Pratite nas

Herceg Bosna

20. Obljetnica utemeljenja 1. gardijske brigade HVO „Ante Bruno Bušić”

Objavljeno

na

U organizaciji 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH u petak, 13. lipnja 2014. godine s početkom u 11,00 sati u vojarni Ante Brune Bušića u Livnu održat će se središnja svečanost obilježavanja 20. obljetnice utemeljenja 1. gardijske brigade HVO-a „Ante Brune Bušić”. Isti dan s početkom u 16,00 sati u Posuškom Gracu, mjestu utemeljenja postrojbe, bit će upriličena 22. obljetnica Pukovnije „Ante Bruno Bušić”

Pozivaju se svi bivši pripadnici te brigade, obitelji poginulih branitelja, ratni vojni invalidi, umirovljeni djelatnici te sve udruge proizašle iz Domovinskog rada da nazoče obljetnici.

Program
10:00 sati – Prijem uzvanika u vojarni”Ante Bruno Bušić”
10:30 sati – Polaganje vijenaca ispred spomen Križa u središtu Livna
11:00 sati – Sveta misa za poginule u kapelici vojarne
12:00 sati – Svečana akademija u vojničkom klubu vojarne
12:30 sati – Domjenak

[divide]

busici kupres

Utemeljenje

Povijest ove brigade započinje početkom ožujka 1992., u Posuškom Gradcu gdje je, po zapovjedigenerala Ante Zorislava Rose, utemeljena prva profesionalna hrvatska postrojba u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni. Tada HVO još nije bio služebno ni osnovan, a bošnjački političari u Sarajevusu sebe i sve oko sebe uvjeravali kako “rata neće biti”. Postrojba je popunjena isključivo dragovoljcima, s ciljem obrane od srpskog agresora. Prvi zapovjednik postrojbe bio je Slavko Grubišić, hrvatski povratnik iz emigracije.

Pukovnija

Novoutemeljena postrojba nosila je naziv Bojna “Knez Branimir” sa četiri satnije, u Posušju, Ljubuškom, Širokom Brijegu i Uskoplju. Jačanjem bojnih djelovanja, te povećanjem potrebe za jednom obučenom i opremljenom, te visokomobilnom postrojbom, ova bojna je preustrojena u Pukovniju “Ante Bruno Bušić”. Pukovnija je svečanu prisegu položila na dan Sv. Ante, 13. lipnja1992. god. Pukovnija je imala četiri bojne, posušku “Vitez Damir Martić”, širokobriješku “Ivica Jelčić Čarls”, livanjsku “Ferdo Sučić” i uskopaljsku “Zvonko Krajina”. Jačanjem borbi u srednjoj Bosni donesena je odluka o osnutku bojne u Žepču, koja je nosila naziv “Andrija Tadić”, također po poginulim pripadnicima postrojbe. U listopadu 1992. zapovjednik postrojbe postaje Antun Luburić.

Akcije

Obuka i tereni smjenjivali su se u kontinuitetu, livanjsko bojište, mostarsko, središnja Bosna, Jajce, Zavidovići i okolica Žepča, čitava 1992. protekla je u napadnim operacijama, koje su Bušići, kako ih je hrvatski narod nazvao i prepoznavao, odrađivali visokoprofesionalno i uspješno. Došla je 1993., zategnuti odnosi između HVO-a i Armije BiH, bošnjačke i hrvatske politike, dovela je do novog, još krvavijeg rata. I opet su Bušići bili u prvome redu.Uskoplje, Bugojno, Konjic, Mostar, Žepče, Travnik, smjenjivale su se bitke, pobjede, ali je rastao i broj poginulih. Te godine obljetnica postrojbe nije obilježena. Samo nekoliko dana ranije na konjičkom ratištu, u osvajanju strateške kote pukovnija je imala nekoliko poginulih pripadnika. Zadaća je, usprkos žrtvama, i tada bila obavljena.

Gardijska brigada

Bušići odlaze u Mostar gdje se vode žestoke ulične borbe. Bušići su u središtu mostarskog pakla, a u to vrijeme baza postrojbe je vojarna na Heliodromu. Krajem ljeta, početkom ofenzive Armije BiH na Uskoplje, Bušići opet stižu u pomoć. Slamali su se na njima juriši Armije BiH i mudžahedinskihpostrojbi stranih plaćenika, ali usprkos svim problemima s kojim se postrojba susretala, Bušići su izdržali. Rovovi su bili toliko blizu da su se vojnici obje strane dobacivali ručnim bombama, ali Uskoplje nije palo.

To je i vrijeme najveće krize postrojbe koja je bila trn u oku mnogima jer nije pljačkala i sramotila svoj narod, nego ga je branila. Istodobno žepačka bojna bila je kralježnica obrane žepačke enklave. Kraj 1994. i sukoba s Armijom BiH Bušići su dočekali na uskopaljskom ratištu. Pukovnija potom prelazi u Čapljinu, gdje u vojarni “Božana Šimovića” počinje preustroj pukovnije u 1. gardijsku brigadu HVO “Ante Bruno Bušić”. Tada se prvi put na jednom mjestu objedinjuju sve bojne brigade, priključuju im se i tenkovske, topničke i mehanizirane bojne, osniva se protuoklopna raketna divizija koja će po zlu upamtiti tenkove i oklop generala Mladića predstojećeg ljeta. Pod zapovjedništvom tada brigadira, kasnije generala Željka Glasnovića, novoustrojena 1. gardijska priseže domovini.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 24. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

U mostarskoj vojarni Stanislava Baje Kraljevića, svečano je obilježena 24. obljetnica 2. gardijske brigade HVO-a, jedne od najslavnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Potom je u kapelici sv. Ivana Krstitelja misu služio vojni kapela don Jakov Pavlović. Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterana, predstavnika HNS-a, braniteljskih udruga HVO-a, obljetnici su nazočili brojni gosti i uzvanici.

Prigodne riječi u znaku prisjećanja na herojski ratni put 2. gbr HVO-a, njezina ustroja i postignuća te čestitkama za obljetnicu postrojbe uputili su zapovjednik 1. pješačke gardijske pukovnije OS-a BiH brigadir Slaven Galić, pomoćnik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS-a BiH brigadrni general Ivica Jerkić i ratni zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a general zbora Stanko Sopta.

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

POŠTOVANI PRIJATELJI

U prigodi 24. obljetnice 2. gardijske brigade HVO-a obraćam Vam se kao njezin ratni i mirnodopski zapovjednik. Ovdje s mauzoleja i spomen-kapele slavnoj brigadi HVO-a. Ovdje gdje nas sa svoga spomen znaka gledaju njeni poginuli vitezovi. Ovdje gdje su pismene o ukazu predsjednika HRHB Mate Bobana da se osniva ova Brigada. Ovdje gdje je oltar – žrtvenik s kojeg već evo 24. godinu slavimo sv. misu za naše poginule suborce. Ovdje gdje u središtu tužna majka Hrvatica u naručju drži svoga poginulog sina bojovnika HVO-a.

Kad je prije 20. godine biskup Ratko Perić posvetio i blagoslovio ovu kapelu, obratio se na koncu bojovnicima, obiteljima poginulih i mnoštvu puka ministar obrane RH Gojko Šušak i održao najkraći, ali i najsadržajniji govor. Gledao je s ponosom u sve nas i rekao: NE BOJTE SE!

Evo, dvadeseti četiri godine poslije i ja želim to isto ponoviti: NE BOJ TE SE! Toliko je krvi i znoja, toliko muke i patnje uloženo u našu slobodu da se ne smijemo i ne trebamo bojati. Naši nas poginuli s neba sokole i vele: Mi smo za Vas dali svoju krv.

I naš General Slobodan Praljak ponavlja ne samo nama, već cijelom svijetu: SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.
I svi naši poginuli prijatelji, pripadnici 2. gardijske brigade, vitezovi su ljubavi pram slobodi. Oni su heroji. Branili su goli život svoga naroda i svoje ognjište, svoju zemlju. Oni su činili Hrvatsko Vijeće Obrane. Oni su nas branili, a mi branimo istinu o njima i stoga sve laži i lažne konstrukcije odbacujemo.

Mi smo na ove godine ponosni – one su naš ponos. Danas molimo za svoje poginule, za njihove obitelji, za sve nas da nas njihova žrtva okrijepi u ovome našem životu.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine! Počivali u miru Božjem

Kamenjar.com

MUNJE

 

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari