Pratite nas

Religija i Vjera

2. listopada – Sveti Anđeli čuvari

Objavljeno

na

Crkva danas slavi Svete anđele čuvare. Anđeli nas štite, vode i brane od svakoga zla. Mogu nam davati spasonosne poticaje. Anđeo čuvar dobar je životni prijatelj. O tomu nam svjedoče brojni sveci i uzori kršćanskog života koji su znali surađivati s anđelima.

Anđeo čuvar dobar je životni prijatelj. O tomu nam svjedoče brojni sveci i uzori kršćanskoga života koji su znali surađivati s anđelima.

Crkva danas slavi Svete anđele čuvare. Svaki anđeo, pa tako i anđeo čuvar, svjetlo je duhovno biće koje neprestano gleda Božje lice uživajući u praiskonskoj Božjoj ljubavi i blizini. To je vjerska istina, a ne samo neko pobožno razmišljanje o anđelima.

Biblija spominje anđele na mnogo mjesta. Evanđelist Matej nam je zabilježio Isusove riječi: “Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih malenih, jer anđeli njihovi, kažem vam, na nebesima neprestano gledaju lice Oca moga nebeskoga!”

Koja je zadaća naših anđela čuvara? Anđeli nas štite, vode i brane od svakoga zla. Mogu nam davati spasonosne poticaje. Anđeo čuvar dobar je životni prijatelj. O tomu nam svjedoče brojni sveci i uzori kršćanskog života koji su znali surađivati s anđelima.

Njih nam je Bog dao kao svojevrsnu svoju produljenu pratnju. Kako svaki čovjek ima svoje poslanje na zemlji, dobro će mu doći suradnja s anđelima. Neka nas i ovaj današnji spomen Anđela čuvara koji Crkva danas stavlja pred nas podsjeti na to kakvo nam je blago ponuđeno i kakve mogućnosti imamo kao vjernici.

Stoga imendan danas čestitamo svima koji nose ime Anđela, Anđelko, Anđelka, Anđa, Anđelina, Angel.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari