Pratite nas

BiH

18. rujna 1991. datum je početka Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Priopćenje za javnost povodom dvadeset treće obljetnice 18. rujna 1991.

 18. rujna 1991. datum je početka Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini te ujedno i dan kada su hrvatski organizatori otpora, dragovoljci Domovinskog rata, te aktivni i pričuvni pripadnici policije izborili zakonsko pravo i priznanje kao najzaslužnijim domoljubima za stvaranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, sukladno Članku 2. Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji Vlade Federacije BiH, kojeg navodimo:

1_HVO “Razvojačenim braniteljem, u smislu ovoga zakona, smatra se pripadnik Hrvatskoga vijeća obrane, Armije Republike Bosne i Hercegovine i policije nadležnoga organa unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane snage), koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka izravne ratne opasnosti i koji je razvojačen rješenjem nadležnoga vojnog tijela kao i osoba koja je sudjelovala u pripremi za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u vrijeme prije 18.09.1991. godine, a koja je angažirana od nadležnih tijela.

Pod sudjelovanjem u obrani Bosne i Hercegovine, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se sudjelovanje u oružanome otporu i djelovanje koje je u izravnoj svezi s pružanjem otpora.”

 18. rujna 1991. dan je i kada je uslijedila izravna okupacija doline Neretve, od strane Jugoslavenske narodne armije i srpsko-crnogorskih dobrovoljaca, proizišla iz dogovora Muhameda Filipovića i Radovana Karadžića, nazvanog Historijskim sporazumom, kojeg prenosimo u cijelosti:

Srpsko-muslimanski «Historijski sporazum»: Muhamed Filipović – Radovan Karadžić ( 2. 8. 1991.)*

“Suočeni sa razvojem događaja koji u sebi nose sve veću opasnost konfrontacije naša dva naroda, čiji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odlučili smo da u cilju buduće suradnje i mira uspostavimo i potpišemo sljedeći politički Sporazum:

1. Svjesni teškoća koje su naslijeđene i onih do kojih je doveo dosadašnji politički život poslije izbora, odlučili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog poštovanja, založimo za ostvarenje istorijskih i političkih interesa naša dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, već za sve i kao takav biće otvoren svima koji podržavaju načelo zajedničkog života u slobodi i punoj ravnopravnosti.

2. Smatramo da osnovu takvog života čini međusobno priznavanje suverenosti pojedinih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta naše Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavno-pravnog položaja s ostalim republikama u zajedničkoj državi Jugoslaviji.

3. Po našem mišljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednička država potpuno ravnopravnih republika i naroda, te ćemo se zalagati za održanje i razvoj takve zajendice.

4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politički jedinstvena i demokratski uređena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje i garant ravnopravnosti građana, naroda i republika.

5. Izražavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini žive sa nama u punoj ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na položaj Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod.

6. Međusobni odnosi građana, naroda i republika u Jugoslaviji biće uređeni u zajedničkom ustavu, uz korišćenje evropskih standarda.

7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek političku i historijski osnovu za naš trajan i miran zajednički život. Međutim, ovakav politički dogovor otvara prostor za nalaženje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rješenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno zajedničkih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog tržišta, jedinstvenih oružanih snaga, kao i spoljnih poslova.

8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih šest republika i sve narode koji inicijalno konstituišu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve zajednice, onih naroda i republika koje to žele, podrazumijeva postizanje sporazuma o tome i pružanje garancije za realne interese svake od članica u odnosu na druge.”

 Isto tako, okupaciji doline Neretve i grada Mostara prethodio je dogovor Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije Izetbegovića i glavnog štaba JNA, na čelu s generalom Blagojem Adžićem, o nemiješanju Bošnjaka Muslimana u sukob Republike Hrvatske i tadašnje JNA koja je s prostora BiH izvodila vojne operacije na Republiku Hrvatsku.

Historijski sporazum je ozbiljno doveo u pitanje odnose između hrvatskog i bošnjačko- muslimanskog naroda u BiH, nakon čega su predstavnici hrvatskog naroda u BiH izravno tražili da se predstavnici bošnjačkog naroda očituju jesu li za ostanak BiH u krnjoj Jugoslaviji ili ipak žele da BiH krene putem neovisnosti poput Slovenije i Hrvatske.

Nakon prvog ratnog zločina nad hrvatskim civilima u mjestu Ravno i sramne izjave Predsjednika Predsjedništva BiH, Alije Izetbegovića, kako zločin u Ravnom nije njegov rat, pale su sve maske. Tada je postalo jasno kako predsjednik Predsjedništva RBiH, Alija Izetbegović, na čelu R Bosne i Hercegovine želi štititi samo interese bošnjačkog muslimanskog naroda, što je i potkrijepio svojom izjavom kako između interesa države Bosne i Hercegovine i interesa bošnjačko muslimanskog naroda, bira interese svog naroda.

18. rujna 1991. godine hrvatski predstavnici hrvatskog naroda u BiH uvidjeli su kako moraju početi s organiziranjem svojih oružanih snaga koje će biti sastavljene od redova dragovoljaca Domovinskog rata, i koji će nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (18. studenog 1991.), Referenduma o neovisnosti BiH (1. ožujka 1992.) i priznanja Bosne i Hercegovine (06. travnja 1992.), 08. travnja 1992. početi djelovati kroz Hrvatsko vijeće obrane, kao jedinu organiziranu političku i vojnu snagu u BiH.

Danas, dvadeset tri godine nakon početka organiziranja oružanih snaga Hrvatskog vijeća obrane, događa se falsificiranje povijesti, dragovoljci Domovinskog rata se masovno izvode iz stečenih prava, a istina o Domovinskom ratu u potpunosti se iskrivljuje. U isto vrijeme, kao organizatori obrane i dragovoljci Domovinskog rata, masovno se i nezakonito u prava uvode pripadnici Armije BiH, članovi Stranke demokratske akcije, o čijem organiziranom djelovanju ne postoji nikakva evidencija prije 08. travnja 1992. kada su se bošnjački pripadnici Jugoslavenske narodne armije počeli masovno uključivati u teritorijalnu obranu BiH, gdje su sve svoje vojne i političke sposobnosti pokazali 1993. godine kada su masovno napali Hrvatsko vijeće obrane, želeći Bošnjacima u BiH priskrbiti novi životni prostor kao kompenzaciju za teritorije koje su izgubili od srpske vojske 1992. godine.

Hrvatski organizatori otpora i dragovoljci Domovinskog rata najzaslužniji su za gašenje stoljetnog sna o Velikoj Srbiji koja je trebala obuhvaćati zapadne granice Karlovac-Virovitica-Karlobag, snose ogromne zasluge za obranu Republike Hrvatske, najzaslužniji su za nestanak Jugoslavenske narodne armije, bez njih ne bi bilo obrane i opstojnosti hrvatskog naroda u BiH, niti teritorijalnog opstanka Bosne i Hercegovine u međunarodno priznatim granicama, stoga nam nije jasno na temelju kojih povijesnih činjenica je utvrđeno izjednačavanje prava hrvatskih i bošnjačkih branitelja u obrani BiH počevši od 18. rujna 1991. godine, kada su i Alija Izetbegović i njegova Stranka demokratske akcije svojim političkim djelovanjem čvrsto pokazali kako su, sve do referenduma za neovisnost BiH, 01. ožujka 1992., bili za ostanak BiH u krnjoj Jugoslaviji.

A kako se bošnjačka politička elita u Sarajevu, samo nekoliko tjedana prije dolaska srpsko-crnogorskih rezervista u dolinu Neretve i Mostar pripremala za obranu i neovisnost Bosne i Hercegovine, pogledajte na linku snimke sarajevskog Koncerta za mir od 28. srpnja 1991.

[mom_video type=”youtube” id=”sx2Hl0xeliI “]

 Povodom dvadeset treće obljetnice početka organiziranja obrane od velikosrpske agresije u Bosni i Hercegovini, svim hrvatskim dragovoljcima Domovinskog rata, organizatorima otpora, pripadnicima aktivne i pričuvne policije Herceg-Bosne, obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, želimo iskazati zahvalnost i poštovanje za svu žrtvu i patnje koje su podnijeli za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

 KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH

IZ DOMOVINSKOG RATA

braniteljski-portal.hr

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegović i Čović bez suglasnosti o izmjenama izbornog zakona, proces uspostave vlasti opet blokiran

Objavljeno

na

Objavio

Proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo je blokiran jer Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH ne mogu postići suglasnost da se to istodobno provede na državnoj i na razini Federacije BiH, potvrdili su u četvrtak predsjednici tih stranaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

“HDZ i SDA ne uspijevaju naći rješenja za probleme koje imamo što ne znači da ih nećemo naći”, kazao je novinarima Izetbegović nakon sastanka kojega je u Sarajevu održao s Čovićem.

Potvrdio je kako SDA želi da uporedo s uspostavom novog vijeća ministara bude formirana i nova izvršna vlast na razini Federacije BiH gdje dvije stranke odavno imaju osiguranu većinu u entitetskom parlamentu i načelno su se suglasile kako će nastaviti koalirati i u ovom mandatu.

Izetbegović je pojasnio kako je moguće da zbog toga što HDZ BiH inzistira da se prije uspostave nove vlade Federacije BiH postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona, SDA jednostavno ne kandidira svoje kadrove za novo Vijeće ministara pa onda ni to tijelo neće biti imenovano.

Zastupnički dom parlamenta BiH prošlog je tjedna potvrdio imenovanje Zorana Tegeltije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za novog predsjedatelja vijeća ministara no on ne može preuzeti tu dužnost sve dok parlament ne potvrdi sve nove ministre.

Prema koalicijskom sporazumu kojega su ranije postigli Izetbegović, Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, za bošnjačku su kvotu ostavljena ministarstva vanjskih poslova, obrane i sigurnosti.

SDA će te resore podijeliti sa svojim koalicijskim partnerima odnosno s Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i Savezom za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića pa je izvjesno da ni te dvije stranke neće predložiti kandidate za ministre ukoliko se na takav potez odluči Izetbegovićeva stranka.

Čović je pak nakon neuspjelih razgovora u četvrtak s Izetbegovićem rekao kako nije ni bilo ambicije da se postigne konačni dogovor “nego da se nastavi razgovarati o otvorenim pitanjima”.

“Posao s vijećem ministara treba privesti kraju i mi smo imena svojih kandidata predali a svemu ostalom će tri partnera i dalje razgovarati”, kazao je Čović dodajući kako će ono o čemu se ne uspiju dogovoriti “ostati kako jest”.

Potvrdio je kako se HDZ i SDA i dalje spore oko toga kako izmijeniti izborni zakon no obećao je kako će se u Mostaru naredne godine sigurno održati lokalni izbori kojih nije bilo još od 2008.

Sada je najveći problem dogovoriti neki novi model izbora za članove Predsjedništva BiH kao i za zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH a Čović je kazao kako HDZ ne odustaje od zahtjeva da to budu rješenja koja će osigurati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u tim tijelima vlasti, a ne da im ih biraju Bošnjaci.

“Minimum je da Hrvati mogu birati svog predstavnika”, kazao je Čović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U BiH će biti otvorena 44 biračka mjesta za hrvatske predsjedničke izbore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini na predstojećim izborima za predsjednika Hrvatske moći će glasati na ukupno 44 biračka mjesta, potvrdilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu.

U obavijesti dostavljenoj Hini stoji kako će sva biračka mjesta biti otvorena u mjestima u kojima su sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH.

Najviše biračkih mjesta odnosno njih 19 bit će otvoreno u Mostaru, gdje je i sjedište Generalnog konzulata Hrvatske. Po brojnosti slijedi Vitez u središnjoj Bosni, u kojemu je planirano otvaranje 10 biračkih mjesta, dok će u Sarajevu biti otvoreno 6 biračkih mjesta.

Četiri biračka mjesta bit će otvorena u Livnu, tri u Tuzli te dva u Banjoj Luci.

Glasati na području BiH mogu oni hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske e-osobne iskaznice u kojima je upisano prebivalište u BiH na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje.

No i oni hrvatski državljani koji se nisu aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu moći će glasati na predsjedničkim izborima 22. prosinca uz odgovarajuću potvrdu, koju na sam dan izbora mogu dobiti u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

U BiH će moći glasati i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ukoliko se na dan izbora zateknu u susjednoj zemlji, no oni za to moraju imati potvrdu za glasanje izvan mjesta prebivališta.(Hina)

Upute bh. Hrvatima: Kako glasovati na predsjedničkim izborima?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari