Pratite nas

Povijesnice

13. kolovoza 1556. – Turci pred Zagrebom

Objavljeno

na

Nekad su Zagrebom hodali noćobdije kako bi proglasili uzbunu ako plane požar ili ako se neprijatelj približi gradu.

Taj se doista pojavio u krvavom 16. stoljeću, kada su Osmanlije zaprijetili ne samo Zagrebu nego i samom opstanku Hrvatske.

U srpnju 1556. siloviti osvajači zauzeli su Kostajnicu, probivši bojnu granicu na rijeci Uni, i tako postali stalna prijetnja gradu pod Medvednicom.

Zagreb je za ono doba imao snažnu obranu: 100 njemačkih vojnika, 100 banskih haramija i veći broj konjanika. No ni to ne bi bilo dovoljno za snažniji napad Turaka koji su stalno provaljivali preko Kupe, pustošeći čak Turopolje i zagrebačku okolicu.

Povijest pamti da je jedan turski odred 13. kolovoza 1556. prešao Savu i prvi put stigao do zagrebačkih bedema. Na sreću, budući ban Petar Erdödy u žestokom je sukobu odbio osmanske osvajače, izgubivši pritom desetak vojnika.

Sljedećih desetljeća Osmanlije su osvojili mnoge hrvatske utvrde pa se slobodni teritorij Hrvatske, i uz očajnički otpor branitelja, smanjio na njezine ”ostatke ostataka”.

Nova i najveća opasnost Zagrebu zaprijetila je početkom devedesetih godina kada je ratoborni Hasan paša, Sulejmanov namjesnik u Bosni, odlučio zauzeti biskupsku tvrđavu Sisak kako bi nastavio pohod prema sjeverozapadu.

Dva puta mu to nije uspjelo. Zato je u velikom bijesu pustošio po Posavini i Turopolju, spalivši sva sela. Tih dramatičnih dana pljačka, palež i ubijanje unijeli su u žitelje Zagreba i okolice toliki strah da su mnogi izbjegli u Štajersku i Kranjsku.

Okupivši 30 tisuća vojnika Hasan paša je u lipnju 1593. i treći put napao Sisak. Iznemoglim su braniteljima tada u pomoć došli ban Toma Erdödy i austrijski odredi te na bojnom polju teško porazili turske osvajače.

U nabujaloj Kupi život je izgubio i sam Hasan paša, a s njim i mnogi turski velikaši. Ta je znamenita pobjeda nad Turcima navijestila Zagrebu sigurnije dane. Poslije pada turske Petrinje osmanska se sila nikada više nije približila gradu i ozbiljnije ga ugrozila. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. snimljen legendarni spot ‘Banijska praskozorja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine napravljen je legendarni spot “Banijska praskozorja” u spomen na heroja Domovinskog rata Gordana Lederera. On je kadrove iz spota snimio noseći svoju kameru Banijom rame uz rame s hrvatskim vojnicima, “Tigrovima”.

Vrijedi spomenuti da je spot osmislio i realizirao montažer Dražen Iričanin, a svjetlo dana je ugledao zahvaljujući Siniši Bulajiću i Damiru Gombaru. Svakako se sjećajući Gordana i njegovih snimaka trebamo sjetiti i njegove “desne ruke” Dražena Šimića.

Pjesma „Brothers In Arms“ („Braća po oružju“) od prvih je dana ušla u srca hrvatskih branitelja.

Ona je i spomen svim nevinim žrtvama rata, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje u svijetu.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim Udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, 2017.-te dodijelila je svjetskoj glazbenoj grupi The Dire Straits – „Veliku zlatnu plaketu“, za pjesmu „Brothers In Arms“, koja je na određeni način postala i himna hrvatskih branitelja tijekom obrambenog Domovinskog rata.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. kolovoza 1991. Operacije Opera i Labrador – Kako su nas ocrnjivali u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Operacije “Labrador” i “Opera” su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 18. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Akcije su predstavljale oblik specijalnoga rata protiv Hrvatske intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama.

Glavni je cilj bio svjetskoj javnosti hrvatsku vlast predstaviti kao profašističku i stvoriti protuhrvatsko raspoloženje kod židova i šire svjetske javnosti, tako što su podmetnute i aktivirane ekspozivne naprave u Židovskoj općini u Zagrebu i na židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoj.

U sklopu protuhrvatske propagande televizijski snimci stradalih Hrvata prikazivali su se kao snimci srpskih žrtvava hrvatskih zločina.

Naziv “Opera” je bila naziv za “Odjeljenje za propagandni rat”. U ožujku i travnju 1994. godine Radenko Radojčić je u iskazu Službi za zaštitu ustavnog poretka razotkrio mrežu suradnika KOS-a JNA u vrhu SKH-SDP 1990.-te godine. Tu navodi imena većeg broja osoba koje su (barem tako R. Radojčić tvrdi) organizirano pomagale u provođenju aktivnosti usmjerenih na sprječavanje osamostaljenja, uključivo i razoružavanje Hrvatske neposredno prije predaje vlasti demokratski izabranim predstavnicima naroda u svibnju 1990. godine. Navodi se da su hrvatske obavještajne službe razotkrile 63 agenta KOS-a u gradovima Hrvatske; ali su i nakon toga nastavljene specijalnoratovske aktivnosti KOS-a, kojima se upravljalo sa zapovjednog mjesta u Komandi Ratnog zrakoplovstva JNA u Begradu.

U 8. mjesecu 1991., ogranak Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, KOS, izveo je nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada sa ciljem da se upotpune aktivnosti Operacije Opera – propagandne kampanje koja je trebala dezinformirati medije. Te dvije operacije htjele su Hrvatsku, koja je planirala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti NDH.  Alternativno ime Operacije Opere bilo je Operacija Opera-Orijentalis, ili Operacija Opera Orientalis.

Operaciju Labrador vodio je pukovnik general Slobodan Rakočević, voditelj odjela KOS-a u Zemunu. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću,i majoru Čedi Kneževiću. Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava.Eksplozivi i neka oružja smiještena su na nekoliko lokacija.

19. kolovoza židovski centar u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi u Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade kao dio te tajne operacije. Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina. Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb-Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničku prugu između Gline i Vojnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari