Pratite nas

Religija i Vjera

15. rujna Gospa Žalosna

Objavljeno

na

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: “A tebi ce samoj mač probosti dušu” (Lk 2,35).

Te riječi s kontekstom navještavaju Kristovu muku.

A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao Njegova Majka, nikoga kao Nju neće pogoditi tako da će Isus biti “znak kojemu ce se protiviti” (Lk 2,34), nikoga kao Nju neće potresti Njegova muka.

Vlastito predslovlje današnjega blagdana u njemačkom izdanju Rimskoga misala kaže ovako: “Kad je Marija stajala pod križem, ispunila se riječ starca Šimuna: mač je probo njezinu dušu kod muke i smrti njezina Sina.”

Počevši tamo od srednjeg vijeka kršćanska je pobožnost nabrojila sedam događaja koji su bili uzrokom Marijinih žalosti, pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti. Te žalosti su ove:

  1. Šimunovo naviještenje Marijine žalosti
  2. Bijeg u Egipat
  3. Isus se kao dvanaestogodišnji dječak na hodočašću u Jeruzalem, bez znanja roditelja, zadržao u hramu
  4. Marijin susret s Isusom na križnom putu
  5. Marijine boli dok su Isusa pribijali na Križ
  6. Skidanje Isusa s Križa
  7. Isusov pogreb.

Budući da se u svemu tome radi o nečemu veoma stvarnome što je sposobno djelovati na ljudsko srce, kršćanski je puk, vođen onim svojim osjećajem vjere o pobožnosti, odmah shvatio o čemu se radi i prihvatio pobožnost prema Gospinim žalostima. Možemo reći, da su Sedam Marijinih žalosti, sedam naročitih događaja, odabranih između tolikih drugih, kojih je bio pun Njezin život. U njima se kao u središtu usredotočuju sve Marijine boli. One očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama, jer se rađaju iz istog počela i jer su upravljene prema istom cilju, otkupljenju čovječanstva.

Danas ćemo se poslužiti duhovnim iskustvom velikog Isusova i Marijina ljubitelja, serafskog naučitelja sv. Bonaventure, koji u svom djelu Sedam darova Duha Svetoga, ovako govori o Marijinim žalostima:
Kad je Krist, da bi nas očistio, oprao i otkupio, trpio na križu, bila je prisutna i Djevica Marija. Ona je svim svojim Srcem prihvatila volju Božju, te pristala da za nas bude prikazana na križu otkupnina sto je proizašla iz Njezina krila. Ona je platila tu otkupninu kao jaka žena, puna ljubavi i poštovanja prema Bogu“. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Košić: Za Domovinu se moramo moliti i žrtvovati

Objavljeno

na

Objavio

Ako volite domovinu potpišite peticiju za promjenu izbornog zakona da svi mogu sudjelovati u upravljanju našom Domovinom a ne samo političke elite koje manipuliraju izbornim sustavom i neprestano se izmjenjuju, ali samo za vlastitu korist, dok narod propada!

Voljeti svoj narod znači izboriti se za njegovo dobro. Da nije bilo branitelja u Domovinskom ratu, danas naše domovine ne bi bilo.

Potrebno je nekada preuzeti odgovornost i za teške odluke i za opasno djelovanje… za Domovinu se moramo moliti i žrtvovati – rekao je u danas biskup sisački Vlado Košić u sisačkoj katedrali gdje je predvodio misno slavlje povodom blagdana Duhova.

Tom prigodom podijelio je sakrament svete potvrde 74 kandidata iz katedralne župe, te se osvrnuo i na subotnji Hod za život.

Jučer je, dragi krizmanici, braćo i sestre, bio Hod za život, koji mi katolici podupiremo jer naši državljani žele reći da su za život a protiv smrti!

No, neka šaka mrzitelja života su tzv. prosvjednici koji na žalost u našim medijima dobivaju jednaki prostor kao i tisuće naših vjernika koji su za život. Koja je to nepravda! Da mediji promiču smrt, da se bore protiv života! A naša Hrvatska biološki propada, nestaje… Čudna je to logika! Ja bih to nazvao đavolskim djelom jer đavla je sam Gospodin Isus nazvao ‘ocem laži i ubojicom ljudi od početka – istaknuo je u propovijedi mons. Košić pozvavši okupljene da ne propuštaju svakodnevnu molitvu i ne budu ni jedne nedjelje bez svete mise.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Duhovi – ‘sila odozgor’ i rođendan Crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Papa Ivan Pavao II. izdao je 1986. godine encikliku o Duhu Svetome kojoj je dao naslov po ovoj formuli iz Misnog vjerovanja “Dominum et vivificantem – Gospodina i Životvorca”. Njome je  želio katoličke vjernike pripraviti za odgovoran završetak drugog tisućljeća i plodan ulazak u treće tisućljeće kršćanstva.

U trećem dijelu ove enciklike razrađuje životvornu ulogu Duha u Crkvi koji djeluje po sakramentima vjere, obnavlja unutarnjeg čovjeka i cijelu Crkvu čini sakramentom spasenja u konkretnoj ljudskoj povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati