Pratite nas

Povijesnice

14. veljače – Hrvatski velikani i mučenici

Objavljeno

na

U višestoljetnoj borbi za slobodu i nezavisnost Hrvatske mnogobrojni su hrvatski muževi pali kao žrtve političkog nasilja. Prvi hrvatski demokratski Sabor 14. veljače 1992. jednoglasno je prihvatio dvije Deklaracije u znak prisjećanja na hrvatske velikane i mučenike, ali i da bi osudio sve protuhrvatske progone.

U prvoj je Hrvatski sabor posebno naglasio zahvalnost kardinalu doktoru Alojziju Stepincu, koji je nepravedno osuđen, čime je – kako je istaknuto – “nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu”. Stepinac je odbio odvojiti crkvu u Hrvata od Rima i Vatikana po nalogu komunističkih vlastodržaca koji su time htjeli uništiti Katoličku crkvu kao “vjekovnog čuvara i zaštitnika identiteta i slobode hrvatskog naroda.”

Stepinac je osuđen i stoga što je djelovao protiv komunističkih zločina i nasilja kao i u “vihoru i okrutnosima Drugog svjetskog rata u zaštiti progonjenih, neovisno o njihovu narodnosnom podrijetlu ili vjerskom svjetonazoru”.

Sabor je Deklaracijom izrekao jasno stajalište o velikoj povijesnoj nepravdi iako Crkva i Hrvati nikad niti nisu priznali osudu nadbiskupu Stepincu. Jednako je osudio i političke procese brojnim nevinim svećenicima, redovnicima i vjernicima.

U drugoj Deklaraciji izražena je zahvalnost svima koji su za demokratsku i socijalno pravednu hrvatsku državu plaćali gubitkom slobode i života u, kako je rečeno, “komunističkoj i omrznutoj Jugoslaviji.” Žrtvom velikosrpskih i jugounitarističkih snaga pao je i Andrija Hebrang, koji je “kao dosljedni borac za hrvatsko državno pravo” uhićen i okrutno umoren, piše HRT

U montiranim političkim procesima njegova supruga Olga i suradnik Vladimir Frajtić nevini su osuđeni na dugogodišnje kazne robije.
Sabor je Deklaracijom odbio te protuhrvatske progone i nasilja te osudio njihove idejne začetnike i izvršitelje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1992. osnovano Hrvatsko vijeće obrane

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata.

Osnovan je 8. travnja 1992. što se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a.

HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i kao najviše izvršno i upravno tijelo Herceg-Bosne.

Već dan-dva nakon službenog osnivanja HVO ulazi u velike bitke sa nadmoćnom srpskom vojskom i JNA oko Kupresa gdje je pretrpio velike gubitke, a od 13-23. travnja 1992. slama veliku ofenzivu Srba prema Livnu i njihov pokušaj proboja prema Hercegovini i Neretvi. 23. lipnja 1992. HVO osvaja prvu agresorsku vojarnu u Čapljini.

6337 hrvatskih mladića poginulo je kao pripadnici HVO, uz brojne civile Hrvate Bosne i Hercegovine koji su bili žrtve strašnog rata od 1992-1995.

HVO je imao ključnu ulogu u oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari