Pratite nas

Hrvatska

22. svibanj – Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

Objavljeno

na

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se u srijedu, 22. svibnja, a iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ističu kako je bioraznolikost ključna za sigurnost hrane i izravno pridonosi održivom razvoju.

Kako bi se  povećanja razumijevanja i svijesti o bioraznolikosti, Ujedinjeni narodi posljednjih 26 godina obilježavaju 22. svibnja kao Međunarodni dan bioraznolikosti, a ovogodišnja tema je ‘Naša bioraznolikost, naša hrana, naše zdravlje, navode iz Ministarstva.

Jer, bioraznolikost je ključna za sigurnost hrane i pridonosi održivom razvoju što je važno za dobru kvalitetu života. Najnovije Globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava (IPBES izvješće, svibanj 2019.) pokazuje da način života kakav danas poznajemo nije dugoročno održiv.

“Gubitak raznolikosti, uključujući i genetsku raznolikost, predstavlja ozbiljni rizik globalnoj sigurnosti hrane smanjujući otpornost poljoprivrednih sustava na štetnike, patogene i klimatske promjene. Veliku prijetnju sigurnosti hrane predstavlja i održivost oprašivanja koje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane”, navode u Ministarstvu.

Divlje pčele, bumbari i leptiri na listi ugroženih životinja

Podsjećaju da su u Europi oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio u divljini. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem.

Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

“Oko 78 posto divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 posto svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Tradicionalni prehrambeni sustavi, koji uključuju ekstenzivnu poljoprivredu s održivim korištenjem pesticida i gnojiva, pružaju pozitivnu sinergiju između zdravlja ljudi i ekosustava i imaju pozitivni učinak na bioraznolikost”, kažu u Ministarstvu.

Poručuju kako su priroda i ekosustavi u dobrom stanju temelj osiguravanja usluga ekosustava neophodnih za dobru kvalitetu života ljudi i ekonomski razvoj, za što je pak potrebna promjena u ponašanju i navikama, na svim razinama, od osobne do cijelog društvene zajednice.

Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. “Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, podsjećaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

No, zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene.

Stoga Ministarstvo provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode i kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse, primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Očuvanje vrsta i staništa sufinancira se EU sredstvima

Te aktivnosti usmjerene su na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti više od 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama.

“Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti biološke raznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na njezino očuvanje.

Očuvanje biološke raznolikosti temeljno je međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajednička obaveza čovječanstva. Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem biološke raznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kada je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Dubrovniku počelo obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Obilježavanje 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice (HRM) počelo je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a.

Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položili su vijence i upalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu na Središnjem križu na gradskom groblju Boninovo, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u počast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali potom je za poginule hrvatske branitelje održana misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan.

Tijekom dana za posjet građana bili su otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gruž.

Središnja svečanost 28. obljetnice HRM-a održat će se u luci Gruž sutra, a nazočit će joj potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov.

Na svečanosti će biti dočekan 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru „Sea Guardian“ na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnog pješaštva dodijelit će se beretke.

Dan HRM-a i 28. obljetnica osnutka Hrvatska ratna mornarica obilježava se od 18. do 20. rujna brojnim sadržajima u Puli, Splitu, Makarskoj i Dubrovniku. (Hina)

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Rijeci počela gradnja nove bolnice, Plenković položio temeljni kamen

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković položio je u četvrtak na riječkom Sušaku temeljni kamen za gradu nove bolnice, čime su službeno počeli radovi na bolničkom objektu u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijeloga KBC-a Rijeka.

Temeljni kamen u obliku kapsule premijer Plenković spustio je u jamu sustavom cijevi s platforme, na kojoj je održana prigodna svečanost.

“Meni je drago da smo kao Vlada pokazali odlučnost i odvažnost da se nastavi realizacija ovog velikog projekta”, rekao je premijer.

Bolnica će imati osam etaža. Vrijednost gradnje ove riječke bolnice od oko 875 milijuna kuna, možda izgleda visoka, ali je riječ o modernoj bolnici i velikom ulaganju u hrvatsko zdravstvo, istaknuo je Plenković.

Dodao je da se države i društva ocjenjuju prema funkcioniraju temeljnih sustava, a jedan od njih svakako je sustav zdravstvene skrbi.

“Siguran sam da će KBC Rijeka dugi niz godina, kad se projekt do kraja završi dignuti standard življenja u Hrvatskoj, a osobito zdravstvene skrbi”, zaključio je Plenković.

Ravnatelj KBC Rijeka Davor Štimac naglasio je višedesetljetnu težnju da se ovaj KBC objedini na jednoj lokaciji, s obzirom na to da danas djeluje na trima, na suprotnim stranama grada i u više od 60 zgrada.

Većina objekata KBC-a sagrađena je još u 19 stoljeću, a posljednji izgrađen cjelovit namjenski bolnički objekt je sadašnji lokalitet Sušak sagrađen prije 100 godina.

Površina zgrade nove bolnice, ranije zvane Bolnica za majku dijete, bit će oko 44.000 četvornih metara, a uz nju će se sagraditi tehnološko-energetski blok, kao baza buduće jedinstvene bolnice.

Štimac je naglasio da se ovaj projekt ne bi realizirao bez sadašnje Vlade i premijer Plenkovića, koji su odobrili ogromna financijska sredstva i omogućili Rijeci da dobije ono što desetljećima sanja. Vlada je odobrila jamstvo za kreditno zaduženje za gradnju.

Bolnica će imati osam etaža. Izvođači su tvrtke Kamgrad i GP Krk, a rok dovršetka je ožujak 2022. godine.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da je ovo veliki događaj za budućnost ovog dijela Hrvatske i ukupne medicine u zemlji, istaknuvši da se predsjednik Vlade Plenković posebno zalagao da se pokrene gradnja.

Hrvatskoj su potrebna četiri velika bolnička centra, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao jamstvo da će zemlja imati visoku razinu bolničke medicine, rekao je ministar Kujundžić.

Na svečanosti su bili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, turizma Gari Cappelli, riječki nadbiskup Ivan Devčić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija i drugi brojni članovi sveučilišne zajednice, liječnici i ostali.

U nastavku posjete Rijeci premijer Plenković će obići brodogradilište 3. maj i potom se susresti s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari