske Obrambene Snage (HOS) kao vojno krilo Hrvatske stranke prava.

Hrvatske obrambene snage (HOS) su službeno osnovane krajem lipnja 1991. od strane Dobroslava Parage, Ante Paradžika, Alije Šiljka i još nekih članova tadašnjeg vodstva HSP-a.

Jedini kriterij za ulazak u HOS isključivo je bila dragovoljnost. Unatoč etiketi radikalnosti koja ih je cijelo vrijeme pratila, stranačka i nacionalna pripadnost nije bila bitna.

Naprotiv, pripadnici drugih nacionalnosti, Hrvati iz emigracije i velik broj stranih dragovoljaca bojevali su u HOS-u.

U suradnji sa slovenskom policijom na Žumberku je organiziran jedan od prvih kampova za vojnu obuku.

HOS-ovci su od početka djelovali na svim kriznim bojišnicama. Posebno su se istaknuli u obrani Vukovara, ali i cijele Slavonije, Dubrovnika, Banovine, poslije Livna i Bosanske Posavine, potom Mostara i drugih dijelova Hercegovine.

Tek 1996. HOS je službeno priznat, a tek 2004. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, HOS-ovci su priznati kao punopravni branitelji i dio Oružanih snaga RH.

Zanimljivo, jedina postrojba koja je zadržala ime i oznake HOS-a bila je IX. bojna Rafael vitez Boban uklopljena u 114. brigadu HV-a. (Više..)

 

Damir Radnić, ratni zapovjednik HOS-a Bogdanovci!

 

 

BUJICA: HOS-ova ŠTAFETA SMRTI (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

25. lipanj 1991. – Proglašenje hrvatske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

autor: Damir Kukavica (ulje na platnu)

U okruženju velikosrpskih prijetnji i cinizma svjetske diplomacije povijesnog 25. lipnja 1991. Hrvatski je sabor proglasio Republiku Hrvatsku, dotad u sastavu socijalističke Jugoslavije, suverenom i samostalnom državom.

Tim činom Hrvatska je pokrenula “postupak razdruživanja” od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje.

Sabor je usvojio tri dokumenta: Ustavnu odkuku o suverenosti i samostalnosti, Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne države i Ustavni zakon o provedbi republičkog Ustava. Prihvaćena je i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Hrvatskoj.

Povijesne odluke o slobodnom putu u budućnost temeljile su se na rezultatima referenduma na kojem je 93,2 posto birača zaokružilo listić “da” za državnu samostalnost.

Hrvatski narod tako je demokratskim putem izrazio svoju volju da sam upravlja vlastitom sudbinom. Referendumom su odbačene druge, tada ponuđene varijante koje su Hrvatsku dovodile u nepovoljan položaj: i prijedlog saveznog premijera Ante Markovića o nekakvoj “demokratskoj Jugoslaviji” i Miloševićevu velikosrpsku koncepciju o takozvanoj “modernoj federaciji”, zapravo o novoj Srboslaviji.

Hrvatski je sabor jednoglasno izglasovao Deklaraciju o nezavisnosti ali je to jednoglasje bilo ponešto narušeno činjenicom da su se reformirani komunisti, tada pod nazivom Stranke demokratskih promjena, izjasnili protiv Ustavne odluke i zakona. Klub zastupnika SDP-a tražio je da se istodobno s razdruživanjem pokrene postupak udruživanja s drugim jugoslavenskim republikama.

Taj je prijedlog odbijen pa se saborska većina, u kojoj je prevladavala Hrvatska demokratska zajednica, odlučila za punu hrvatsku nezavisnost bez ikakvih uvjeta. Istoga dana i Republika Slovenija donijela je odluku o državnoj samostalnosti.

Jugoslavije više nije bilo iako su međunarodni čimbenici kao lijek za staru zagovarali nekakvu “novu jugoslavensku zajednicu”.

Zato je novim državama nametnut moratorij od tri mjeseca i embargo na uvoz oružja što ih je prepuštalo na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji.

No u Domovinskom ratu Hrvatska se obranila pa je u siječnju 1992. međunarodna zajednica morala priznati novu političku stvarnost na jugoistoku Europe, piše HRT

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori