Pratite nas

Razno

19. i 20. prosinca – Europeana – Dani prikupljanja uspomena iz Prvog svjetskog rata

Objavljeno

na

DubrovnikEuropeana 1914-1918 je jedinstveni europski projekt, kojim se obilježava stogodišnjica Prvog svjetskog rata, a koji omogućuje i hrvatskim građanima da direktno sudjeluju u stvaranju europske kulturne građe o tom razdoblju. Osobne priče, kao i uspomene iz Prvoga svjetskoga rata, koje su ostale skrivene tijekom 100 godina, dobivaju priliku postati globalno dostupne svima i sačuvane za buduće generacije. 19. i 20. prosinca Europeana poziva sve Dubrovčane na donošenje fotografija, pisama, dnevnika, filmova ili zvučnih zapisa u Državni arhiv u Dubrovniku u palači Sponza.

Stručnjaci iz arhiva profesionalno će digitalizirati materijale iz osobnih ostavština i zatim će ih Europeana objaviti na web stranici Europeana1914-1918, a Dubrovčani i dalje zadržavaju svoje uspomene.

Svaka osobna priča, koja možda nikada nije bila ispričana izvan obitelji, podjednako je značajna za proučavanje događaja s ratnih bojišnica i iz svakodnevice. Zbog povijesnih i društvenih okolnosti u desetljećima nakon Prvog svjetskog rata, uspomene i priče brojnih vojnika iz Hrvatske ostale su neispričane ili zaboravljene, a Europeanin projekt upravo to može promijeniti.

Europeana je organizirala više od 150 događaja prikupljanja uspomena u 15 država diljem Europe od 2011., a ove godine, uključujući Hrvatsku, organizirat će ih još pet. Europeana 1914-1918 uključuje 400.000 rijetkih dokumenata digitaliziranih u 10 nacionalnih knjižnica, 660 sati jedinstvenog filmskog materijala koje su digitalizirali audiovizualni arhivi i više od 100.000 osobnih dokumenata i memorabilija od više od 10.000 sudionika rata, koje su donijeli članovi njihovih obitelji na brojna posebna događanja diljem Europe. Glavni partner projekta u Hrvatskoj je Ministarstvo kulture.

Vrijedna obiteljska ostavština prikupljat će se i digitalizirati tijekom Dana prikupljanja uspomena koji se održavaju u pet gradova u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici, Rijeci i Dubrovniku.

Oni koji ne mogu doći na Dane prikupljanja uspomena više informacija o tome kako sami mogu fotografirati, skenirati i staviti materijale na Europeanu, mogu pronaći na internetskim stranicama Europeana1914-1918.

dubrovniknet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

BUJANEC: ‘Pupovca nisam tukao šakama, nego puknuo stolcem, a ovo je bio razlog…’

Objavljeno

na

Objavio

Slobodan Uzelac je nedavno za Večernji list govorio o fizičkom napadu na Milorada Pupovca, koji se prema sjećanju uvaženog sveučilišnog profesora i političara, dogodio 1991 ili 1992. Uzelac je o spomenutom događaju rekao sljedeće:

“Negdje 1991. ili 1992. godine u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu Pupovac je sudjelovao na jednoj tribini na kojoj se govorilo o hrvatsko-srpskom sukobu i na kraju te tribine napao ga je pred svim okupljenima Velimir Bujanec. Lupao ga je šakama i na kraju su se ljudi upleli. Pupovac o napadu nikad nije govorio niti ga je prijavio. Možete misliti koliko je u to vrijeme vjerovao hrvatskim vlastima da će to riješiti”

U razgovoru za portal Dnevno.hr, Bujanec nije potpuno negirao događaj. Ipak, ustvrdio je da Slobodan Uzelac ne govori istinu, odnosno da je malo pobrkao činjenice. Ekskluzivno za dnevno hr, po prvi puta, Velimir Bujanec otkriva sve pojedinosti spomenutog sukoba s Miloradom Pupovcem.

„Slobodan Uzelac naprosto ne govori istinu. Netočno je da sam Milorada Pupovca izudarao šakama, nikada ne bih tako zaprljao ruke. Točno je da sam ga puknuo stolicom po glavi! To nije bilo 1991. godine, nije bilo ni ’92. To se dogodilo u zagrebačkom KIC-u 1994. godine. Nastupio je na nekoj tribini i govorio da Srbija nikada nije izvršila agresiju na Vukovar. Tvrdio je da su Hrvati prvi počeli sukob i da su naišli na odgovor lokalnih Srba. Iako sam tada imao tek 19 godina i bio student, smatram da nisam pogriješio, jer za mene polemike oko toga tko je izvršio agresiju na Vukovar – nema. Pupovac je tada bio marginalni član srpske manjine i provokativnim izjavama tražio je svoje „mainstream“ mjesto u politici. Kako je s godinama napredovao Pupovac, tako je napredovala i naša demokracija, pa ga danas više ne gađaju stolicama, nego kriškama limuna. Što se pak tiče Slobodana Uzelca, žao mi je što je ovako pobrkao činjenice, svojedobno mi je čak gostovao u emisiji i malo se osjetio po alkoholu – pa vjerujem da je to glavni uzrok netočne izjave koju je dao Večernjem listu.“

Pokušali smo dobiti i izjavu Milorada Pupovca, ali on nije htio komentirati događaj iz 1994, kao ni izjavu Velimira Bujanca.

„Poštujem vašu profesiju, ali o tim stvarima ne bih govorio.“ – rekao je Pupovac, piše Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Rojs: Ako bude potrebno opet ćemo osnovati Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu

Objavljeno

na

Objavio

Je li izbor Željka Komišića slom hrvatske državnosti u Bosni i Herrcegovini? Zašto hrvatska vlast ne pokazuje interes za suverenost Hrvata u BiH? Provodi li Bakir Izetbegovioć politiku turskog predsjednika Erdogana?.. Na ova i brojna druga pitanja odgovarao je Gost u podcast Projekta Velebit general Ljubo Ćesić Rojs.

Podcast Velebit je prvi internetski nacionalni TV format koji analizira društvene i političke aktualnosti. Voditelji su Domagoj Pintarić i Marko Jurič.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari