Pratite nas

Život

Velimir Raspudić: Od nogometnih travnjaka do epske poezije

Objavljeno

na

Nogometne travnjake i poeziju malo tko može dovesti u istu rečenicu, no Velimir Raspudić, bivši igrač Zrinjskog, Osijeka, Slaven Belupa te mnogih dugih jedan je od tih rijetkih koji su to uspjeli, piše prvi.tv.

Možete li se za početak malo predstaviti našim čitateljima, tko ste, otkud ste, čime se bavite?

Rođen sam u Dobrom Selu, u općini Čitluk. Nogometom se počeo baviti poprilično kasno, sa 13 godina u NK Brotnju. Pošto su tada postojali samo juniori i seniori, a ja sam od juniora bio mlađi 2-3 godine te sam na želju pokojnog Ante Erića ostao sam i trenirao sa juniorima.

Početkom rata trenirao sam s prvom generacijom Zrinjskog u Širokom Brijegu, ali se vraćam u NK Brotnjo i prvu sezonu u prvenstvu Herceg Bosne igram za NK Brotnjo. Nakon toga se 94. godine prijavljujem u postrojbu specijalne policije kao maloljetni dragovoljac i prolazim ratište od Kupresa do Mrkonjić Grada.

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

U to vrijeme nisam igrao nogomet, ali iz redova specijalne policije nastaje ekipa Redarstvenik za koju igram i s kojom ulazim u prvu ligu HB. Nakon toga odlazim na probu u Osijek, ali u 15 min u sudaru sa protivničkim golmanom doživljavam tešku ozljedu, prelom vilice na dva mjesta i težak potres mozga.

Nakon oporavka koji je trajao nekih pola godine odlazim u Slaven Belupo s kojim ulazim u Prvu ligu Hrvatske. Nakon Belupa vraćam se ponovo u Redarstvenik i nakon samo tri utakmice u prvoj ligi HB odlazim u Belgiju gdje sam ostao do dan danas.

Možda mi je najveća mana što sam više igrao srcem a manje glavom tako da u Belgiji već u prvoj sezoni dolazi do teške ozljede, loma nožnog zgloba koji je tek sastavljen nakon treće operacije. Odigrao sam pet sezona u Belgijskoj trećoj ligi, a karijeru završavam nakon pucanja križnih ligamenata i maniskusa na istom koljenu. Slobodno mogu reći kako su mi karijeru obilježile ozljede više nego neki dobri rezultati. Ipak nekako zakrpljen odigrao sam završni turnir Mjesnih zajednica 2009 u Grudama gdje sam bio najbolji strelac turnira.

Pišete pjesme, kada ste uvidjeli da imate dar za to?

Što se tiče pjesama i stihova mislim kako tu i genetika ima svoj udio. Najviše me privlači epska poezija ali ja pišem o svemu i svačemu. U zadnje vrijeme najviše o Domovinskom ratu i nepravdi koja se nanosi braniteljima. Tako su nastale pjesme o Posavini i Vukovaru koje su i izazvale najviše pažnje i zanimanja čitatelja. Pisanje mi je za sada samo hobi, ali tko zna što budućnost može donijeti.

Par pjesama koje sam napisao otpjevao je Ivan Vidić, mladi guslar koji je nastupao u spotu sa Sinovima Hercegovine.

Trenutno živim i radim u Belgiji, otac sam četvero djece i koristim svaki mogući način da posjetim rodni kraj.

Ima još jedna zanimljivost, 2000 te godine pošto sam raskinuo ugovor u jednom belgijskom klubu nisam mogao igrati pola godine ali sam obećao treneru da ću se vratiti u klub koji je preuzeo vraćam se i pola godine sam bio u Zrinjskom. Igrao sam prvu posljeratnu utakmicu protiv Dinama, bio sam među prvih jedanaest, a i prvu utakmicu protiv Veleža koja je igrana na Koševu.

U tom kamenjaru ljepše sunce grije…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Obilježavanje Svjetskog dana oceana 2019

Objavljeno

na

Objavio

 Na Svjetski dan oceana 8. lipnja Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade pridružio se globalnoj proslavi. Suradnjom s Udrugom ‘La Revolution Albatros’ (Francuska), Ronilačkim centrom ‘Vodice dive’, Gradom Skradinom, OŠ Skradin i Dječjim vrtićom Žižula, nizom događanja obilježen je Svjetski dan oceana. Kreatorica događanje je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Događanje je prijavljeno i vidljivo na službenoj globalnoj bazi World ocean day 2019. https://www.worldoceansday.org/events-list

Ovogodišnja tema ‘Rod i ocean’ naglašava uzajamnost djelovanja oba spola  i oceana u postizanju ciljeva održivog razvoja, očuvanja, održivog korištenja mora i zaštite morskih ekosustava. Stoga je kao centralno mjesto odabran estuarij rijeke Krke, susret, uzajamno djelovanje rijeke i mora.

Poznati hrvatski biolog i publicist Goran Šafarek u uvodnoj riječi naglasio je značaj biološke raznolikosti i prenio iskustva s brojnih  svjetskih ekspedicija u kojima je sudjelovao.

„Svjetski dan oceana je prilika za podizanje globalne svijesti o izazovima s kojima se međunarodna zajednica suočava u vezi s oceanima. Pluća našeg planeta, koji osiguravaju najveći dio kisika koji udišemo, oceani su također glavni izvor hrane i lijekova i kritični dio biosfere. Koncept ‘Svjetskog dana oceana’ prvi je put predložen 1992. godine na samitu u Rio de Janeiru kao način da se proslavi zajednički ocean našega svijeta i naša osobna povezanost s morem, kao i da se podigne svijest o ključnoj ulozi koju oceani igraju u našim životima i načinima očuvanja. Ove godine tema Svjetskog dana oceana je ‘Rod i ocean’, kao usklađeno djelovanje oba spola u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima, politika – izrada i upravljanje“ … „Širiti znanje i ne pristajati na neznanje, težiti izvrsnosti, zadaća je svakog od nas…“ – poručila je dr.sc. Ljiljana Zmijanović koordinatorica i kreatorica događanja.

U kino dvorani u Skradinu održana je projekcija svjetskog  dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean,) sniman  u čak 60 zemalja i ovjenčan brojnim međunarodnim nagradama. Procjenjuje se da oceane danas zagađuje oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, koji izravno ugrožava ekosustav cijelog planeta, kao i živote i zdravlje svih ljudi. Stoga je prošlogodišnji Svjetski dan oceana obilježen temom ‘Sprječavanje onečišćenja plastikom i poticanje rješenja za zdrav ocean’.

Osnovnoškolcima, ali i djeci dječjeg vrtića Žižula prezentirana je profesionalna oprema za podvodno snimanje.  Kućišta za podvodno snimanje najmlađima je bio najveći izazov, pa raspravi nije bilo brzog kraja. Događanje su pratile ekološke akcije na području Vodica u organizaciji Ronilačkog centra ‘Vodice dive’, Stipe Birina. Fotografije biološke raznolikosti potpisuje Goran Šafarek. Održavanje radnih sastanaka omogućio je Restoran Visovac, Marija Kovilić, a vizualni identitet događanja Knjigovežnica Vitić, Dalibora Vitića. Cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

55 mladih u narodnim nošnjama primilo sakrament Svete potvrde na Šćitu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju je u župi Rama Šćit bilo svečano.

Razlog je podjela sakramenta Krizme za 55 mladh župljanki i župljana.

U nazočnosti kumova, kuma, roditelja, rodbine, prijatelja te okupljenih vjernika, pod sv. misom koja je započela u 11 sati, biskup Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BIH, podijelio je sakrament svete potvrde.

Svi krizmanici bili su obučeni u jednu od najljepših nošnji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u ramsku narodnu nošnju.

Euharistijsko slavlje uveličali su krizmanici recitacijama, molitvama, prigodnim govorima, čitanjima svetopisanskih čitanja. Tijekom mise pjevao je župni zbor, a na kraju su krizmanici zahvalili biskupu na podijeljenom sakramentu i darovali mu prigodni dar.

Poslije mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje krizmanika s biskupom Tomom kod Ramskog križa, piše Rama-prozor.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari