Pratite nas

Povijesnice

12. travnja 1961. Jurij Gagarin – prvi let čovjeka u svemir

Objavljeno

na

yuri_gagarin

Preletio je preko Sibira, Havaja, Južne Amerike, Afrike i sletio na području Rusije, i sve to u 1 sat i 48 minuta.

Današnji je dan 12. travnja velikim slovima upisan u povijest ljudskog istraživanja svemira. Tog je dana Jurij Gagarin postao prvi čovjek koji je u dospio u orbitu oko Zemlje. Svemirski brod zvao se Vostok 1 (riječ “vostok” na ruskom znači istok) i lansiran je s kozmodroma Bajkonur u današnjoj Republici Kazahstan (taj kozmodrom danas kazahstanska vlada iznajmljuje Rusiji i još uvijek se koristi).

Gagarinov let trajao je 1 sat i 48 minuta i u tom je vremenu obišao Zemlju u orbiti koja je dosegnula maksimalnu visinu od 327 kilometara. Preletio je preko Sibira, Havaja, Južne Amerike, Afrike i sletio na području Rusije, čak 280 kilometara od planiranog mjesta. Na visini od 7000 metara Gagarin je napustio letjelicu i sletio svojim padobranom.

Navodno, kad je konačno sletio, prvo je sreo jednu seljanku i njezinu kćer. Obje su bile zastrašene Gagarinovom pojavom u narančastom skafanderu. On ih je umirio riječima: “Ne bojte se, ja sam sovjetski građanin kao i vi. Spustio sam se iz svemira i moram telefonirati u Moskvu.” Inače, Amerikanci su prilično kasnili za sovjetima u toj prvoj fazi letova u svemir. Naime, prvi Amerikanac koji je uspio u orbiti obletjeti Zemlju bio je John Glenn 20. veljače 1962., dakle više od 10 mjeseci nakon Gagarina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. rujna 1991. obranjen je Gospić, drugi najrazoreniji grad u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 19. rujna 1991. osvajanjem oružja i predajom snaga JNA u Gospiću, razbijena je napadačka organizacija u Lici, jednom od najvažnijih strateških ciljeva agresora.

Siloviti napad na Gospić započeo je početkom rujna, a grad su branili malobrojne skupine branitelja. Nakon što je u Gospić stiglo pojačanje iz Zagreba predvođeno Mirkom Norcem, prvi korak prema oslobođenju je postignut 14. rujna osvajanjem skladišta oružja u Kaniži.

Nakon što su zarobljenim oružjem branitelji zauzeli vojarnu Stanko Opsenica, počeli su se predavati i ostali vojni objekti. Zbog toga su zrakoplovi JNA raketirali cijelo područje, a iz Banjaluke je na Gospić poslana velika oklopna kolona.

Branitelji su uspješno odbili napade, no Gospić je platio visoku cijenu i uz Vukovar postao drugi najrazoreniji grad u Domovinskom ratu.

Pogledajte prilog TV kalendara!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prešućena, krvava akcija ‘UNA’: Tko je krivac za smrt 49 vrhunskih specijalaca, mjesec i pol nakon ‘Oluje’?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vojska 18. rujna 1995. pokrenula je operaciju Una u kojoj je nasilnim prijelazom rijeka Une i Save pokušala ovladati područjem Bosanskog Novog, Bosanske Dubice i Bosanske Kostajnice te planinom Prosara i spojiti se s 5. korpusom Armije BiH.

Za napad su angažirane snage zbornih područja Zagreb i Bjelovar, 1. i 2. gardijske brigade te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i mornarica.

Operacija je počela u 9 sati i unatoč brojnim teškoćama pripadnici 1. i 2. brigade uspjeli su na prostoru Bosanske Dubice i Bosanskog Novog napraviti mostobran.

Na ostalim mjestima prijelaz nije uspio, a neprijatelj je brzo konsolidirao i ojačao snage te uz pomoć avijacije počeo potiskivati hrvatske snage nanoseći im velike gubitke pa je operacija prekinuta. Hrvatski vojnici uz jaku paljbu, u gustoj magli i po nabujaloj rijeci vraćali su se na hrvatsku stranu uz nove gubitke.

Zbog neuspjeha, koji je brzo zataškan, kažnjen je jedino general Vinko Vrbanc. On je potpisao zapovijed za napad u ime Načelnika Glavnog stožera, Zvonimira Červenka koji se nije slagao s brzim pokretanjem operacije.

Naime, od izdavanja direktive do početka napada proteklo je samo 16 sati, što je bilo prekratko vrijeme za pripremu i mobilizaciju ljudstva koje je dijelom bilo na godišnjim odmorima. Pogibeljnim se pokazalo i podcjenjivanje suparnika, a bilo je još uzroka neuspjeha.

Za prijelaz Une, koji se odvijao pri velikoj brzini rijeke zbog čega je dio čamaca bio neupotrebljiv dok ih se nekoliko prevrnulo, nisu izabrana odgovarajuća mjesta, a osim toga čitava je operacija u brojnim segmentima kasnila pa je izgubljen faktor iznenađenja.

Nakon tragedije na Kupi 1991., Hrvatska vojska još jednom je platila visoku cijenu zbog pokušaja najtežeg oblika napada, nasilnim prelaskom rijeke.

Više od 40 poginulih i nestalih, od čega je čak 26 poginulih pripadnika 2. gardijske brigade, te više od 100 ranjenih bili su preveliki gubici za pobjedničku vojsku nakon briljantno izvedene operacije Oluja.

Uz to, srpska strana pretrpjela je veliku materijalnu štetu, a zbog brojnih poginulih civila hrvatska strana optužuje se za ratni zločin, iako nije jasno zašto iz područja borbenih djelovanja civili nisu evakuirani?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari