Pratite nas

Povijesnice

15. rujna 1972. – Hrvatski emigranti oteli švedski zrakoplov

Objavljeno

na

Prošlo je točno 46 godina otkad su hrvatski politički emigranti oteli švedski putnički avion.

Imali su samo jedan cilj – osloboditi Miru Barešića i ostale zatvorene emigrante

Tog 15. rujna 1972. sve švedske radiopostaje i televizijske kuće javile su alarmantnu vijest. Otet je putnički zrakoplov Scandinavian Airlines Systema sa 96 putnika koji je letio u pravcu Göteborg – Stockholm.

Letio je iz Torslande (kod Göteborga), a otet je u toj zračnoj luci.

To je bila prva otmica u povijesti Švedske i vlasti ni pod koju cijenu nisu željele ugroziti živote putnika. Nisu imale drugu mogućnost nego udovoljiti otmičarima. Odlučili su pristati na sve njihove uvjete. A otmičari Tomislav Rebrina, Nikola Lisac, Rudolf Prskalo su htjeli samo jedno.

Nakon što su čuli da švedske vlasti namjeravaju Miru Barešića (22) i ostale istaknute hrvatske emigrante koji su ležali u zatvoru izručiti Jugoslaviji odlučili su napraviti sve kako bi sedmoricu prijatelja i istomišljenika izvukli iz zatvora.

Otmica zrakoplova činila se kao dobra ideja. I nisu pogriješili jer je njihov zahtjev da vlasti puste iz zatvora Miru Barešića i ostale emigrante te da sve zajedno avionom prebace u u Španjolsku bio je udovoljen. A kako i ne bi kad su zaprijetili da će eksplozivom raznijeti avion.

Sve je zapravo bio jedan veliki blef, ali u tom trenutku opasnost je izgledala itekako stvarno. Naime, oni nisu imali nikakav eksploziv. Umjesto eksploziva u torbi su držali smotane stare hlače.

Pregovori sa švedskom vladom trajali su 16 sati. Svi iz emigrantske skupine dali su izjavu u kojoj jamče svojim životima da se niti jednom putniku neće ništa dogoditi. Obećanje su održali.

I zaista, nije bilo žrtava, a policija je Miru i njegove suborce pustila u Španjolsku. Dovela ih je vojnim helikopterima u zračnu luku i razmijenila za putnike iz otetog zrakoplova. Španjolska je bila odredište jer je general Francisco Franco koji je tad bio na vlasti bio blagonaklon prema hrvatskim nacionalistima i veliki protivnik komunističke Jugoslavije.

Otimačima zrakoplova u Madridu se sudilo i osuđeni su na 12 godina. Jedno vrijeme bili su u zatvoru, ali ih je Franco pomilovao nakon dvije i pol godine, piše 24sata.hr

Autorica Mirjana Jurić napisala je ‘Let za Hrvatsku’, knjigu koja je rekonstrukcija događaja iz te 1972. godine kada su hrvatski emigranti s ciljem da spriječe izručenje sedmorice Hrvata Jugoslaviji otela zrakoplov. – Zbog velikog novca i velikog posla koji su bili u toj igri, njihovo izručenje i smrtna kazna bili su samo pitanje dana.

Na otmicu zrakoplova odlučili su se kada su iscrpili sve druge mogućnosti. U otmici koja je bila rezultat nepodnošljivih tortura koje su vladale u tadašnjoj Jugoslaviji, nitko nije stradao – kazala je autorica prije nekoliko godina na predstavljanju knjige.

Ova akcija je cijelu švedsku javnost zainteresirala za položaj Hrvata u Jugoslaviji. Nakon toga se pojavio Franjo Tuđman, a Vlado Gotovac je na švedskoj televiziji govorio o položaju Hrvata te su zbog tih izjava obojica suđeni u Hrvatskoj – istaknula je tada autorica.

 

MIRO BAREŠIĆ — NEUKROTIVI BUNTOVNIK I BORAC PROTIV NEPRAVDE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Prvi napad oklopa tkz ‘JNA’ u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Tenkovi tkz “Jugoslavenske narodne armije” na Banovini su 15. srpnja 1991. napali policijsku ispostavu u Kraljevčanima, pri čemu su uništili više kuća.

Od mnogih načina kojima su dotad pomagali napade srpskih pobunjenika, ovo pružanje oružane pomoći neuspješnim osvajačkim pokušajima Srba razlikuje se po tome što je to bio prvi izravni napad tenkova JNA na neki hrvatski položaj.

Srbi iz okolnih sela oružano su provocirali, no 13. srpnja počeli su otvoreno napadati. Tog dana, pod krinkom uspostave takozvane tampon-zone, selo je okružila tenkovska jedinica 622. motorizirane brigade iz Petrinje.

Nakon dva dana neuspješnih minobacačkih i pješačkih napada specijalaca JNA i lokalnih pobunjenika, potpukovnik Stanko Letić rano ujutro 15. srpnja zapovjedio je otvaranje tenkovske vatre, pri čemu su poginuli Zvonko Mikolčević i Dubravko Pukšec.

Hrvatski policajci, malobrojni gardisti i domaći branitelji, neopremljeni za protuoklopnu borbu, bili su prisiljeni na povlačenje i izvlačenje ranjenih.

Nakon što su s pomoću tenkova srpski pobunjenici zauzeli Hrvatski Čuntić, Prnjavor Čuntićki, Kraljevčane i Dragotince, a time i cijelu Zrinsku goru, slijedio je pokolj hrvatskog stanovništva koje nije htjelo poći u zbjeg.

Pobunjenici su pobili desetak civila, uglavnom staraca, a sela su opljačkana i zapaljena, kao i župna crkva i franjevački samostan svetog Antuna.

Ratoborni potpukovnik Letić pred kamerama je objašnjavao da je „odmazda nad ustašama“ počinjena da se pokaže moć nakon neuspjeha JNA u Sloveniji.

Zapravo, bio je to prvi korak u osvajanju Petrinje, pri čemu je nekoliko nastanjenih hrvatskih sela bilo zapreka koju je valjalo ukloniti. Da je napad organiziran upravo u režiji JNA, u pisanim izvješćima potvrdio je i zapovjednik garnizona u Petrinji, pukovnik Slobodan Tarbuk. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari