Connect with us

Vijesti

14. rujna 1991. Odluka o blokadi vojarni i objekata ‘JNA’ i Hrvatskoj – Bio je to ključan trenutak rata

Published

on

Na današnji dan 14. rujna 1991. hrvatsko vrhovništvo donijelo je odluku o blokadi vojarni i objekata JNA i Hrvatskoj. U nekim dijelovima Hrvatske blokade su počele i ranije. Bio je to ključan trenutak rata jer je zauzimanje vojarni značilo naoružavanje gotovo golorukih snaga Zbora narodne garde i policije.

14. rujna 1991. naredbom vrhovništva Republike Hrvatske počele su bitke za vojarne JNA sa ciljem razoružanja neprijateljske komunističke JNA i naoružanja gotovo golorukih postrojbi Zbora Narodne garde i policije.

Te presudne bitke donijele su golemu količinu naoružanja hrvatskim postrojbama i znatno pomogle otporu i zaustavljanju napredovanja do zuba naoružanih srpskih snaga.

Mudar potez hrvatskog vrhovništva, koje je odbilo prijedlog generala Špegelja da Hrvati napadnu vojarne u lipnju 1991. prilikom desetodnevnog rata u Sloveniji, omogućio je dobiti nužno vrijeme kao i diplomatske bodove da se Hrvatsku ne proglasi agresorom i napadačem na još uvijek službeno priznatu Jugoslaviju i njenu vojsku. Tijekom ljeta 1991. karte su se potpuno otvorile, i time je bio otvoren put diplomatskoj i vojnoj pobjedi Hrvatske nad mnogostruko bolje naoružanim i diplomatski pozicioniranim agresorom Srbijom, pod okriljem i maskom JNA i Jugoslavije.

Borbe za vojarne u rujnu 1991. godine

Glavnina napada na vojarne odigrala se od 14. do 19. rujna 1991. U tih šest dana, 36 vojarni i skladišta i 26 drugih vojnih objekata su bili zarobljeni ili se predali. 22. rujna predala se vojarna sa posadom u Varaždinu, a 27. rujna pokrenut je „plan Bilogora“ koji je završio zarobljavanjem bjelovarske i koprivničke vojarne.

Posebno značajno je bilo osvajanje vojarne u Varaždinu nakon 7 dana borbi. Dobitak iz vojarne je bio impresivan: 74 T-55 tenkova, 88 oklopnjaka, 36 samohodnih PZO topova, 24 100 mm protutenkovskih topova, 72 minobacača od 120 mm i druga teška oprema.

Ogromnu količinu naoružanja hrvatskim snagama donijela je i bjelovarska vojarna “Božidar Adžija” na Vojnoviću u samom gradu i objekti JNA u okolici Bjelovara bili su blokirani i napadnuti od strane hrvatskih snaga. Zarobljavanje ostalih skladišta je bio veliki uspjeh za hrvatske snage, kako je zarobljena oprema uključivala 78 tenkova T-55 i 80 oklopnjaka.

Posljedica rujanskog zauzimanja vojarni – preokret tijeka rata za slobodu

U vrijeme početka rata, Hrvatske su snage imale kroničan nedostatak opreme. Procjene govore o tenkovskoj snazi od jadnih 15 tenkova (glavnina iz 2. svjetskog rata: američki Shermani i sovjetski tenkovi T-34), protiv skoro 2000 tenkova JNA.

Zarobljavanje vojarni popunilo je inventar HV-a vrijednom opremom. Samo Bjelovar i Varaždin su Hrvate opskrbili s više od 140 tenkova, ili oko 7% ukupne tenkovske snage JNA, što je nagrizlo inače golemu prednost JNA.

Nakon toga, Hrvatske je uspjela oformiti svoju prvu tenkovsku bojnu od tenkova T-55 u listopadu, odlično ostvarenje za razdoblje od samo par tjedana.
Zarobljeni tenkovi, topništvo i protutenkovsko naoružanje pomogli su zaustaviti daljnje napade JNA u Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari