Pratite nas

Povijesnice

14. svibnja 1948. – Izrael proglašen državom

Objavljeno

na

„Izrael“ znači Onaj tko se hrvao s Bogom ili Božji kraljević.

Kada su britanska vojska i posljednji visoki komesar za Palestinu sir Alan Cunninghem napustili Jeruzalem, Ben Gurion je u ime Židovskog narodnog vijeća i Sveopćeg cionističkog savjeta u Tel Avivu 14. svibnja 1948. proglasio rođenje države Izrael.

Židovski kolonisti postali su izraelski državljani i slavili dan koji su čekali gotovo dvije tisuće godina. Još tijekom rata cionistički pokret u Sjedinjenim Državama aktivno je lobirao u prilog naseljavanja Židova u Palestinu.

Kako bi izvršili pritisak, Irgun, židovska desničarska teroristička organizacija digla je u zrak hotel King David, sjedište britanske uprave u Jeruzalemu, te se organizira useljavanje Židova.

Britanske mandatne vlasti pokušavaju obuzdati terorizam no moraju popustiti pred valom ilegalne imigracije. Često prikazivane slike dramatičnog egzodusa Židova u srpnju 1947. pridonijele su buđenju zapadnog javnog mnijenja.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u studenom 1947., usprkos protivljenju arapskih zemalja udruženih u Arapsku ligu, izglasala je podjelu Palestine. I dok se gerilski rat nastavlja, britanska vlada najavljuje povlačenje svojih snaga iz Palestine.

Nakon proglašenja Izraela arapske vojske, odvojene jedna od druge, kreću u rat za koji su slabo pripremljene i suočavaju se s visokim moralom, odlučnošću i organiziranošću Izraelaca.

Kako bi zaustavili borbe, Ujedinjeni narodi šalju posredničku misiju na čelu s predsjednikom Crvenoga križa grofom Bernadottom. Misija je okončana njegovim ubojstvom u Jeruzalemu. Arapski je otpor bio uzaludan i Izrael odnosi pobjedu.

Iduće godine Izrael je primljen u Ujedinjene narode a predstavnici arapskih zemalja u znak prosvjeda napustili su dvoranu. Okružen neprijateljski raspoloženim arapskim susjedima Izrael je u još nekoliko navrata ratovao.

No problem palestinskih izbjeglica koje su Izraelci protjerali nije nikada riješen i naraštaji izbjegličkih kampova dat će mnoge borce. Pitanje Palestinaca ostat će trajnim svjetskim problemom sve do današnjih dana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari