Pratite nas

Povijesnice

19. rujna 1991. Beograd – ‘bacanje cveća’ pred tenkove koji razaraju Vukovar

Objavljeno

na

Na današnji dan 19. rujna 1991. dogodilo se poznato „bacanje cveća pred tenkove“ u Beogradu. Bilo je to prilikom kretanja Prve gardijske oklopne divizije JNA (poznatije kao elitna Titova divizija) prema hrvatskom gradu heroju Vukovaru.

Hrvatski junaci branitelji Vukovara uspjeli su razbiti jednu od najelitnijih oklopnih postrojbi Europe u to vrijeme.

Bio je to samo još jedno od niza „događanja naroda“ u glavnom gradu Srbije Beogradu čiji su građani masovno i učestalo sudjelovali na huškačkim ratnim mitinzima od 1987. nadalje. Tako se stvarala ratna atmosfera i podloga za agresiju na Hrvatsku i druge u cilju ostvarenja opće prihvaćene ideje Velike Srbije.

Tisuće Beograđana je oduševljeno izašlo na ulice pozdraviti tenkove koji su išli na Hrvatsku. Vukovar je razrušen, Hrvati pobijeni ili raseljeni, a slika o cvijeću i oduševljenju Beograđana ostala je u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda.

U to vrijeme razboriti i časni antiratni glasovi u Srbiji i Beogradu su postojali, ali bili su rijetkost kao i danas.

Naime, sličnu huškačku atmosferu pokušava podgrijati i današnje čelništvo Srbije koje je aktivno sudjelovalo u divljačkoj agresiji na Hrvatsku što huškanjem (Vučić), što kao četnički vojnik i agresor (Nikolić), a što kao jedan od najvažnijih političara u Srbiji u to vrijeme (Dačić).

Osim toga ovaj događaj, kao i donji TV prilog, jasno pokazuje da je iz glavnog grada Srbije Beograda kretala ne samo upravljačka i huškačka agresija na Hrvatsku, već da su u toj agresiji sudjelovali i Beograđani i drugi građani susjedne Srbije. To znači da je na djelu bila agresija Srbije na Hrvatsku, a ne građanski rat kao što su hrvatski političari s ljevice, (kvazi)povjesničari i velik dio nevladinih udruga godinama pokušavali sugerirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

18. lipnja 1991. – Povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. lipnja 1991. započelo je povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora koje je neprekinuto trajalo osam dana.

Naime, nakon referenduma o samostalnosti u svibnju, Vlada je pripremila više od 60 prijedloga zakona, a predsjednik Sabora Žarko Domljan sazvao je zasjedanje s obzirom na to da je Predsjedništvo Jugoslavije odbilo pregovore o razdruživanju.

Potrebu dugotrajnog zasjedanja Domljan je također objasnio činjenicom da tako važan korak nije dovoljno samo načelno deklarirati, nego je potrebno donijeti cijeli niz zakona i odluka kojima bi Hrvatska uistinu postala samostalna država.

Zanimljivo, 24. lipnja na skupnoj sjednici zastupnicima se obratio premijer Ante Marković koji se zauzimao za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji, uvjeravajući kako međunarodna zajednica neće prihvatiti osamostaljivanje jugoslavenskih republika.

Kao odgovor na njegovo izlaganje došao je protuzahtjev zastupnika da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti ministra vanjskih poslova Budimira Lončara koji je nekoliko dana prije toga u Berlinu, na sjednici Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, uvjeravao međunarodne diplomate kako će u slučaju osamostaljivanja nove države uvesti totalitarizam.

Ipak, unatoč raspravama, hrvatski zastupnici postigli su opći konsenzus, te su donijeli cijeli niz državno-pravnih akata i važnih zakona.

Među stotinjak točaka odlučivalo se o zakonima o hrvatskom državljanstvu, prebivalištu i boravištu građana, osobnim i putnim ispravama, carinskim službama, međunarodnim i mnogim drugim obvezama koje mora ispuniti suverena država.

Najvažniji dio zasjedanja bila je svečana sjednica održana 25. lipnja na kojoj su proglašeni državno-pravni akti kojima je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

16. lipnja 1991. – Prva akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Iako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo službeno osnovano u prosincu 1991., prva letačka postrojba HRZ-a ustrojena je još u listopadu 1990.

Na zračnoj luci u Sinju okupili su se članovi Aerokluba Sinj i Split, a pod zapovjedništvom pilota Matka Raosa pripadnici postrojbe odmah su prionuli izrađivanju improviziranih dinamitskih bombi i trenažama za njihovo izbacivanje.

Unutar postrojbe ustrojene su pilotska i skupina padobranaca-diverzanata, a u prvom dijelu 1991. splitski zrakoplovci odradili su niz izviđanja i provodili intenzivnu obuku.

Osnivanjem Zbora narodne garde, ova skupina ulazi u sastav 4. splitske brigade kao Samostalno zrakoplovno odjeljenje.

Od lipnja 1991. odjeljenje je preraslo u samostalni zrakoplovni vod 4. brigade sastavljen od 6 pilota s 3 zrakoplova i 12 padobranaca. Pripadnici voda zrakoplovima i diverzantskim aktivnostima sudjelovali su u oduzimanju oružja i osvajanju objekata JNA.

Prva veća borbena akcija zrakoplovima izvedena je 16. lipnja 1991. kada su na neprijateljsko taborište na planini Dinari ručno izbacivane improvizirane bombe.

Borbena djelovanja izvođena su ultralakim zrakoplovima, s malih visina u sumrak ili noću.

Do siječnja 1992. Zrakoplovni vod Split izveo je više od 70 borbenih letova. U zrakoplovima Utva-75 naoružanim s četiri ručna raketna lansera Osa i raznim bombama.

Jedno od najvažnijih borbenih djelovanja Utvom bio je napad na RTV odašiljač Ćelavac koji je privremeno onesposobljen. Zbog nedostatka opreme, postrojba je bila prisiljena na stalne improvizacije, čiji je vrhunac bila izrada kasetnih bombi od dijelova zaostalih nakon srpskih napada raketama Orkan.

U kolovozu 1992. dobavljen je zrakoplov Antonov An-2 koji je i tri puta na dan prevozio ranjenike na relaciji Dubrovnik-Split-Zagreb.

Petorica su pripadnika postrojbe poginula, a jedan je nestao u borbama na Kupresu. 1993. Samostalni zrakoplovni vod Split pripojen je Zrakoplovnoj bazi Divulje. (HRT)

 

 

Hrvatski pilot Željko Ninić prvi isprobao avione F-16 koje kupujemo u Izraelu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori