Pratite nas

Gospodarstvo

130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH

Objavljeno

na

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH u Mostaru organizirali su Agromediteranski zavod FBiH i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, uz predstavljanje 44 rada stručnjaka iz BiH, RH, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

– Ovo je prigoda da vidimo prošlost vinove loze i sagledamo sadašnjost. Nadam se kako ćemo na ovom skupu trasirati i put za budućnost vinogradarstva i vinarstva u BiH – kazao je dekan fakulteta – organizatora, Ivan Ostojić. Istaknuo je kako taj fakultet od ove akademske godine uvodi diplomski studij vinogradarstva i vinarstva, što će zasigurno doprinijeti zahtjevima tržišta regije na tom polju.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković kazao je kako je vinogradarstvo i vinarstvo u BiH jedan od sektora na koji osobito Hercegovina računa u budućem razvoju, a u prvome redu se mnogo očekuje od otvaranja BiH prema EU. Istaknuo je potrebu konačnog uređenja zakonodavno-pravnog okvira, odnosno donošenja novog zakona o vinu, usklađenoga sa smjernicama EU-a te 17 provedbenih pravilnika u tom zakonu.

– Posljednji znanstveno-stručni skup bio je 1986., prije točno 32 godine u Neumu. Nekada davno smo u BiH imali 6040 hektara vinograda, i to 1912., pred posljednji rat 1991. godine 5781 hektar, a sada tek 3580 hektara po procjeni našeg vinogradarskoga katastra u zavodu. Dakle, cilj je dosegnuti onu famoznu brojku od 10.000 hektara, koju smo zapisali u strategiji razvoja poljoprivrede – kazao je Ivanković.

Uime hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića obratio se premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, koji je i otvorio skup, ustvrdivši kako je vinogradarstvo staro koliko i Hercegovina.

– Vinogradarstvo, vinarstvo i poljoprivreda općenito mogu i moraju biti nositelji našega sveukupnog gospodarskog razvoja. Vlada HNŽ-a snažno je opredijeljena za snažniji gospodarski razvoj, a upravo u poljoprivredi vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrirane strategije razvoja županije do 2020. Naši djedovi su živjeli za vinovu lozu i vino, a mi, baštineći njihovu tradiciju i znanja, možemo dobro živjeti i od vinove loze i od vina – kazao je Herceg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Krš-Pađene – Hercegovci kod Knina ulažu 1,8 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana (Krš-Pađene) u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata.

Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH.

Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina, piše Tportal.

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna).

Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH, piše Tportal.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari