Pratite nas

Povijesnice

18. svibnja 1711. rođen Josip Ruđer Bošković – katolički svećenik i jedan od najvećih umova Europe

Objavljeno

na

Na današnji dan 1711. rođen je jedan od najvećih umova Europe i znanstvenik svjetskog glasa – svećenik isusovac Josip Ruđer Bošković. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760. Bio je pripadnik velikog reda isusovaca koji je dao brojne svjetski slavne znastvenike i humaniste.

[ad id=”93788″]

Ruđer Bošković se rano počeo baviti izračunom oblika i veličine Zemlje, pa je proveo mjerenja meridijana na različitim mjestima na Zemlji. Prema nalogu pape Ruđer je obavio mjerenja meridjanskih stupnjeva između Rima i Riminija te izradio kartu Papinske Države u razdoblju između 1750. i 1752.
Ruđer je među prvima ustanovio da je oblik Zemlje nepravilna kugla, što je potvrdio i Listing nazvavši oblik Zemlje “geoid”. Bošković je svoje djelo “Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium” završio u Beču 1758.

Bošković je i pokušao protumačiti pomrčinu Sunca i Mjeseca. Svoje je ideje izložio u spjevu “De Solis et Lunae defectibus” ili ” O pomrčinama Sunca i Mjeseca“.
Znanstveni rad Ruđera Boškovića obuhvaćao je mnoga područja, ali najvažnijim smatra se njegov doprinos shvaćanju strukture tvari. Ruđer je objasnio kako se tvar sastoji od fizičkih točaka koje su jednostavne, neprobojne, međusobno odvojene i bez ikakve strukture. Sile koje djeluju između njih i danas se prikazuju krivuljom, a koja se naziva Boškovićevom krivuljom.

Srbijanski politički vrh: „Ruđer Bosković je Srbin!“

Iako smo se od srbijanskog političkog vrha naslušali (i na svojoj koži doživjeli) svega i svačega, jedna od najskandaloznijih izjava koju je svojevremeno hrvatski politički vrh na čelu sa SDP-om i bivšim predsjednikom Josipovićem prešutio bila je baš u svezi Josipa Ruđera boškovića. Nije se ni oglasila tada odlazeća moralna vertikala društva, a danas aktualna komentatorica svega i svačega, HDZ-ova Jadranka Kosor.

Želimo Tadićevu izjavu ponovno istaći da se vidi o kolikoj se moralnoj bijedi političara radi i kolika je granica njihovog podnošenja bilo čega što dolazi iz susjedne nam Srbije

Dakle, predsjednik Boris Tadić javno je proglasio velikog Ruđera Boškovića jednim od 5 najvećih Srba svih vremena cinično govoreći:“Nadam se da se moji prijatelji iz Hrvatske neće ljutiti, ali Ruđer bošković je bio Srbin katolik!“.

Na stranu što je tu uvrstio i Nikolu Teslu, rođenog u Hrvatskoj, čovjeka koji se nikada nije osobno izjasnio kao Srbin i nikada nije stupio nogom na tlo Srbije, ali kada predsjednik ‘prijateljske Srbije’ proglasi Hrvata i katoličkog svećenika Srbinom velikog znanstvenika, a kod naših inače lajavih političara to izazove znakovitu šutnju – pitamo se o čemu se tu radi?

Istini za volju, ni inače ‘pravdoljubivi i tolerantni hrvatski mediji’ nisu se istakli vrištanjem s naslovnica ili obaranjem na predsjednika Srbije kao kada vide čovjeka u majici „Za dom spremni“ na nekoj lokalnoj zabavi u gostionici podno Velebita. Uz dužno poštovanje za ljude koji tamo žive.

A pitanje je: trebamo li mi Hrvati šutjeti kada već naši političari šute? Ili trebamo progovoriti o srbijanskim lažljivcima na vlasti u kontinuitetu do danas i hrvatskim poltronima koji savijaju glavu pred najmanjom bukom ili provokacijom koja dolazi sa ‘bliskog istoka’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

18. lipnja 1991. – Započelo povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. lipnja 1991. započelo je povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora koje je neprekinuto trajalo osam dana.

Naime, nakon referenduma o samostalnosti u svibnju, Vlada je pripremila više od 60 prijedloga zakona, a predsjednik Sabora Žarko Domljan sazvao je zasjedanje s obzirom na to da je Predsjedništvo Jugoslavije odbilo pregovore o razdruživanju.

Potrebu dugotrajnog zasjedanja Domljan je također objasnio činjenicom da tako važan korak nije dovoljno samo načelno deklarirati, nego je potrebno donijeti cijeli niz zakona i odluka kojima bi Hrvatska uistinu postala samostalna država.

Zanimljivo, 24. lipnja na skupnoj sjednici zastupnicima se obratio premijer Ante Marković koji se zauzimao za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji, uvjeravajući kako međunarodna zajednica neće prihvatiti osamostaljivanje jugoslavenskih republika.

Kao odgovor na njegovo izlaganje došao je protuzahtjev zastupnika da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti ministra vanjskih poslova Budimira Lončara koji je nekoliko dana prije toga u Berlinu, na sjednici Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, uvjeravao međunarodne diplomate kako će u slučaju osamostaljivanja nove države uvesti totalitarizam.

Ipak, unatoč raspravama, hrvatski zastupnici postigli su opći konsenzus, te su donijeli cijeli niz državno-pravnih akata i važnih zakona.

Među stotinjak točaka odlučivalo se o zakonima o hrvatskom državljanstvu, prebivalištu i boravištu građana, osobnim i putnim ispravama, carinskim službama, međunarodnim i mnogim drugim obvezama koje mora ispuniti suverena država.

Najvažniji dio zasjedanja bila je svečana sjednica održana 25. lipnja na kojoj su proglašeni državno-pravni akti kojima je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1989. osnovana Hrvatska demokratska zajednica

Objavljeno

na

Objavio

U subotu 17. lipnja 1989. u Zagrebu je održana osnivačka skupština HDZ – Hrvatska demokratska zajednica.

Sljedećih 28 godina članovi HDZ-a predvodili su borbu za neovisnost, teritorijalnu cjelovitost, međunarodno priznanje i afirmaciju Hrvatske, a i danas HDZ ostaje središnja politička snaga daljnjeg razvoja zemlje.

Na današnji dan, 17. lipnja 1989. osnovana je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u prostorijama nogometnog kluba “Borac” nedaleko od Jaruna (kasnije preimenovanog u NK Jarun). Osnivačkoj skupštini, koja je bila održana u tajnosti zbog straha od komunističke milicije, prisustvovalo je samo 48 ljudi.

Dr. Franjo Tuđman je u uvodnom govoru naglasio da ako milicija upadne, stranka će se smatrati osnovanom. Branimir Glavaš navodno je predložio Tuđmana za predsjednika stranke, što su svi prisutni na glasovanju podržali. Potpredsjednicima su postali Vladimir Šeks, Dalibor Brozović i Krešimir Balenović. Za počasne predsjednike imenovani su Petar Šegedin i Šime Balen, a Milivoj Slaviček postao je predsjednik Središnjeg odbora stranke, piše narod.hr.

Među prisutnima bili su još i Josip Manolić, Ivan Bobetko i Neven Jurica.

HDZ je službeno upisan u registar političkih stranaka tek sljedeće godine, 5. veljače 1990., nakon što je okupljanje u stranke zakonski dozvoljeno od strane tadašnjeg Račanovog vodstva KPH.

Projugoslavenski i prosrpski dio SKH htio je spriječiti na svaki način upisivanje HDZ-a u registar stranaka smatrajući je „ustaškom strankom koja želi raspad Jugoslavije“.

Na čelu sa dr. Franjo Tuđmanom HDZ je postao pokret pod kojim je hrvatski narod organizirao obranu protiv velikosrpske ideje.

Zbog toga je HDZ od samog početka bio pod namjerom unutrašnje i vanjske diskreditacije i pokušaja uništenja.

Osobiti udar na HDZ i dr. Franju Tuđmana izvršen je 1994. od strane grupe utjecajnih i vodećih članova okupljenih oko Stjepana Mesića i Josipa Manolića koji, na sreću, nije uspio.

Kasnije je isti dvojac predvodio u javnosti proces tzv. detuđmanizacije koji je praktički bio pritisak na odricanje HDZ-a i hrvatske politike od uloge i ideja koje je simbolizirala osoba dr. Franje Tuđmana.

Nažalost, to je bilo prihvaćeno čak i od dijela vodstva HDZ-a, pa je tek zahvaljujući pojedincima u HDZ-u, braniteljima i hrvatskim domoljubima općenito taj perfidini projekt rastakanja Hrvatske doživio propast.

 

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari