Pratite nas

Religija i Vjera

13 genijalnih znanstvenika koji su vjerovali u Boga

Objavljeno

na

U povijesti svjetske i europske znanosti mnogi znanstvenici bili su vjernici, a ponajveći broj njih bili su kršćani.

1. Nikola Kopernik (1473.-1543.)

Kopernik1

Kopernik je bio poljski astronom koji je osmislio prvi matematički model kretanja planeta oko Sunca. Pohađao je razna europska sveučilišta i 1497. godine postao je kanonik Katoličke Crkve. Njegov je novi model najprije bio predstavljen u Vatikanskim vrtovima 1533. pred papom Klementom VII., koji ga je odobrio i potaknuo Kopernika da ga objavi u to vrijeme.

Kopernik nikad nije bio izložen nekoj prijetnji vjerskog progona, a i katolički kardinal Nikolaus von Schönberg i protestantski profesor George Rheticus poticali su ga da objavljuje svoje radove. Kopernik se ponekad u svojim djelima referirao na Boga i nije smatrao da je njegov model u sukobu s Biblijom.

2. Sir Francis Bacon (1561.-1627.)

Francis_Bacon

Bacon je bio filozof poznat po uspostavljanju znanstvene metode istraživanja utemeljene na eksperimentiranju i induktivnom zaključivanju. U De Interpretatione Naturae Prooemium, Bacon je postavio svoje ciljeve: otkrivanje istine, služenje zemlji i služenje Crkvi. Iako je svoj rad zasnivao na eksperimentima i razmišljanju, odbacio je ateizam kao rezultat nedovoljno duboke filozofije, rekavši: ˝Točno je da malo filozofije gura čovjekov um u ateizam, ali duboka filozofija dovodi umove ljudi do religije: jer dok čovjekov um promatra raštrkane sekundarne uzroke, ponekad se može zaustaviti na njima i ne ići dalje, ali kad ih pogleda kao združeni i međusobno povezani lanac, mora se uzdići k Providnosti i Božanstvu.˝

3. Johannes Kepler (1571.-1630.)

Kepler

Kepler je bio briljantan matematičar i astronom. U svom ranom radu bavio se svjetlošću i utemeljio je zakone kretanja planeta oko Sunca. Također je došao i do njutnovskog zaključka o univerzalnoj gravitaciji – puno prije nego što se Newton uopće rodio! Uvođenjem ideje o sili u astronomiji, učinio je radikalan zaokret u modernom smjeru u toj disciplini. Kepler je bio iznimno odan i pobožan luteran, čija su djela o astronomiji sadržavala i zapise o tome kako svemir i nebeska tijela odražavaju Trojstvo. Kepler nije bio izložen nikakvu progonu zbog svog otvorenog zalaganja za heliocentrični sistem i kao protestantu mu je bilo dopušteno da ostane u katoličkom Grazu kao profesor (od 1595. do 1600.) čak i kad su ostali protestanti bili izbačeni!

4. Galileo Galilei (1564.-1642.)

galileo-galilei

Galilea obično pamtimo po njegovu sukobu s Rimokatoličkom Crkvom. Njegov kontroverzni rad o Sunčevu sustavu objavljen je 1633. Nije sadržavao dokaze o heliocentričnom sistemu (Galileova teleskopska otkrića nisu upućivala na kretanje Zemlje), a jedini ˝dokaz˝ utemeljen na morskim mijenama bio je nevaljan jer je ignorirao točne eliptične orbite planeta koje je dvadeset godina prije objavio Kepler. Budući da je rad završavao stavljajući papin omiljeni argument u usta glupaka, papa (Galileov stari prijatelj) se jako uvrijedio. Nakon ˝suđenja˝ i zabrane da poučava heliocentrični sistem, Galileo je došao do svojih najkorisnijih teoretskih saznanja, onih o dinamici. Galileo je izričito rekao da Biblija ne može pogriješiti i svoj je sistem vidio kao alternativnu interpretaciju biblijskih tekstova.

5. Rene Descartes (1596.-1650.)

René_Descartes

Descartes je bio francuski matematičar, znanstvenik i filozof koji se naziva ocem moderne filozofije. Tijekom školovanja bio je nezadovoljan prijašnjom filozofijom: imao je duboku rimokatoličku vjeru, koju je zadržao sve do posljednjeg dana, zajedno s odlučnom, strastvenom željom da otkrije istinu. U dobi od 24 godine imao je san i osjetio poziv da pokuša sabrati sve znanje u jedan misaoni sistem. Njegov je sistem započinjao pitanjem što se može spoznati ako se u sve ostalo sumnja – sugerirajući poznatu rečenicu: ˝Mislim, dakle jesam˝. Zapravo, često se zaboravlja da je sljedeći Descartesov korak bio dokazivanje vjerojatnosti u postojanje Boga – jer jedino kad bi Bog postojao i ne bi htio da budemo u zabludi od svojih osjetila, tada bismo mogli vjerovati svojim osjetilima i logičnom misaonom procesu. Bog je, dakle, centralan za njegovu cijelu filozofiju. Ono što je zaista htio doživjeti jest da njegova filozofija bude usvojena kao standardan rimokatolički nauk. Rene Descartes i Francis Bacon (1561.-1626.) općenito se uzimaju kao ključne figure u razvoju znanstvene metodologije. Obojica su razvila sustave u kojima je Bog bio važan i obojica su bila pobožnija od prosječnog čovjeka njihova doba.

6. Blaise Pascal (1623.-1662.)

blaisepascal

Pascal je bio francuski matematičar, fizičar, izumitelj, pisac i teolog. Na području matematike je objavio traktat o nacrtnoj geometriji i postavio temelje za teoriju vjerojatnosti. Pascal je izumio mehanički kalkulator i postavio principe vakuuma i tlaka zraka. Bio je odgojen kao rimokatolik, ali 1654. doživio je duboku spoznaju Boga što je njegov studij usmjerilo od znanosti ka teologiji. Pascal je počeo objavljivati teološke radove, Lettres provinciales, 1656. godine. Njegov najutjecajniji teološki rad, Pensées (Misli), bio je obrana kršćanstva i objavljen je nakon njegove smrti. Najpoznatiji koncept iz Misli je Pascalova pogodba. Pascalove zadnje riječi bile su:˝Neka me Bog nikad ne napusti.˝

7. Isaac Newton (1642.-1727.)

Sir-Isaac-Newton

Na području optike, mehanike i matematike, Newton je bio neosporeni genij i inovator. U svoj svojoj znanosti (uključujući kemiju), matematiku i brojeve je smatrao središnjima. Ono što je manje poznato je činjenica da je bio odan vjernik i da je smatrao da su brojevi uključeni u razumijevanje Božjeg plana za povijest u Bibliji. Puno je radio na biblijskoj numerologiji i iako neki dijelovi njegovih uvjerenja nisu bili pravovjerni, smatrao je da je teologija vrlo važna. U njegovoj sistematizaciji fizike, Bog je u biti prirode i apsolutnosti svemira. U svom djelu Principia ustvrdio je: ˝Najljepši sustav Sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino iz zamisli i vlasti inteligentnog i moćnog Bića.˝

8. Robert Boyle (1791.-1867.)

Boyle

Jedan od osnivača i ključni član Kraljevskog društva Robert Boyle, posudio je svoje ime “Boyleovu zakonu” za plinove i napisao važan rad na području kemije. Encyclopedia Britannica za njega kaže:˝U svojoj oporuci ostavio je novac za niz predavanja ili propovijedi koje se još uvijek održavaju ‘da bi se obranila kršćanska vjera od tvrdokornih nevjernika…’ Kao pobožni protestant, Boyle se posebno zanimao za promicanje kršćanstva u inozemstvu i financirao je prijevod i izdavanje Novog zavjeta na irskom i turskom jeziku. Godine 1690. svoje je teološke poglede konstruirao u svom djelu Kršćanski virtuoz, koje je napisao da bi pokazao da je proučavanje prirode središte vjerske dužnosti.˝ Boyle je pisao protiv ateista svojeg doba (poimanje ateizma kao modernog izuma je mit) i jasno je da je bio pobožniji kršćanin od svojih suvremenika.

9. Michael Faraday (1791.-1867.)

michael-faraday

Michael Faraday bio je sin kovača i postao jedan od najvećih znanstvenika 19. stoljeća. Njegov rad na području elektriciteta i magnetizma nije samo revolucionirao fiziku, nego je i utjecao na puno aspekata našeg današnjeg stila života, koji o njemu ovise (uključujući računala i telefonske linije pa tako i internet). Faraday je bio pobožan kršćanin i pripadnik sandemanista, protestantske sekte koja je značajno utjecala na njega i na način na koji je pristupao interpretaciji prirode. S korijenima u prezbiterijanstvu, sandemanisti su odbijali ideju državnih crkava i pokušavali su se vratiti tipu kršćanstva iz Novog zavjeta.

10. Gregor Mendel (1822.-1884.)

Mendel

Mendel je prvi položio matematičke temelje genetike, koja je nazvana Mendelova genetika. Svoje je istraživanje započeo 1856. (tri godine prije nego što je Darwin objavio Podrijetlo vrsta) u vrtu samostana u kojem je bio redovnik. Mendel je bio izabran za opata svog samostana 1868. godine. Njegov rad ostao je većinom nepoznat sve do prijelaza stoljeća kad su nove generacije botaničara počele dobivati slične rezultate i ponovno ga otkrili (iako njihove ideje nisu bile identične njegovima). Zanimljivo je da je 1860. godina bila zapamćena po osnivanju Kluba X, posvećenog smanjivanju utjecaja religije i propagiranju slike o sukobu između znanosti i vjere. Jedan od simpatizera bio je i Darwinov rođak Francis Galton, znanstvenik koji je imao interes za genetiku (predlagao je eugeniku – selektivno razmnožavanje među ljudima za ˝unapređenje˝ rase). Pisao je kako ˝svećenički um˝ nije pogodan za znanost dok je otprilike u isto vrijeme austrijski redovnik dolazio do revolucionarnih otkrića u genetici. Ponovno otkrivanje Mendelova rada došlo je prekasno da bi imalo utjecaja na Galtonov doprinos.

11. William Thomson Kelvin (1824.-1907.)

Kelvin

Kelvin je prije svega bio član male grupe britanskih znanstvenika koji su pomogli postaviti temelje moderne fizike. Njegov rad pokrivao je mnoga područja fizike i za njega se govorilo da ima više slova iz svog imena od bilo koga drugoga u tadašnjem Commonwealthu, s obzirom da je dobio brojne počasne titule europskih sveučilišta, koja su prepoznala vrijednost njegova rada. Bio je vrlo predani kršćanin, sasvim sigurno pobožniji od većine svojih suvremenika. Zanimljivo, njegovi kolege fizičari George Gabriel Stokes (1819.-1903.) i James Clerk Maxwell (1831.-1879.) bili su također ljudi duboke kršćanske vjere, u razdoblju u kojem su mnogi bili samo nominalni, ravnodušni kršćani ili čak protukršćanski raspoloženi. Encyclopedia Britannica kaže: ˝Najmoderniji fizičari Kelvina smatraju znanstvenikom koji je imao najveći utjecaj na modernu fiziku 20. stoljeća. Svrstavaju ga u rang sa Sir Isaacom Newtonom i Albertom Einsteinom zbog njegova fundamentalna doprinosa.˝ Lord Kelvin zagovarao je Kreacionizam stare Zemlje, koji je procjenjivao da je Zemlja stara između 20 i 100 milijuna godina, s gornjom granicom od 500 milijuna godina, koju je temeljio na brzini hlađenja (niska procjena zbog nepoznavanja zagrijavanja uslijed radioaktivnog raspada).

12. Max Planck (1858.-1947.)

planck

Planck je dao velik doprinos u fizici, ali je najpoznatiji po svojoj kvantnoj teoriji, koja je revolucionizirala naše poimanje atomskog i subatomskog svijeta. U svom predavanju 1937. naslovljenom ˝Vjera i prirodne znanosti˝ Planck je izrazio stav da je Bog prisutan svugdje i smatrao je da se ˝svetost nepojmljivog Božanstva izražava preko svetosti simbola˝. Mislio je da ateisti pridaju preveliku važnost samim simbolima. Planck je bio župni vijećnik od 1920. do svoje smrti i vjerovao je u svemogućeg, sveznajućeg i dobrostivog Boga (iako ne nužno u osobnog). Za njega i znanost i vjera biju ˝neumornu bitku protiv skepticizma i dogmatizma, protiv nevjere i praznovjerja˝ s ciljem ˝usmjeravanja prema Bogu˝!

13. Albert Einstein (1879.-1955.)

Einstein

Einstein je vjerojatno najpoznatiji i najpriznatiji znanstvenik 20. stoljeća i povezuje ga se s velikim otkrićima u našem razmišljanju o vremenu, gravitaciji i pretvaranju materije u energiju (E= mc2). Iako nikad nije došao do vjere u osobnog Boga, smatrao je da je nemoguće da svemir nije stvoren. Encyclopedia Britannica za njega kaže: ˝Čvrsto opovrgavajući ateizam, Einstein je izrazio vjeru u ’Spinozina Boga koji se objavljuje u harmoniji svega što postoji’. To je zapravo potaknulo njegov interes za znanost, kao što je jednom rekao nekom mladom fizičaru: ‘Želim znati kako je Bog stvorio ovaj svijet i nisam zainteresiran za ovaj ili onaj fenomen, u području ovog ili onog spektra znanosti. Želim znati Njegove misli, ostalo su detalji.˝ Einsteinov poznati princip nesigurnosti bio je ˝Bog se ne kocka˝ i to je za njega bila prava tvrdnja o Bogu u kojeg je vjerovao. Njegova je poznata izreka: ˝Znanost bez vjere je hroma, vjera bez znanosti je slijepa.˝

Bitno.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Sveta Lucija

Objavljeno

na

Objavio

Sv. Lucija (umrla 304.) se slavi 13. prosinca. Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

 

Četiri su poznate velike djevice i mučenice u Prvoj Crkvi sa Sicilije: sveta Janja (Agneza), sveta Agata, sveta Cecilija i sveta Lucija. Lucijino ime veoma rano ulazi u Rimski kanon – posvetnu molitvu u Misi.

svetalucijaKršćanska tradicija nam donosi tri različita razloga zašto mi u bolestima očiju zazivamo svetu Luciju ili zazivamo njeni zagovor za naše zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svijetlo (lux, lucis). Možda je drugi razlog još jači i privlačniji kada joj je krvnik za vrijeme mučenja izvadio oči, što danas umjetnici najviše slikaju Luciju sa parom očiju na pladnju. Međutim postoji i onaj razlog da je ona sama izvadila oči i ponudila ih onom poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči.

 

Zagovorom svete Agate Lucija je izmolila zdravlje za svoju majku i pohodila gob mučenice u Kataniji, a Lucija je bila iz Sirakuze.
Kazna joj je bila da bude spaljena, ali je plamen nije ni dotakao. Mislio je jedan od časnika da će je nožem u grlo dokrajčiti, ali je takva čak dočekala svećenika i primila skramente umirućih i izdhnula blago u Gospodinu.

Na dan  Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

lucija_213. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.

Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

GOSPODINE NISAM DOSTOJAN

Objavljeno

na

Objavio

Još davno dok sam dijete bio
a svećenik bi misu govorio,
jednu rečenicu upamti lako,
vjerujte mi i danas je tako!

‘Gospodine nisam dostojan
da uđeš pod krov moj,
nego samo reci riječ
i ozdravit će sluga moj’ !

Ja sam rimski stotnik
i vladam snagom mača,
ali Tvoja riječ od smrti je jača,
tvoja riječ, riječ je živog Boga
dođi i ozdravi slugu moga.

Nisam ja dostojan ni pred tebe stati
ali Gospode moja duša pati
u njoj nema radosti ni smijeha,
puna je očaja i teškog grijeha.

Ozdravit ću i ja pored sluge svoga,
duša moja upoznat će Boga,
sići će na mene milost sa visina,
srce će moje upoznat Božjeg Sina.

Jer znam da si Sin živog Boga
a Otac će uslišat molbu Sina svoga,
Gospode milostiv mi budi,
oprosti i milosrdno sudi.

Zastade Sin živog Boga
i ispuni stotnikovu želju,
jer tolike vjere vidio nije
u čitavom Izraelu!

Od tad prođe dvi tisuće ljeta,
po cijelom svijetu se slavi Misa Sveta
na svakoj Misi ponavlja se slika
i riječi rimskog stotnika:

‘Domine ,non sum dignus’

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Hercegovina! Zemlja sunca, kamena i vina

Uzeše mi anđela čuvara, pa ja nemam koga zvati tata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari