Pratite nas

Povijesnice

22. rujna 1991. – Pokolj u Tovarniku

Objavljeno

na

Pitomo srijemsko selo Tovarnik bilo je u rujnu i listopadu 1991. mjesto ubijanja, strašnih mučenja i progona srijemskih Hrvata. Na današnji dan 22. rujna 1991. ubijeno je 68 ljudi, a u danima koji su slijedili i mnogo više. Ubijen je i župnik Ivan Burik. Preostali Hrvati u Tovarniku, uglavnom starci i žene, morali su nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti.

Na današnji dan 22. rujna 1991. nakon okupacije Tovarnika koji se nalazio na putu prema Vukovaru, jedinice JNA i srbijanskih četnika ubile su i masakrirale 68 Hrvata. Nešto kasnije ubijen je i tovarnički svećenik Ivan Burik.

Bila je to osveta za neočekivani i nadljudski višednevni otpor golorukih branitelja Tovarnika, hrvatskog sela u Srijemu na granici sa Srbijom, koji JNA i četnici nisu ni u snu očekivali. Tenkovske kolone sa stotinama oklopnih vozila koje su se kretale iz Beograda i Novog Sada prema Vukovaru su u hrvatskom selima Srijema Tovarniku, Ilači, Bogdanovcima i drugima nailazile na neviđeni otpor gotovo golorukih branitelja koji su uvelike načeli borbeni moral srbijanske vojske i prije dolaska pred sami Vukovar.

Tako je do zuba naoružana srbijanska vojska već u velikom strahu dolazila do samog Vukovara gdje je potpuno slomila zube. Početni zanos koji je bio praćen ‘bacanjem cveća i oduševljenim narodom’ koji ih je ispraćao ubrzo je nestao pred hrabrošću hrvatskih ljudi. Borbeni moral iskazan na televizijama Srbije je nestajao.

Veliki udjel u tome imalo je selo heroj – Tovarnik.

O tim nevjerojatnim događanjima i herojskim podvizima hrvatskih branitelja u selima zapadnog Srijema postoje brojne knjige i svjedočanstva na internetu dostupna čitateljima.

Masovni zločin u Tovarniku

Na sam današnji dan na brutalni način ubijeno je 68 Hrvata u Tovarniku.

No, ubijanja, premlaćivanja do smrti, izgladnjivanja, svakovrsna tjelesna i psihička mučenja, koja zdravi ljudski um teško može i zamisliti, bila su stravična svakodnevica u kući-logoru pok. dr. Đorđa Cvejića, kroz koju je krajem 1991. prošlo najmanje 300 hrvatskih branitelja i civila, pretežno iz Tovarnika i okolnih mjesta. Ljudi koji nisu ubijeni u toj kući, nakon mučenja su odvođeni pa ubijani i bacani u masovnu grobnicu, u koju je bačen i ubijeni mjesni župnik Ivan Burik koji je najveći dio svoga svećeništva, punih 28 godina, proveo u Tovarniku.

Hrvati morali nositi trake poput Židova

Osim ubijanja, Srbi su protjerali više od 95 posto od 2.500 Hrvata, koliko ih je prije rata živjelo u Tovarniku. Srušili su ili oštetili više od 70 posto mjesnih kuća i gospodarskih zgrada. Ono malo Hrvata koje su ostavili živjeti na svojim ognjištima, većinom starce i žene, prisiljavali su, da poput Židova za vrijeme nacizma, nose oznake na rukavu – bijele krpe kao znak predaje i pripadnosti hrvatskom narodu. Istim su znakom bile obilježene i njihove kuće.

JNA i četnici ponovili zločin partizana iz 1944.

Dana 8. prosinca 1944. Tovarnik je također doživio veliki masovni pokolj, kada su prema nepotpunim podacima, partizani prilikom ulaska u ovo selo ubili 51 Tovarničana, uglavnom Hrvata i Nijemaca. Oni su ubijeni na najbrutalnije načine: nožem, letvama i bacanjem sa zvonika pravoslavne crkve. Prema pisanju Večernjeg lista od 8. prosinca 2013. popis za likvidaciju napravili su domaći tovarnički Srbi.

Svake godine rodbina i predstavnici društva „Antun Gustav Matoš“ polažu cvijeće i pale svijeće uz ogradu pravoslavne crkve u Tovarniku kao uspomenu na ovaj strašan događaj, moleći pri tome za duše ubijenih.

Ekskluzivne snimke njemačke televizije razorenog i okupiranog Tovarnika 1991:

Narod.hr/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. Baćin – strašan zločin srpskog eskadrona smrti Kaline

Objavljeno

na

Objavio

POKOLJ U BAĆINU – ZLOČIN BEZ ODGOVORNOSTI

Nakon više od mjesec dana po okupaciji Pounja, 21.10. 1991., u Baćinu su srpski pobunjenici uz blagoslov JNA, izvršili u Hrvatskoj drugi po veličini, masovni pokolj civila.

Tada su nemilosrdno pobili minimalno 56 civila. Ostavili su ih tako ležati danima na obali rijeke Une. Svjedoci tvrde da su neki još živi, satima uzalud zapomagali.

Kada su raspadajuća tijela nakon nekoliko dana počela širiti nesnosan smrad, tadašnje okupatorske vlasti ih trpaju u plitki rov uz rijeku i zatrpavaju. Na prostoru Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana pobijeno je ukupno 98 civila i 39 vojnika.

Ponajviše zahvaljujući trudu pukovnika HV, Ivice Pandže– Orkana, godinama prešućivani monstruozan zločin otrgnut je od zaborava.

Nažalost, pravosuđe nije postupalo sukladno težini počinjenih nedjela. Unatoč neoborivim dokazima da je hrvatska policija još od 1992., znala za lokaciju masovne grobnice, ozbiljna istraživanja su iz nepoznatih razloga, morala čekati 2 godine nakon VRO Oluja.

Potom je traljavo organizirano nekoliko suđenja a donesene presude bi ubrzo bile poništavane.

Zadnje suđenje održano je u ožujku 2013., u Rijeci, pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić. Od devet optuženih, njih dvoje (Marin Krivošić i Katica Pekić), optuženi su za oružanu pobunu i oslobođeni odredbama Zakona o oprostu.

Preostalih sedam, osuđeno je na ukupno 125 godina zatvora. Osuđeni su: Milinko Janjetović, Momčilo Kovačević, Stevo Radunović ,Veljko Radunović, Stevan Dodoš, Branko Dmitrović, i Slobodan Borojević.

Nitko od njih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Ž.M.-Zenga

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić jedna od najvažnijih pobjeda u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

 

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari