Pratite nas

Kultura

Žive tako u tuđi, ali za rodnom grudom pate

Objavljeno

na

U šumici kuća stara
zarasla u gusto granje,
zraka sunca obiđe je
svako jutro kada svane.

Stoji tako godinama
zaključana, prazna, sama
dok je ruše vjetri razni
i prekriva crna tama.

Iznad kuće nadvije se
često jedan oblak sivi
ko da plače i tuguje
jer tu nitko sad ne živi.

Svi odavno otišli su,
sudbina je tako htjela,
ali često niz lice im
kane bolna suza vrela.

Misle oni na kućicu
i na njena trošna vrata,
na dvoriše, murvu staru
vrjedniju od suhog zlata.

Na sve staze i puteljke
i molitve nježne zvuke
tilovinu, draču, lozu
na majčine vrijedne ruke.

Žive tako u tuđi,
ali za rodnom grudom pate
u srcu im jedna želja
u zavičaj da se vrate.

Da se vrate kući rodnoj,
svome kršu, kamenjaru,
ispred kuće trošne male
da zagrle majku staru…

Stihovi: Ljiljana Tolj/ Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Iz tiska je izišao travanjski broj časopisa Matica

Objavljeno

na

Objavio

travanjski broj časopisa Matica

Stotinjak fotografija i pregršt raznovrsnih tekstualnih priloga vezanih uz hrvatsko iseljeništvo i naše manjinske zajednice u aktualnom trenutku pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu donosi na sedamdesetak stranica novi broj časopisa Matica

Nakon čitanja čestitki za Uskrs u novome broju časopisa Matica broj 4 (2020.), osvježite uspomene iz djetinjstva na autohtono hrvatsko bilje povezano s našim uskršnjim običajima koje opisuju Luka i Darko Mihelj. Svezak je fokusiran, uz  vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i posljedice potresa u Županiji zagrebačkoj i glavnome gradu svih Hrvata Zagrebu, na prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti, te suvremene društveno-gospodarske značajke otoka Pašmana, smještenoga u zadarskome arhipelagu. Opisana je i nesvakidašnja misaona i zbiljska veza najuspješnijeg Newyorčanina hrvatskih korijena u svijetu sportske televizije – ovjenčanog s čak 37 Emmyja – Petera Radovicha Jr. (51), koji svake godine sa suprugom Nancy i trojicom sinova barem četiri ljetna tjedna puni baterije na otoku Pašmanu u Neviđanima, rodnome zavičaju vlastitih roditelja. Na svom twitter profilu on ovih dana razmjenjuje poruke sa Zlatkom Dalićem i braćom Sinković o potresu, a svojim prijateljem iz djetinjstva Alanom Medićem – voditeljem Epidemiološke službe u Zavodu za javno zdravstvo u Zadru o razmjerima zaraze u SAD-u i u Dalmaciji te njezinu europskome susjedstvu.

Uz poruke ohrabrenja i blizine ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i državnoga tajnika Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan domovine Zvonka Milasa vezane uz pandemiju koronavirusa, donosimo obavijesti o Matičinim kulturnim i obrazovnim programima te budućim školama hrvatskoga jezika i  kulture. Nadalje, čitateljima su predočeni razmjeri pandemije koronavirusa u Španjolskoj, gdje žive i rade suvremeni hrvatski pečalbari uz neveliku našu stariju iseljeničku zajednicu. Građu travanjskoga sveska obogaćuju i priče iz povijesti globalnoga zdravlja u kojoj su Hrvati nerijetko ostvarili ključna rješenja poput dubrovačkoga izuma prve karantene u svijetu o čemu piše Ivo Lučić.

Izdvojeni su bitni događaji vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a s naglaskom na zdravstvenu i gospodarsku solidarnost 27 članica kao i skrb o svim građanima Unije, uključujući i akcijski plan repatrijacije – koji je spasio ovoga ožujka, uz brojne druge Europljane, više od tisuću hrvatskih državljana koji su se zatekli u inozemstvu u korona krizi od naših studenata na Erazmusu do poslovnih ljudi u tzv. trećim zemljama. Atraktivan je prilog o novom IMIN-ovom trojezičnom hrvatskom Portalu za migracije (Demosmigrant), koji kategorizira internetske izvore podataka o migracijskim izazovima. Kad već guglate, skrećemo vam pozornost i na prilog o novom portalu Jezik.hr zagrebačkoga IHJJ-a prigodom završetka Mjeseca hrvatskoga jezika (21. II. – 17. III. 2020.), koji na internetu donosi najvažnije priručnike i mrežne izvore koji će u vrijeme škole na daljinu pomoći učenicima u domovini i Hrvatskoj nastavi u inozemstvu da što jednostavnije dođu do informacija potrebnih za svladavanje gradiva hrvatskoga jezika. Iz iseljeničke povijesti, prigodom Mjeseca hrvatskoga jezika osvrćemo se na prinose naše emigrantske akademske zajednice vezane uz Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika uz analizu uloge ondašnjih članova Izvršnoga odbora Matice iseljenika Hrvatske među kojima su bili, uz predsjednika MIH-a Većeslava Holjevca, povjesničar Franjo Tuđman i slavni pisac Miroslav Krleža.

Novostima o  Europskoj prijestolnici kulture 2020 – gradu Rijeci, pridružena je priča o nastanku Baltazar-grada, kreiranog prema vizuri tog primorskoga grada ispod Učke, kojim šeće najslavniji hrvatski animirani lik profesor Baltazar iz kultne Zagrebačke škole animiranoga filma već 60 godina. Profesor Baltazar je idealan lik i za vrijeme u kojem živimo jer pomaže svojim sugrađanima, promiče nenasilje i toleranciju, prijateljstvo i dobrotu. Fantastičan je prilog o arhitektu Radovanu Tajderu s višedesetljetnom bečkom adresom, nedavno ovjenčanom domovinskom Nagradom za životno djelo koja nosi ime znamenitog hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića, uz vijest da se Tajder uvrstio među iseljeničke filantrope – darujući svoja vrijedna djela i graditeljske memorabilije Muzeju za umjetnost i obrt u rodnome Zagrebu.

Ekološki dašak iz Lijepe Naše zrači iz slikopisa posvećenog Svjetskom danu voda i obnovljivim izvorima energije.  Obljetničke teme, pored godišnjica rođenja i smrti planetarno slavnog violinista, filantropa i vodećeg aktiviste američkih Hrvata  glazbenika Zlatka Balokovića, nisu zaobišle ni  šibensko kazalište (osnovano prije 150 godina), čiji su kreativci iznjedrili najstariji i najkreativniji šezdesetgodišnji međunarodni festival dječjeg scenskog stvaralaštva u ovom dijelu Europe.

Čitateljima podastiremo i raznovrstan izbor prijevoda hrvatske knjige čitanijih suvremenih pisaca raznih žanrova s hrvatskoga na strane jezike, uključujući širi prikaz knjige jezikoslovca Marija Grčevića “Ime ‘Hrvat’ u etnogenezi južnih Slavena”. Tristotinjak stranica Grčevićeve monografije podijeljeno je pregledno na šest znakovito naslovljenih poglavlja: Alpski Hrvati, Hrvati i islam, Hrvati i pravoslavlje, “Hrvacki” istumačeno i “srpski” napisano, O Dubrovačkoj Republici i Boki kotorskoj.

Uz novosti o revitalizaciji kulturnog života hrvatske zajednice iz Čilea, skrećemo vam pozornost na tekst vezan uz vrijednu izložbu hrvatskih modernih slikara u Budimpešti, održanoj u Mađarskoj u sklopu kulturnog programa hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a.

Rubrika posvećena našim katoličkim misijama u svijetu u ovom svesku časopisa Matica hvali zlatni jubilej  HKM London i njezin dvojezični časopis koji izlazi u Engleskoj već trinaest godina pod nazivom Most / The Bridge, a o kojem piše sveučilišni profesor Gojko Bežovan. Stalne rubrike Crorama i vijesti iz sporta mozaično su složene od događaja vezanih uz humanitarne aktivnosti u dvostrukoj krizi od globalno prisutnog koronavirusa do lokalnog potresa koji je zadesio zagrebačko područje i naš glavni grad Zagreb. Zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama izvijestio je da je u Zagrebu u potresu, kakav je naš glavni grad doživio i prije 140 godina, oštećeno ukupno 26.197 građevina, od toga su 9.642 obiteljske kuće.

I na kraju, ne propustite priloge stalnih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Marjana Kremer, Vesna Kukavica, Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.

Uz stotinjak fotografija s pet kontinenata, svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku. Časopis Matica je u šezdesetdevetome godištu izlaženja, a aktualna je urednica Ljerka Galic.

Vesna Kukavica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Pokoljenja, pamtite ih…

Objavljeno

na

Objavio

Rastanci u crnini koji najviše bole

posvećeno hrvatskim braniteljima, logorašima, nestalim i stradalima u svim našim i tuđim ratovima

Pucnjevi u zoru.

Sijede vlasi. U prašini ladice ratna odličja. Revolver. Čin. Crvena

beretka. Ratni memoari reportera iz Vukovara.

Noćna buđenja u znoju. Tablete 500 mg.

Pijani stražari. Izgladnjeli logoraši u kazamatima, skladištima,

industrijskim postrojenjima propalih socijalističkih giganata.

Bez svijesti. Izbatinjani prljavim armijskim čizmama u

koščata rebra. Surova udaranja kundakom u glavu. Sljepočnice.

Izbijanje zubi. Krvavi bubrezi…

Minus sedamnaest. Proboji vojnika na

studeni bijele mjesečine, blatnim  kukurizištima.

Zapomoganja suboraca iz minskih polja.

Jauci. Ah, ti jauci me prate k’o napušteni seoski psi.

Stravični logorski časi pred lažna strijeljanja.

Kopanje vlastitih raka.

Raznorazni psihijatrijski pregledi. Svakodnevna mrcvarenja

birokratskih komisija za utvrđivanje braniteljskog statusa.

Invaliditeta. Dijagnoze. Nervoza. Dugosatna čekanja nepoznatih

liječničkih duša u bijelim skutama kliničkih ustanova.

Hodnicima u kojima strahovi igraju valcere. Gospodare.

Elegantno stoje na raskrižjima velikih avenija.

I nadmeno pokazuju strane svijeta.

Oni su uvijek tu.

Nepobijeđeni ko jezivi šaptaji s bojišta.

Mirisi spaljenih tijela iz rovova.

Uvlače se u svaku poru ljudskog duha,

dugmad na pamučnim košuljama.

Poslijeratna samoubojstva prijatelja iz postrojbi.

Bezbrojni onkološki pregledi. Terapije. Zračenja.  Traume.

Ratne udovice. Komemoracija na grobljima.

Zastave spuštene na pola koplja.

Posmrtni zvuci truba. Raffaele Celeste (Nini) Rosso.

Il Silenzio.

Rastanci u crnini koji najviše bole.

Na zidu zalijepljene izblijedjele fotografije iz Domovinskog rata.

Porušene bogomolje, unakaženi sveci, raspela kraj puta.

Koliko je Bog plakao nad besanim noćima ranjenika

u podrumskim bolnicama,

urlicima prerezanih grkljana,

jezivim povicima silovanih žena.

Koliko srijemski kavgadžijo pera Matošu,

plemeniti Šufflayu,

kardinalu iz Krašića?

Recite mi,

zar je zemlja svu krv već upila

rasute kosti u pepeo pretvorila.

Rasute kosti Kulikovih polja

(palim vojnicima iz prvoga svjetskoga rata)

U osami listova stoljetnih hrastova, nespokojne povorke kostiju Kulikovih polja.

Derutne austrougarske bolnice propale dvojne monarhije. Ubožnice za nemoćne. Epidemije. Oboljeli od dizenterije. Blijedi vojnici u postelji svojih pocijepanih stijegova. Vojski. Pukovnija. Pozenjelih kolajni.

Bizarni prizori s ratišta. Bojni otrovi. Gušenja. Bodljikave žice. Šrapneli. Salve puščane tanadi. Juriši. Herojstva. Štakori u jarcima krvi. Sablasni gavrani nad raspadajućim truplima ljudska mesa. U zakašnjelim povlačenjima, pogibija preplašenih mladića od osamnaest godina. Pokošeni rafalima strojnica. Stradavaju…

Krvoprolića za kolonije. Svečane balove u kristalnim dvoranama zamaka. Blještavi sjaj krune s dijamantima. Prijetvornu dvorsku svitu iza svilenih baldahina, raspojasanu gospodu plave krvi dok bezbrižno igraju salonski bilijar, poker, ispijaju slatkasti konjak, čitaju naglas klasike uz tihu pratnju glasovira.

Zarobljeništva. Oficiri s Istoka. Solunci. Kozaci. Sluge. Šakali rata. Ustanci. Granitni zamasi drvenih toljaga dvoreda u mramorna bedra. Domobrana. Regimenti. Izmrcvareni. Nazebli. Bosonogi na studeni. Izgladnjeli od duga marša, prokislih baraka. Jeftini kao prošvercani vojnički rum na prvoj liniji fronte balkanskoga blata. Zapleteni u mrežama crnomorskih ribara. Nokturna kad anđeli ugošćuju duše na Golgotama svojih patnji.

Na vješalima propalih carstava, umiru na konjskim zapregama. U vlazi zajedničkih grobnica. Anonimni. Beznačajni. Omamljeni prividima ženskih silueta. Na posljednjim stražama. Bez oproštaja. Presvete hostije. Pisma. Dodira ruku svojih milih nevista…

… i k’o će ih uznit u nebesa. Starost šutnje. Ukrasni gumbi s monogramom vladara. Mjedeni dvoglavi orlovi. U zlokobnom lavežu pasa, tamnoj kabanici Faust, kradljivac svjetlosti bez zakonita prava.

Il’ pak smo isposničke molitve blažena Merza, euharistija, besmrtnost brončana korpusa raspeta Krista.

Pokoljenja, pamtite ih…

u spomen na Gvozdansko 1578.

Vjetrovite noći. Siječanjska treperenja zvizde Danice.

Zamrijeli promplasaji vatri. Vrane grakću u blagoj izmaglici.

Onijemjele kule u jezi oronulih zidina, pepelu kožnih svitaka misala.

Stoljetni zavjeti šutnje u sjenovitim odajama zadrijemalih drvenih trijemova.

Osmanlije. Vlasi. Janjičari. Napuštene oružarnice.

Ne čuju se uzdasi haramija. Gvozdeni topoti bata iz kovačnica srednjovjekovnih

majstora.

Uginuli psi. Konji. Presahle čatrnje. Rastaljena zvona. Ogarci.

Ura je. Zulumi. Akindžije. Spahije. Prodrijeti će barbari kroz gradska vrata.

Nahrupiti će horde. Aveti. Rulje. Haračlije. U razjarenoj oluji posivjela neba. Izbezumljeni.

Razrogačenih vučijih očiju. Nakostriješeni. Željni krvi, smrvljene ljepote, bjelkaste

svile mekoputanih nevena, mirišljivih uvojaka kose, kovanih škrinja, hermelina,

bakrenih vrčeva zlatnika, srebrebnjaka, forinti, istkanih uresa na tunikama od lana koja

razgaljuju gnjev osornih ratnika.

Knezovi Zrinski stare Hrvatske.

Zameteni tragovi. U posljednjem svitanju, bez jecaja, olovna prkosa.

Zgrčenih šaka. Nježnih pokreta silueta vezilja u sablasnim samotištima kamenih

ognjišta. Stojeći zaleđeni k’o inje na trepavicama, Ivan Krstitelj pred

Herodom. Bez mrvice kruha. Vriska izranjenih ruku. Usnuli su.

Na Horebu svojih patnji, pred jurišima sablji, crvenim polumjesecima smrti.

Ne predajući svoje duše ni za sjaj dukata, širokougrudna pašina obećanja,

miris procvala cvijeta u njedrima svojih ljubljenih nevjesta.

Tek će samo gorda historija, nepocijepane zastave, sveti arkanđeli,

tirkizni plašti rijeke Une,

bijela janjad s zrinskih padina,

potiho pripovijedati o njima

Kad se snijegovi otope,

gore procvatu,

na krnjim ulomcima, pisat će:

njih tristo, ljeta Gospodnjeg 1578.,

Gvozdansko.

Pokoljenja, pamtite ih…

 

Dražen Zetić, Trilogija stradanja hrvatskog naroda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari