Pratite nas

Religija i Vjera

15. siječanj međunarodni Dan vjerskih sloboda

Objavljeno

na

Na današnji dan 15. siječnja obilježava se međunarodni Dan vjerskih sloboda koji se poziva na Opću deklaraciju o ljudskim pravima UN-a usvojenu još daleke 1948. Kršenje ovih općeljudskih prava događa se na svim kontinentima.

[ad id=”68099″]

Vjerska skupina koja najviše trpi kršenje ovih općeljudskih prava su – kršćani. Oni čine gotovo 80 posto stanovništva u svijetu koje je progonjeno zbog vjeroispovijedi!

Svake tri minute u svijetu umire jedan kršćanin zbog pripadnosti kršćanskoj vjeri i to najviše na Bliskom istoku od pripadnika islama, ali i na svim drugim kontinentima. Više od 200 000 000 kršćana nema osnovna ljudska prava.

Iako se Međunarodni dan vjerskih sloboda u različitim zemljama i zajednicama obilježava u različito vrijeme, današnji je datum općeprihvaćen u većini zemalja svijeta.

Cilj obilježavanja dana vjerskih sloboda je isticanje prava vjerskih zajednica i vjernika pojedinaca, bez obzira na konfesionalnost i religiju, na slobodno ispovijedanje svoje vjere, na nesmetano sudjelovanje u vjerskim obredima, kao i na sve druge oblike kojima mogu javno očitovati svoja uvjerenja, a koja su im zajamčena raznim konvencijama i deklaracijama.

Kršćani – najprogonjenija vjerska skupina na svijetu

Više od 200 000 000 kršćana u preko 80 zemalja nemaju osnovna ljudska prava samo zbog svoje kršćanske vjere, dok u 20 država uopće ne postoji nikakva sloboda ispovijedanja vjere za njih.

Od tih 20 država 14 je s muslimanskom većinom. Žalosna je činjenica da je početkom 20. stoljeća broj progonjenih kršćana iznosio svega oko 35 000, a porast progona u svijetu je eksponencijalan. Čitajući ili gledajući mainstream medije zvuči paradoksalno, ali ovi podatci jasno govore da je današnji „napredni, sekularizirani i globalizirani“ svijet ustvari postao puno teže mjesto življenja za one koji žele slobodno ispovijedati svoju vjeru.

“Niti u jednom dosadašnjem povijesnom razdoblju kršćani nisu bili toliko proganjani kao danas. Upravo se ostvaruje stoljetni proces uništavanja kršćana u islamskim zemljama. Ako se ovaj opasni trend dalje nastavi, onda će još u ovom stoljeću biti istrijebljeni svi kršćani u zemljama kojima je kročio i učio Isus Krist, i gdje se nalazi kolijevka kršćanstva.” – izjavila je nedavno Marta Petrosillo, glasnogovornica Zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.

Prema nekim podatcima u prosjeku 20 kršćana ubiju zbog vjere svakih sat vremena, odnosno svake 3 minute jednog!

Znanstvenici koji proučavaju religijske progone govore da 75-80 posto svih progonjenih čine kršćani. Najveći progoni i ubijanja kršćana su u sljedećim zemljama: Eritreja, Pakistan, Iran, Sjeverna Koreja, Somalija, Indija, Irak, Vijetnam, Nigerija, Kina, Egipat i Sirija.

Izvješće Zaklade zabrinuto govori o nastojanjima Zapada da se vjerska sloboda ograniči na privatni život. U porastu su i slučajevi antisemitizma u Europi, a osobito na Bliskom istoku, kao i progoni muslimana od samih muslimana.

Članci Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a koji garantiraju slobodu vjeroispovijedi:

Članak 18.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i obredima.

Članak 30.
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda.

Na fotografiji koja ilustrira članak prikazan je Ihtis, IXΘΥΣ, isklesan u mramoru pronađen u ruševinama Efezu.
Riječ Ihtis na grčkome jeziku znači riba. Ujedno je i akronim koji u sebi krije početna slova izraza “Ἰησοῦς, Χριστός, Θεοῦ Υἱός, Σωτήρ” (Iēsoûs, Christós, Theoû, Hyiós, Sōtḗr) što se na hrvatski prevodi kao Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj.

U vrijeme progona kršćana u Rimskom Carstvu znak je korišten kao kršćanski znak raspoznavanja.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Košić: Drinske mučenice su primjer stradanja Hrvata i katolika kroz povijest u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hodočašće Drinskim mučenicama

Putevima Drinskih mučenica hodočastili su svećenici i vjernici Sisačke biskupije, predvođeni biskupom Košićem 22. i 23. ožujka, posjetivši Sarajevo, Pale i Goražde. Po dolasku u Sarajevo hodočasnicima su se priključile sestre Kćeri Božje ljubavi iz samostana na Banjskom brijegu koje su bile domaćini kroz ova dva dana.

Nakon posjeta Vrelu Bosne u samostanskoj crkvi Kraljice Krunice – svetištu Drinskih mučenica u Sarajevu održana je pobožnost križnog puta, a zatim i misno slavlje koje je predvodio biskup Košić u zajedništvu s generalnim vikarom Biskupije mons. Markom Cvitkušićem, dekanom Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Ivanom Hrenom i kapelanom u petrinjskoj župi sv. Lovre vlč. Hrvojem Zovkom.

U homiliji biskup je istaknuo kako su Drinske mučenice primjer stradanja Hrvata i katolika kroz povijest u BiH, ali i kako iako je njihova tijela odnijela hladna Drina, nije odnijela uspomenu na njih, a koja podsjeća kako vrijedi dati život za vjeru i Krista. Na kraju biskup je pozvao okupljene na molitvu za Hrvatski narod u BiH i skoro proglašenje mučenica svetima.

Na početku drugog dana posjećeni su ostaci samostana „Marijin Dom“, gdje su sestre požrtvovno njegovale bolesnike, velikodušno dijelile kruh djeci državnog Dječjeg doma ne razlikujući ih po vjeri i naciji, te pomagale siromahe i prosjake koji su im dolazili s Romanije.

Posjećena je i župa i crkva Sv. Josipa Radnika na Palama u koju su sestre redovito dolazile na misu. Tamo je, pozdravivši goste, upravitelj župe vlč. Fabijan Stanušić, progovorio je o djelovanju s. Jule, s. Berchmane, s. Krizine, s. Antonije i s. Bernadete, te o njihovom stradanju, kao i o stradanju župe i župljana kojih je danas tek stotinjak.

Nakon misnog slavlja koje je predvodio biskup, hodočasnici su se uputili u Goražde, grad mučeništva blaženica. Posjetili su zgradu koja je danas osnovna škola, a nekada je bila vojarna iz koje su kroz prozor skočile Drinske mučenice, želeći pobjeći od nasrtaja nasilnih i besramnih četničkih pijanih vojnika. Na kraju, sjećajući se njihovih svetih života, na obali rijeke Drine pokraj škole kraj spomenika položeno je pet svijeća i cvijeće te je u rijeku bačeno pet ruža.

Foto: Sisačka biskupija

 

Blažene Drinske mučenice

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

25. Ožujka – Svetkovina Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova

Objavljeno

na

Objavio

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Slavi se 9 mjeseci prije Božića, 25. ožujka.

Sadržaj svetkovine Blagovijesti ili Navještenja Gospodinovog evanđeoski je događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje , pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).

Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom“, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo“. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!“ Arkanđeo je tada otišao.

Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu koja se, prema početnim riječima, zove „Anđeo Gospodnji“.

Gospodin nas daruje ljepotom blagdana po kojima ulazimo u dubine otajstva spasenja.

Kad Marija kaže „da“ Božjemu planu, mijenjaju se ere. Od tada Božji glas prolazi kroz stoljeća i traži ljude na koje će skočiti njegova iskra, kao na Mariju. „Navještenje Gospodnje“ temeljna je zadaća Crkve i svakog pojedinog kršćanina.

Međutim, suočavajući se s činjenicom da su crkve sve više prazne, u svojim se zajednicama često više pitamo što će biti, nego li kako bi trebalo biti. A trebali bismo, poput Marije, biti budni na Božji zov, dopustiti mu da nas pogodi, dati mu odgovor i za nj se zauzimati.

Odluka za Boga ne čini život lakšim. Put na koji nas Bog vodi jednako je neizvjestan kao i Marijin put. No ako u svom životu dadem prostora Bogu i njegovoj inicijativi, i sam mogu postati inovativan i razviti osjećaj za ono što je bitno za naviještanje Gospodina u našemu vremenu.

– ,,Gospodine, probudi svoju Crkvu, a počni sa mnom. Gospodine, gradi svoju zajednicu, a počni sa mnom. Gospodine, daj da na svu zemlju dođe tvoj mir, a počni sa mnom. Gospodine, donesi svoju ljubav i pravednost svim ljudima, a počni sa mnom” (molitva na jednom pastoralnom skupu). Počni sa mnom!

Današnja svetkovina, ispunjena je sjajem nade. Ona nam poručuje, da na horizontu našeg vjerničkog, životnog hodočašća nije mrak, nego čudesni žar onostranosti gdje nas čekaju naša braća i sestre, od Boga proslavljeni, a u sredini rajskog svjetla divan je lik naše nebeske majke Marije, kamo teži svako vjerničko srce.

Mi, doduše, ne možemo Mariju dosljedno i potpuno nasljedovati u njezinim stožernim krepostima svetosti, ali ljepota poniznosti i poslušnosti trebala bi, posebno u ovom vremenu bahatosti i razmetljivosti, biti uzor svima nama, da u svojem svagdašnjem životu vršimo volju onoga, čijoj proslavi težimo u zajedništvu s nebeskom Majkom Marijom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari