Pratite nas

Povijesnice

21. svibnja 879. – papa svečano blagoslovio kneza Branimira i hrvatski narod

Objavljeno

na

Na blagdan Uzašašća Gospodnjega 21. svibnja 879., papa Ivan VIII. služio je svetu misu u kojoj je podigao ruke k nebu i blagoslovio kneza Branimira, sav hrvatski narod i svu njegovu zemlju. Tim činom hrvatski narod je, na određeni način, dobio službenu potvrdu pripadnosti Katoličkoj Crkvi i zapadnoj uljudbi. Tom svetom misom papa Ivan VIII. praktički je priznao nezavisnost hrvatske države, što je u to doba predstavljalo međunarodno priznanje.

[ad id=”93788″]

Hrvatski narod je tada zauvijek potvrdio vjernost katoličkoj crkvi i vjeru u Boga, koji će im kasnije u teškim i krvavim ratovima s Turcima dati snagu da postanu predziđe kršćanstva „Antemurale Christianitatis“. Treba istaći da je prije Branimira Hrvatskom vladao probizantski raspoloženi Zdeslav.

Prije nekog vremena izašla je karta koja je na šaljiv način prikazivala identitete pojedinih europskih naroda, pa je uz Talijane pisalo ‘zemlja pizza i muzeja’, Švedsku ‘IKEA’, Rumunjsku ‘zemlja vampira’ i dr., a za našu Hrvatsku ‘drugi Vatikan’ (second Vatican). Iako je to zamišljeno kao šala, nesvjesno autor karte Europe da je nama Hrvatima zapravo veliko priznanje!

Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru

Portal narod.hr prenosi pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru kao poticaj svim generacijama Hrvata da shvate koliko bogatu povijest i baštinu posjeduje naš narod.

Ovo papino pismo odgovor je na pismo što ga je prethodno primio od Branimira, a njime se priznaje Branimir kao zakoniti vladar, a Hrvatska kao zakonita država.

„Ljubljenom sinu Branimiru

Čitajući pismo Tvoje plemenitosti koje si nam poslao po časnom svećeniku, zajedničkome vjerniku Ivanu, sjajnije od svjetla smo upoznali kolika je Tvoja vjera i iskrena pobožnost prema crkvi sv. Petra i Pavla i nama.

Božjom pomoći, kao vjerni sin sv. Petra i nas, koji ga Božjom pomoći zamjenjujemo, ponizno ispovijedaš i želiš biti poslušan, ovim pismom Našega apostolstva dostojno zahvaljujemo Tvojoj plemenitosti i očinskom ljubavi, kao predragoga sina koji se vraća u krilo sv. Apostolske Stolice, majke Tvoje, s čijeg su prečistog vrela Tvoji oci pili medonosne rijeke svetog propovijedanja, primamo i duhovnim rukama grlimo te, apostolskom dobrotom njegujemo, da posjedujući milost i blagoslov Božji svetih apostola Petra i Pavla, apostolskih prvaka, uvijek budeš čio i siguran od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, koji nikada ne prestaju zasijedati na ljudsko spasenje, te željnu pobjedu nad neprijateljima lakše izvojuješ, jer kako budeš nastojao, da se sam Bogu ponizno pokoriš i slušaš sveti nauk njegov i kako budeš iskazao za ljubav Božju dužnu počast svećenicima i službenicima njegovim, tako ćeš bez sumnje biti pobjednik i gospodar nad svima svojim neprijateljima i buntovnim protivnicima.

I zato opominjemo revnost tvoju, da u svim svojim djelima imaš uvijek pred očima Gospodina, da ga se bojiš i svim srcem ljubiš, jer psalmist veli: „Blažen čovjek, koji se Boga boji i komu su veoma omiljele zapovijedi njegove; jako će biti sjeme na njegovo na zemlji“; a on sam veli u evanđelju: „Tko mene ljubi, držat ce riječ moju, i moj će otac ljubiti njega, i k njemu ćemo doći i kod njega ćemo se nastaniti.“

Kad je to tako, ako svojim dobrim djelima, što sada sjaje, proslaviš Boga, bez sumnje će te jednom ovjenčati vječna slava, jer on preko Mojsija sam svjedoči, da tako čini, govoreći: „Proslavit cu one koji mene slave.“

I budući da si nas preko svećenika Ivana zamolio, da bi te za veći Tvoj spas blagoslovili svojim blagoslovom, učinili smo to rado.

Kad smo naime na dan Uzašašća Gospodnjega čitali misu pred žrtvenikom sv. Petra da uzmogneš ovdje sretno vladati, a po smrti da se na nebesima raduješ za sve vijeke.

Ujedno Ti javljamo, da smo ovoga vjernoga svećenika Ivana odredili za poslanika bugarskome kralju, pa te molimo, da za ljubav Božju dozvoliš, da to poslanstvo obavi bez krzmanja, te stoga Tvojoj ljubavi mnogo puta zahvaljujemo.“

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak prvome predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga

U kasno proljeće 1991. sve je upozoravalo na katastrofu demokratske Hrvatske. Četnička pobuna koju je pokrenuo Beograd, a svojim tenkovima štitila jugovojska, bila je krvava najava unaprijed smišljene velikosrpske agresije.

Svi međunarodni čimbenici očekivali su brz hrvatski slom temeljeći svoje prosudbe na ubojitoj snazi JNA, četvrte vojne sile u Europi, piše HRT

Na opće iznenađenje 28. svibnja 1991. u Zagrebu je održan svečani mimohod prvih postrojba hrvatske vojske, tada još pod nazivom Zbora narodne garde i u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Predsjednik Tuđman odlučio se na taj potez suočen s predvidivom agresijom i poučen povijesnom spoznajom da nijedan narod nije izborio slobodu i nezavisnost bez vlastitih oružanih snaga.

Pred državnim vrhom tog su se dana postrojili odredi pješaštva, policije, mornarice, zatim plave beretke, diverzanti i pripadnici protuoklopnih i zračnih snaga Republike Hrvatske. Tu su bili i sinjski alkari da bi podsjetili na junaštvo mnogih hrvatskih generacija.

Poslije svečane prisege domovini predsjednik Tuđman predao je zastave zapovjednicima postrojenih brigada.

“Mi smo miroljubiv narod”, rekao je predsjednik Tuđman, “no moramo stvoriti silu jer ima onih koji bi htjeli protiv hrvatske slobode i suverenosti. Nećemo se naoružavati radi osvajanja tuđih teritorija. Imat ćemo onoliko koliko je potrebno za slobodu Hrvatske i hrvatskog naroda…”.

Mladićima sa “Zagrebovog” stadiona uskoro su se pridružili još deseci tisuća boraca. Uz veliko samoodricanje hrvatski je narod s vremenom stvorio snažnu vojnu silu koja je obranila Hrvatsku, a zatim u “Bljesku” i “Oluji” munjevito oslobodila zaposjednute hrvatske krajeve.

Damir Krstičević: Hrvatski narod može biti ponosan na našu sjajnu Hrvatsku vojsku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prije 25 godina otvoren prvi Muzej Domovinskog rata

Objavljeno

na

Ilustracija/Muzej Koprivnica

Malo je poznato da je u Koprivnici, u sklopu Muzeja Grada, prva u Hrvatskoj, 27. svibnja 1995., otvorena stalna postava eksponata vezanih uz hrvatski obrambeno-osloboditeljski Domovinski rat.

Prvih godina izložba je bila postavljena u većini izložbenih prostora ove ustanove, ali kasnije, pa sve do danas, svedena je na dvije. Po riječima višeg kustosa prof. Dražena Ernečića svake godine dolazi sve više posjetitelja, poglavito mladih, iz osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke županije.

Inicijativu za ovaj projekt, kojeg su podržale sve  Udruge proistekle iz Domovinskog rata, dao je Mladen Pavković, inicijator i glavni urednik prvog hrvatskog vojnog lista „Gardist“, ali i velikog broja knjiga i fotografija vezanih uz Domovinski rat.

Zajedno s Vladimirom Kostjukom osmislio je i jedan od najboljih i najzapaženijih ratnih plakata – „Hrvatska vas zove“ (1991.), koji je pored  Koprivničanaca pozivao u obranu hrvatske Domovine i – Osječane, jer ga je general Branimir Glavaš dao tiskati i polijepiti i u tom gradu u nekoliko tisuća primjeraka!

Muzej danas raspolaže s brojnim eksponatima od policijskih do vojnih postrojbi, ratnih plakata, knjiga, kataloga, pa sve do proizvoda Podravke i Belupa koji su se koristili u vrijeme stvaranja hrvatske države.

Ovu prvu ratnu zbirku iz Domovinskog rata trebalo bi premjestiti u drugi, veći prostor. Svi su se s time složili, ali zasad je sve ostalo na ideji, odnosno prijedlogu – rekao je Ernečić.

Milan Pišković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari