Pratite nas

Religija i Vjera

15. siječanj međunarodni Dan vjerskih sloboda

Objavljeno

na

Na današnji dan 15. siječnja obilježava se međunarodni Dan vjerskih sloboda koji se poziva na Opću deklaraciju o ljudskim pravima UN-a usvojenu još daleke 1948. Kršenje ovih općeljudskih prava događa se na svim kontinentima.

[ad id=”68099″]

Vjerska skupina koja najviše trpi kršenje ovih općeljudskih prava su – kršćani. Oni čine gotovo 80 posto stanovništva u svijetu koje je progonjeno zbog vjeroispovijedi!

Svake tri minute u svijetu umire jedan kršćanin zbog pripadnosti kršćanskoj vjeri i to najviše na Bliskom istoku od pripadnika islama, ali i na svim drugim kontinentima. Više od 200 000 000 kršćana nema osnovna ljudska prava.

Iako se Međunarodni dan vjerskih sloboda u različitim zemljama i zajednicama obilježava u različito vrijeme, današnji je datum općeprihvaćen u većini zemalja svijeta.

Cilj obilježavanja dana vjerskih sloboda je isticanje prava vjerskih zajednica i vjernika pojedinaca, bez obzira na konfesionalnost i religiju, na slobodno ispovijedanje svoje vjere, na nesmetano sudjelovanje u vjerskim obredima, kao i na sve druge oblike kojima mogu javno očitovati svoja uvjerenja, a koja su im zajamčena raznim konvencijama i deklaracijama.

Kršćani – najprogonjenija vjerska skupina na svijetu

Više od 200 000 000 kršćana u preko 80 zemalja nemaju osnovna ljudska prava samo zbog svoje kršćanske vjere, dok u 20 država uopće ne postoji nikakva sloboda ispovijedanja vjere za njih.

Od tih 20 država 14 je s muslimanskom većinom. Žalosna je činjenica da je početkom 20. stoljeća broj progonjenih kršćana iznosio svega oko 35 000, a porast progona u svijetu je eksponencijalan. Čitajući ili gledajući mainstream medije zvuči paradoksalno, ali ovi podatci jasno govore da je današnji „napredni, sekularizirani i globalizirani“ svijet ustvari postao puno teže mjesto življenja za one koji žele slobodno ispovijedati svoju vjeru.

“Niti u jednom dosadašnjem povijesnom razdoblju kršćani nisu bili toliko proganjani kao danas. Upravo se ostvaruje stoljetni proces uništavanja kršćana u islamskim zemljama. Ako se ovaj opasni trend dalje nastavi, onda će još u ovom stoljeću biti istrijebljeni svi kršćani u zemljama kojima je kročio i učio Isus Krist, i gdje se nalazi kolijevka kršćanstva.” – izjavila je nedavno Marta Petrosillo, glasnogovornica Zaklade Pomoć Crkvi u nevolji.

Prema nekim podatcima u prosjeku 20 kršćana ubiju zbog vjere svakih sat vremena, odnosno svake 3 minute jednog!

Znanstvenici koji proučavaju religijske progone govore da 75-80 posto svih progonjenih čine kršćani. Najveći progoni i ubijanja kršćana su u sljedećim zemljama: Eritreja, Pakistan, Iran, Sjeverna Koreja, Somalija, Indija, Irak, Vijetnam, Nigerija, Kina, Egipat i Sirija.

Izvješće Zaklade zabrinuto govori o nastojanjima Zapada da se vjerska sloboda ograniči na privatni život. U porastu su i slučajevi antisemitizma u Europi, a osobito na Bliskom istoku, kao i progoni muslimana od samih muslimana.

Članci Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a koji garantiraju slobodu vjeroispovijedi:

Članak 18.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i obredima.

Članak 30.
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda.

Na fotografiji koja ilustrira članak prikazan je Ihtis, IXΘΥΣ, isklesan u mramoru pronađen u ruševinama Efezu.
Riječ Ihtis na grčkome jeziku znači riba. Ujedno je i akronim koji u sebi krije početna slova izraza “Ἰησοῦς, Χριστός, Θεοῦ Υἱός, Σωτήρ” (Iēsoûs, Christós, Theoû, Hyiós, Sōtḗr) što se na hrvatski prevodi kao Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj.

U vrijeme progona kršćana u Rimskom Carstvu znak je korišten kao kršćanski znak raspoznavanja.

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Povijesni susret hrvatskih katoličkih biskupa i episkopa Srpske pravoslavne crkve

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska biskupska konferencija

Danas je u Požegi u Biskupskom domu održan susret episkopa Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije. Na susret je pozvao požeški biskup i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog Antun Škvorčević.

Iz Srpske pravoslavne Crkve na susretu je sudjelovao mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić; episkop gornjo-karlovački Gerasim Popović; episkop slavonski Jovan Ćulibrk; episkop dalmatinski Nikodim Kosović te episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim Đermanović.

Uz domaćina, biskupa Škvorčevića, Hrvatsku biskupsku konferenciju na susretu su predstavljali zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić te hvarski biskup i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Petar Palić, priopćeno je iz Hrvatske biskupske konferencije.

Biskupi i episkopi su u razgovoru obrazložili važnost njihovih susretanja u službi promicanja otvorenosti, povjerenja, dobrohotnosti, razumijevanja, uklanjanja predrasuda. Istaknuli su da je u Hrvatskoj na javnoj sceni velika količina negativnih stavova, zlonamjernih pristupa, bavljenja negativnostima kod drugih, a prelaženja preko vlastitih, što razdvaja ljude, stvara nepovjerenje i udaljuje jedne od drugih. Biskupi i episkopi istaknuli su kako žele ohrabriti vjernike da promiču zajedništvo iznad svake nacionalne i političke isključivosti, dodaje se u priopćenju Hrvatske biskupske konferencije.

Razgovaralo se o aktualnostima iz javnog života, s obzirom na rasprave o stradanjima brojnih ljudi u II. svjetskom ratu i neposredno nakon njega, te o još neizliječenim ranama koje je u dušama mnogih ostavio rat od 1991. do 1995., kako Hrvata tako Srba. O tome su katolički biskupi i episkopi Srpske pravoslavne crkve dali i posebnu Izjavu.

‘Spomenuli smo se teških stradanja srpskog i hrvatskog naroda te drugih građana Hrvatske tijekom nedavne prošlosti u ratnim sukobima, progonima i ubijanjima, uzrokovanima mržnjom. Svjesni smo da međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događaja za dnevno-političke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji ili vjeri, ostajemo zarobljenicima prošlosti i gubitnicima u sadašnjosti. Zauzimamo se da se znanstveno istraži i argumentirano utvrdi istina o stradanju za vrijeme II. svjetskog rata i u vrijeme rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. kako bi se prestalo licitirati s brojem stradalih te im vratilo dostojanstvo koje imaju kao žrtve.

Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti, te svjedočimo da sve zlo i nepravde nanesene prema njima „nadmoćno pobjeđujemo u Onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,37). Polazište našeg pastirskog djelovanja u hrvatskom društvu jest čvrsto uvjerenje da nas je Bog »pomirio po Kristu i povjerio nam službu pomirenja« (2 Kor 5,18). Stoga molimo da se na nama ostvari Isusova riječ: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6,36), da svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo, te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje u čistom pamćenju čuvamo spomen na naše nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima i na taj način evanđeoskim putem postavljamo čvrste temelje boljoj i pravednijoj budućnosti u našoj domovini za svakog čovjeka.

Neka Gospod blagoslovi naše bratske osjećaje, dobrohotne misli i iskrene nakane’, stoji u zajedničkoj Izjavi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Danas slavimo blagdan Krštenja Gospodinova

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme.

Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

„Pošto Isus bijaše kršten i izašao iz vode, otvori se nebo, a on vidje Duha Božjega gdje, poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica.

(laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari