Pratite nas

Život

20. ožujka, Međunarodni dan sreće!

Objavljeno

na

Međunarodni dan sreće slavi se diljem svijeta 20. ožujka. Uspostavila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 28. lipnja 2012. godine.

[ad id=”93788″]

Opća skupština, (…) svjesna da je potraga za srećom temeljni čovjekov cilj, (…) prepoznajući također potrebu za inkluzivnijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i blagostanje svih naroda, (…) odlučuje proglasiti 20. ožujka Međunarodnim danom sreće, (…) poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i ostale međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine udruge i pojedince, da obilježe Međunarodni dan sreće na prikladan način te obrazovnim i drugim aktivnostima utječu na povećanje javne svijesti (…).

— Opća skupština Ujedinjenih naroda, rezolucija usvojena na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 28. lipnja 2012.

Inače, zamisao o Međunarodnom danu sreće potekla je od UN-ovih predstavnika Kraljevine Butan. Tamo su, u vrletima planine Himalaje, koja je svojevrsna kolijevka mnogih kvalitetnih globalnih duhovnih pokreta, sedamdesetih godina prošlog stoljeća uveli novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjećaju sreće u narodu, poznata kao “bruto nacionalna sreća”.

Stoga, želimo vam predivan ovaj nedjeljni Međunarodni dan sreće da ga provedete u društvu svojih najmilijih!

“Nikada ne dozvoli da sretneš nekoga, ko nakon susreta s tobom neće biti sretniji.” Majka Tereza

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Martina Mlinarić Sopta: ‘Vađenje sise iz kutije, kao da su napolitanke’

Objavljeno

na

Objavio

Martina Mlinarić Sopta/FB

Poznata književnica nakon teške operacije

Martina Mlinarić Sopta, bosanskohercegovačka pjesnikinja, književnica i kolumnistica, jedna od omiljenih spisateljica u Hercegovini, a i šire, nedavno je objavila kako boluje od raka dojke. Operirana je prije tjedan dana, a prilikom mastektomije je zahvaćen i dio pluća. Tada je otvoreno opisala kako je prošla najtežih 24 sata u životu, a u novom snažnom postu opisala je svoj povratak kući:

“Kad dođeš kući iz bolnice i u kartonskoj kutiji doneseš sisu. Bar ono što bi sisa trebala biti, proteza koju ćeš ugurati u grudnjak sa rupom i kupaći kostim sa rupom, napravljenom da bi mogla stati sisa iz kutije, proteza tvog novog života. I mada si kreten kakvog nema i svega se blesavog i nevjerovatnog dogodilo u tvom svijetu življenjem, valjda nikad nisi mogao ni zamisliti da ćeš nekad prisustvovati toj sceni, vađenja sise iz kutije, kao da je kiwi, kao da su napolitanke, kao da je Domaćica keks. De potežaj, de kakva ti je, de stavi je u vitrinu da je ne isprljamo. Kad postaneš doslovno ono s tribina – baci sisu da se igramoooo!

Kad dođeš kući iz bolnice, a bolnica je ličila na sirijsko ratište i osim što su ti zgulili dojku do kosti, zgulili su ti i dio pluća, ‘nako, u prolazu, zajebom, i malo je falilo da se ne zguliš posve sa ivice života ko s perona pod vlak, kad čuješ da te netko zove najhrabrijom na odjelu (dobra je droga u opticaju), i čuješ riječi poput jedna od najtežih operacija zadnjih godina, i čuješ da su te zašili metalnim kopčama umjesto konca (a to ti nisu saopćili prvu noć kad je grmjelo), jedino nećeš moći vjerovati da si to sve prošao baš ti, kao u videoigrici, ali ćeš shvatiti da je čovjek najveća životinja izdržljivosti koja je ikad hodala zemljom.

Dijete te vraća u svijet koji je stao

Kad dođeš kući iz bolnice i dijete ti projuri pored reza kao da je hanzaplast na malom nožnom prstu, ne dajući ni sekunde pažnje za tvoj pakao, stavljajući samim time sve u Svemiru u savršenu ravnotežu, vukući te u igračke, blebećući o plišancima, o jednom dečku s bermudama na dinosaure što ga je srela pokraj rijeke, nastavljajući svijet gdje je točno stao prije tvog odlaska, a u grlu ti srce u jednini viče horski – pa to i jest hanzaplast, samo mali hanzaplast.

Kad dođeš kući iz bolnice i čuješ da u kamenjarskoj žlibini turbovjernika takve poput tebe zovu nakazom, svaki ćeš ubod, rez, ranu i rupu posred sebe pomilovati ponosno kao značke koju su se birvaktile sakupljale pasionirano i kačile na stiropor. Jebo li vas licemjerje iza lažnih instagram fasada. Svaki ste ljudski kompleks iz jazbine svojih praznina i nesigurnosti stvorili. U bolnicama sad negdje pred ogledalima, lica satrvena od pomisli na izlazak pred bijedne oči površnosti. Ljudine, što su upravo prešle sve levele svojih vlastitih videoigrica, izdržljivošću životinje. Sisu bar možeš kupiti u kutijama, mozak jok.”

Martina Mlinarić Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Prevencija – ključ rješavanja problema nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja

Objavljeno

na

Objavio

petir.eu

Na dnevnom redu plenarne sjednice Europskoga parlamenta u Strasbourgu u srijedu, 13. lipnja bio je pregled aktualnog stanja nakon prve godine od potpisivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije.

Pisanu izjavu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir donosimo u cijelosti:

“Neosporno je da EU, baš kao i svaka država članica oštro osuđuje svaku vrstu nasilja te na njega primjenjuje nultu stopu tolerancije. Svaka država članica ima zakonsku regulativu i povezane mehanizme za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Država članica je ta koja donosi učinkovite mjere i mehanizme koji sprječavaju nasilje, ona je ta koja promptno reagira u slučajevima nasilja jer kada se nasilje događa, nema vremena za čekanje, nema vremena za europske nadzorne mehanizme…

Mnoge države članice već imaju uspostavljene sustave borbe protiv nasilja. Među njima je i Republika Hrvatska koja već ima sve mehanizme koje predviđa Istanbulska konvencija za borbu protiv nasilja ugrađene u  svoje zakonodavstvo. Ključ rješavanja problema nasilja bilo koje vrste, tako i nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, jest u prevenciji.

Republika Hrvatska je 13. travnja 2018. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, no građani Republike Hrvatske nedavno su prikupili 377 635 potpisa za referendum o deratifikaciji Konvencije. Ovo nisu potpisi za nasilje, ovo su potpisi protiv ideologije koja se želi nametnuti pod krinkom borbe protiv nasilja.

Kada uzmemo u obzir da deset država članica nije ratificiralo Konvenciju, moramo se zapitati zašto i pokazati razumijevanje, a ne nametati našim građanima što ne žele te državama članicama određivati kako će postupati u područjima u kojima one imaju isključivu nadležnost.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori