Pratite nas

Naši u svijetu

2013 – ‘godina razotkrivanja’

Objavljeno

na

Godine 2013, prvi put poslije gotovo šest stoljeća jedan papa je podnio ostavku i papu Benedikta XVI naslijedio je papa Franjo, u sukobima u Siriji korišteno je kemijsko oružje – a agencija zadužena za kontrolu tog naoružanja dobila je Nobelovu nagradu za mir.

Na Istoku je u centru pažnje i dalje “nuklearno prijeteći” Pjongjang – dok je Indija dospjela na naslovne strane odlaskom na Mars, prenose Nezavisne novine.

Rusija je na “ekonomsku fintu” ozbiljno uzdrmala Istočno partnerstvo EU – preko Kijeva nakon što je diplomatski u Siriji “nadmudrila” Sjedinjene Države.

Ali, nitko i ništa nije uzdrmalo svijet 2013. godine kao tridesetogodišnji Edward Snowden, kad je pravo iz CIA objavio da SAD špijuniraju cijeli svijet. I, naročito, saveznike.

Snowden, mladić iz Sjeverne Caroline završio je online master studij, radio je u vojnoj bazi SAD u Japanu, obožava japansku pop kulturu, a od CIA je odlučio da se odmetne kao stanovnik Havaja, gdje je živio sa djevojkom, te je preko Hong Konga dospio baš na Šeremetjevo, pokušavajući da dođe do Amerike – naravno, ne Sjeverne, pa sad u Rusiji živi sa papirima za azil na godinu dana, uz obećanje Vladimiru Putinu da, dok je u Rusiji, neće davati izjave kojima bi kvario odnose Washingtona i Moskve.

U SAD je, u međuvremenu, na 35 godina robije osuđen Bradley Manning zbog odavanja povjerljivih informacija stranici Wikileaks, ali ne i za pomaganje neprijatelju sve to je iz ekvadorskog veleposlanstva u Londonu promatrao osnivač Wikileaksa Juliann Assange, koji tamo boravi već drugu godinu dok se na trećem dijelu svijeta, Novom Zelandu, protiv “Velikog Brata” i za slobodan “svijet na mreži” (ili anarhičan, mišljenja su podijeljena) borio “pirat” Kim Datkom.

tolokonnikova-move-pussy-riot.siSnowden je, ipak, učinio ono što nitko dosad nije: napravio je pravi diplomatski rat u kojem se na meti svojih vjernih saveznika našao – Washington. S razlogom. Prisluškivali su i sjedište Europske unije, lidere država – američkih saveznika, kompanije…

Snowden je, kako je nedavno naveo generalni direktor američke službe NSA Keit Aleksander, otkrio i gotovo 200.000 povjerljivih dokumenata medijima koja su “pričinila maksimalnu štetu SAD”.

Pretpostavlja se da je Snowden snimio oko 1,7 milijuna tajnih dokumenata koji razotkrivaju masovne razmjere špijuniranja koje je u čitavom svijetu sprovodila NSA. Do sada je otkrio tek djelić, strahuju u Washingtonu.

Prema američkim dužnosnicima, nijedan od materijala koje je objavio Wikileaks nije imao oznaku višu od “Secret” (povjerljivo), dok su mnogi dokumenti NSA koje je odao Snowden imali oznaku “Top secret” (strogo povjerljivo), ili su imali čak i pečat maksimalne tajnosti.

Šta Snowden ima “u rukavu” toliko brine SAD da se u Washingtonu pominjala i mogućnost amnestije. Ipak, američki predsjednik Barack Obama je na novogodišnjoj konferenciji za novinare odbacio tu mogućnost, ocjenjujući da je Snowden nanio “nepotrebnu štetu” Sjedinjenim Državama.

U Moskvi, Putin je istovremeno na godišnjoj pres konferenciji istaknuo da se on nikada osobno sa Snowdenom nije vidio, ali da mu je interesantan i zanimljiv i da se pitao kako je tako mlad čovjek odlučio razotkriti kako američke službe sigurnosti prisluškuju svjetske lidere i obične građane.

“Bio sam radoznao kako misli dalje da živi i gdje, ali on je napravio izbor. Plemenit, ali težak”, rekao je Putin.

Britanski list Guardian prvi je, u lipnju, objavio vijest o američkom programu špijuniranja na osnovu nekih od tisuću dokumenata koje je Snowden dao američkom novinaru nastanjenom u Brazilu Glenu Grinvaldu.

Jedan od Snowdenovih podataka – da NSA svakodnevno prati lokacije gotovo pet milijardi mobilnih telefona u svijetu – objavio je Washington post. Prema tim dokumentima NSA “prikupljajući podatke sa svjetskih mreža mobilne telefonije nenamjerno prikuplja i podatke o lokaciji najmanje nekoliko stotina milijuna mobilnih telefona u svijetu”. To znači da NSA može pomoću programa “Ko-traveler” pratiti kretanje gotovo bilo kojeg mobilnog telefona bilo gdje u svijetu i izraditi mape odnosa između korisnika na osnovu toga gde se kreću njihovi telefoni.

Direktor NSA Keit Aleksander izjavio je da ne zna bolji način na koji njegova agencija može pomoći u zašiti SAD od inozemnih prijetnji od programa špijuniranja, putem kojih je NSA iz telefonskih i internetskih komunikacija iz čitavog svijeta prikupila ogromne količine podataka. FreeVector-Snowden

Dokumenti procurili sa “zaliha” američkog uzbunjivača Snowdena ukazuju da NSA švedsku obavještajnu službu FRA smatra “vodećim partnerom” u nadzoru nad telekomunikacionim i internet prometom, naročito ruskim.

Snowden je u otvorenom pismu obećao da će otkriti nove tajne američke obavještajne službe, ukoliko mu neka zemlja pruži političko utočište. Kako prenosi Itar-Tass, on je bio impresioniran time što je brazilska vlada kritizirala aktivnosti NSA u svijetu i, posebno, u Brazilu.
“Izrazio sam spremnost da pomognem, koliko to bude umjesno i legalno, ali na žalost, vlada SAD aktivno radi kako bi ograničila moje mogućnosti u toj oblasti. I dok mi neka zemlja ne da politički azil, vlada SAD će nastaviti da me onemogućava da govorim”, naveo je bivši suradnik NSA.

I dok su na Internetu među najčitanijim vijestima godine bile i rođenje kraljevske bebe u Britaniji, a među najčešće komentiranim operacija grudi Angeline Joli, građanski rat u Siriji počeo je se “podrazumijevati” – traje još od ožujka 2011.

Rješenje za krizu nije pronađeno zbog pozicija velikih svjetskih sila u Vijeću sigurnosti UN, a kraj sukoba možda se nazire početkom 2014, jer je za siječanj u Ženevi najavljena mirovna konferencija koja bi trebalo da okupi, po prvi put, predstavnike sirijske vlade i opozicije.

Analitičari se slažu da je i u slučaju Sirije Moskva, koja se od početka krize protivi stranoj intervenciji istovremeno ne odustajući od ranije ugovorenih isporuka oružja Asadu, “nadmudrila” zapadne saveznike u trenutku kad se činilo da je Bijela kuća na korak od vojne intervencije u Siriji.

Nakon napada kemijskim oružjem u Guti blizu Damaska 21. kolovoza- još je nejasno tko je zapravo tad koristio kemijsko oružje – na međunarodnoj sceni vodila se diplomatska borba između zapadnih zemalja koje su zagovarale vojnu intervenciju u Siriji, i Rusije i Kine koje su tražile diplomatsko rješenje.

Putin je izašao sa inicijativom, a sirijski predsjednik Bassar al-Asad prihvatio je američko-ruski dogovor dozvolivši međunarodnom inspektorskom timu da započne uništavanje kemijskog oružja koje kontolira sirijska vlada.

Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), koja je kasnije ove godine dobila Nobelovu nagradu za mir, zadužena je za nadgledanje uništavanja sirijskog kemijskog arsenala, do sredine 2014. godine.

Od početka sirijske krize, stav Kremlja je nepromijenjen – strana vojna intervencija je nedopustiva. Analitičari su opisivali ovaj potez Moskve kao “taktički uspjeh ruske diplomacije”, jer Zapad smatra da je Damask najvažniji partner Moskve na Bliskom istoku.

Godine 2013, prosvjedovalo se u Turskoj, u Egiptu su prosvjedima svrgnuli još jednog predsjednika, a Novu godinu će na ulicama Kijeva – sva je  prilika – dočekati proeuropske pristalice opozicije, koje traže smjenu predsjednika Viktora Janukoviča pošto je (zasad) “otkačio” Europsku uniju – da bi, kako tvrdi, izbjegao katastrofu u zemlji, a u čemu vjeruje da će mu pomoći Rusija.

Za Bruxelles šok iz Kijeva stigao je 21. studenog, kada je Vlada Ukrajine naložila obustavu priprema za potpisivanje sporazuma o pridruživanju sa EU, samo tjedan dana prije zakazane ceremonije.

Činilo se da je glavna prepreka potpisivanju SSP bilo odbijanje ukrajinskog parlamenta da usvoji zakon koji bi omogućio odlazak opozicijske liderke Julije Timošenko na liječenje, u Njemačku. Timošenko, poznata i kao “plinska princeza” i heroina (anulirane) “narančaste revolucije”, od 2011. godine izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe položaja, a zapadne vlade smatraju da je riječ o političkom procesu.

EU paralelno s pregovorima pokušava dogovoriti njeno oslobađanje, dok istovremeno pregovara sa vlastima u Kijevu o potpisivanju ključnog sporazuma.

Ukrajinska vlada tvrdi da je dogovorom Janukovič-Putin anuliran raniji “izdajnički” energetski ugovor koji je sa Moskvom sklopila Julija Timošenko.

Vitalij Kličko, vođa opozicije, smatra da je Janukovič Putinu “prodao” ukrajinsku industriju.

“Birajući” Rusiju Ukrajina će dobiti 15 milijardi dolara kredita, 33 posto popusta na plin- sa 300 na 268 dolara na tisuću četvornih metara – ugovore o potticanju trgovinske i industrijske suradnje…

Istovremeno, Rusija kao vodeći trgovinski partner Ukrajine i glavni dobavljač plina, pristala je kupiti državne obveznice vrijedne 15 milijardi dolara i smanjiti cijenu plina za trećinu.

Stiglo je i detaljnije obrazloženje iz Vlade u Kijevu: Ukrajina je u posljednja tri mjeseca, zbog smanjenog obima trgovine sa Rusijom, izgubila pet milijardi dolara i to je osnovni razlog što je ta zemlja odbila potpisati sporazum o pridruživanju sa EU.

Usljed sve zaoštrenijih odnosa sa Rusijom, kako je objavljeno, praktično su “stala” poduzeća u strojogradnji, brodogradnji, a pojavili su se problemi i u avioindustriji. Ranije su ukrajinska poduzeća prehrambene industrije objavila da imaju velike gubitke usljed promene carinske procedure prilikom izvoza robe u Rusiju.

Janukovič je izjavio da će njegova zemlja sačekati bolje uvjete prije nego što bude potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, dok je premijer Azarov napomenuo da odluka o zaustavljanju pregovora o asocijaciji sa EU nema strateški već taktički karakter i da će se suradnja sa Unijom nastaviti.

Putin poručuje da EU ne bi trebalo kritizirati Moskvu zbog njenog straha od potencijalnih posljedica ako bi Ukrajina potpisala trgovinski sporazum sa Bruxellesom, i ističe da poplava proizvoda iz EU bila velika prijetnja ruskoj ekonomiji.

“Pozivam naše prijatelje u Bruxellesu da se uzdrže od teških riječi, povodom pozicija Moskve o eurointegraciji Kijeva”, rekao je Putin, ali je sasvim  izvjesno da je Ukrajina postala poprište geopolitičkog sukoba Rusije i Zapada, u kojem trenutno “vodi” Rusija.

Bruxelles, uz tvrdnju da neće odustati od Ukrajine ne priznaje ocjene anlitičara da je okretanje Kijeva Moskvi do sada najveći vanjskopolitički poraz EU.

Teško je predvidjeti u kom će se pravcu dalje odvijati odnosi Bruxellesa i Moskve, ali je sasvim izvjesno da “politika istočnog partnerstva” kojom EU već gotovo desetljeća pokušava privezati uz sebe zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, doživljava ozbiljnu krizu.

Ukrajina sa svojih 45 milijuna stanovnika i ogromnim gospodarskim potencijalom predstavlja najvažnijeg istočnog susjeda EU poslije Rusije. Pre Ukrajine, od S S A je odustala Jermenija, koja je umjesto toga ušla u carinsku uniju sa Rusijom i Kazahstanom.

Kraj 2013, svjetski lideri ipak su dočekali dobre volje. Ili su bar pokazali dobru volju: prvi put poslije više desetljeća.

Poslije desetljeća međusobnog ignoriranja, rukovali su se lideri SAD i Kube – Barack Obama i Raul Kastro, na komemoraciji Nelsonu Mendeli.

Iz zatvora u Rusiji puštene su punkerice “Pussy Riots” – koje su obećale nastavak borbe protiv “Putinove Rusije”, a slobodan je i tajkun i kritičar Kremlja Mihael Hodorkovski, koji je odmah otputovao u Berlin da zahvali kancelarki Angeli Merkel – ponovo izabranoj na tu funkciju 2013. i to pred Božić, a nakon najdužih koalicijskih pregovora ikad.

Američka NSA je, tvrdi njemačka služba, prisluškivala i njezin mobilni telefon…

RI

Što vi mislite o ovoj temi?

Magazin

Povratnik iz Austrije: Čežnja za domovinom bila je jača

Objavljeno

na

Objavio

1. kolovoza 1991. Marko Đurkov nikada neće zaboraviti. Imao je 11 godina, neprijatelji su napali Dalj i prekinuli mu bezbrižno djetinjstvo. S roditeljima i dvojicom braće napušta voljenu Slavoniju; odlaze rodbini u Austriju.

– Tamo smo upoznali dobre ljude koji su nam iznajmili jednu staru kuću u kojoj smo živjeli dok se roditelji nisu malo snašli. Onda su nam ti isti ljudi omogućili kredit. Rat je i dalje nastavio, nije se ništa smirivalo u Dalju, u Hrvatsku nismo mogli doći u našu kuću skroz do 97., 98., nismo mogli dolaziti tu – govori Đurkov za HRT

Novi su dom pronašli u Gradišću. Dobro su se uklopili. Roditelji su se zaposlili, braća školovala. Marko završava za soboslikara, polaže majstorski ispit, otvara obrt. Bio je najmlađi obrtnik u tom dijelu Austrije. Radio je i kao restaurator.

– U tih deset godina što sam otvorio obrt, svake godine sam zapošljavao sve više i više radnika. Zadnju godinu prije nego sam se sa suprugom vratio, imao sam 10 zaposlenih i posla jako puno i bili smo tamo na dobrom glasu. Ja sam tamo super živio, imao sam sve što god sam htio. Nisam čak ni morao više raditi toliko puno, to sve je fizički već bilo uhodano – prisjeća se Đurkov.

Sve to ga nije ispunjavalo. Čežnja za domovinom bila je jača. U Dalj se vraćao često. Upoznao je suprugu Snježanu. Poveo ju je u Austriju, gdje su dobili dvoje djece. No obećao joj je da će se vratiti.

– O povratku sam razmišljao od prvog dana. Svaku kunu, tadašnji šiling donosio sam ovdje. Onda smo kupili kuću, kupili smo plac. Onda kad smo pripremili malo naš dom onda smo počeli obdje graditi. Na ovom placu je bila jedna stara hala – kaže.

Tako je na mjestu nekadašnjeg mlina, tik uz Dunav, sagradio mini hotel s restoranom, koji privlači goste iz cijele zemlje, ali i inozemstva.

– U 10 godina ja sam ovdje uložio 300.000 eura gotovine koje sam tamo zaradio. I kad smo sve to izradili, ožbukali, onda nam je trebalo za pločice, boju, za fasadu, za namještaj, onda sam otišao u Osijek. 11 banaka je bilo prije 8 godina. Ništa nisam mogao dobiti. I onda sam na osnovu moga poslovanja tamo i poznanstva u Austriji dobio pomoć. Onda sam tamo dobio kredit. Uglavnom, tamo su mi ljudi puno više pomogli da bi ovdje mogao nešto izraditi – govori nam Đurkov.

Ni sredstva iz europskih fondova nisu mogli dobiti. Trenutačno imaju 25 zaposlenih, muku muče s radnicima. Supruga Snježana mještanima koji ne mogu hodati po povoljnijoj cijeni odvozi jelo. Velika je podrška suprugu. Ovdje su Iva i Stipa dobili brata. Nije joj, kaže, žao što su se vratili.

– Ima tu malih negativnih strana, ali ipak kad se vidi sve, nije nam žao jer tu vidimo svoju djecu, oni su našli svoje društvo. Kćerka je upisala voljenu školu, Stipa ima svoju neku viziju nogometa, krenuo je svojim putem. Luka sad će 5 g. za njega će se vidjeti što će dalje, alil isto voli tu biti – govori Snježana Đurkov.

Iako još otplaćuju kredite, svakodnevno se bore i rade po 18 sati, Snježana i Marko Đurkov ne žele odustati. Žele ostati u svom Dalju, u kojem se broj stanovnika prepolovio. Prije rata bilo ih je 7000.

– Što god da bude, drago mi je da sam ovdje nego bilo gdje dalje. Tamo su ljudi super, ali htio sam da moja djeca odrastu ovdje. Da li će oni ostati ovdje ilil ne, to nije moja odluka. Dao sam sve od sebe da oni odrastu u svojoj zemlji. Sad se nadam da će oni jednog dana reći – dobro je što smo se vratili. Najveća nagrada će mi to biti u životu. Onda sve ima smisla da su djeca djeca u Hrvatskoj da su svoj na svome, to što je mene ustvari vratilo ovdje – poručuje Marko Đurkov. (HRT)

 

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hercegovačka noć: Hercegovci u Chicagu prikupljali novac za RTV Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Hercegovačko društvo u Chicagu održalo je u subotu zajedničku večer na kojoj su prikupljena sredstva za novu Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Naime, ovo društvo je utemeljeno još 2015. godine, a idejni začetnici tada nisu ni slutjeli kakav će biti odaziv, pa je na prvu večer umjesto 250 gostiju za koliko su bili spremni, došlo njih čak 420.

”Bili smo iznenađeni. Sada je puno lakše jer smo probili led. Isključivo radimo humanitarne akcije u dogovoru s našim franjevcima”, rekao je Stanko Šego, predsjednik Hercegovačkog društva.

Ovogodišnji program bio je raznovrstan. Djeca iz hrvatskih škola u Chicagu otplesala su nekoliko kola, guslar Blago Planinić izveo je svoju točku, a fra Lovro Šimić okupljene je zabavio predstavom.

Ipak, nije nedostajalo okusa, ali ni zvuka iz domovine… ”Hrana je isključivo s naših starih prostora, poput sarme sa suhim rebrima, pršutom… Dolaze nam naši glazbeni sastavi iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. A planovi su i dalje isti – pomagati najpotrebnijima u domovini”, zaključio je predsjednik Šego, javlja Moja BiH.

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari