Pratite nas

Hrvatska

22. veljače – Dan hrvatske glagoljice

Objavljeno

na

Foto: Ured Predsjednice

Sa zadovoljstvom sam se pridružila vrijednoj inicijativi Instituta za jezik i jezikoslovlje da se današnji dan, 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice, sa željom da se šira javnost podsjeti na važnost tog pisma i njegova udjela u izgradnji naše kulture i identiteta.

Glagoljica je pismo hrvatskog naroda u kojem se simbolično zrcali burna povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim prepletima i utjecajima. Glagoljicom su ispisani neki od naših najvažnijih, a sigurno i najstarijih kulturnih spomenika, liturgijskih knjiga i natpisa.

Današnji dan podsjeća nas stoga na važnost tog osobitog dijela našega identiteta kao poticaj korištenja glagoljice u promociji hrvatske nacionalne kulture i države, komentirala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović

O glagoljici

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

 

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Tigrova hodnjom odali počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Tigrovi su hodali 20 kilometara od Sunje preko Majura do Hrvatske Kostajnice, dok su prethodnog dana prehodali 27 kilometara Petrinjom, kroz Gornje Komarevo do Sunje

Dolaskom u Hrvatsku Kostajnicu u petak, 28.veljače 2020. završena je hodnja pripadnika 1. mehanizirane bojne “Tigrovi”.

Hodnja na relaciji Petrinja – Sunja – Hrvatska Kostajnica provedena je povodom završetka obuke novopridošlih Tigrova.

Tijekom današnjeg dana Tigrovi su hodali 20 kilometara od Sunje preko Majura do Hrvatske Kostajnice, dok su prethodnog dana prehodali 27 kilometara Petrinjom, kroz Gornje Komarevo do Sunje.

Na Brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice pored spomen-obilježja Gordanu Ledereru, snimatelju HTV-a koji je na tom mjestu ubijen, predsjednik HVIDRA-e Hrvatske Kostajnice Miroslav Ivezić i umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandža Orkan, pripadnicima Tigrova održali su predavanje na temu “Uloga Tigrova u Domovinskom ratu u Hrvatskoj Kostajnici”, priopćio je MORH

Dobrodošlicu u Hrvatsku Kostajnicu i izraze zahvalnosti pripadnicima “Tigrova” uputio je i gradonačelnik Dalibor Bišćan.
Operativni časnik 1.mehanizirane bojne “Tigrovi” satnik Tihomir Kastmiler kazao je kako je neizmjerno ponosan na nove pripadnike Tigrova koji su ovom hodnjom dokazali motiviranost i spremnost, ali i odali počast hrvatskim braniteljima.

“Željeli smo ovom hodnjom završitiobučni ciklus novopridošlih pripadnika u bojnu “Tigrovi” i uz to odati počast žrtvama stradanja u Gornjem Komarevu, Sunji i Hrvatskoj Kostajnici”, kazao je satnik zahvalivši se ovim putem svima koji su im tijekom hodnje pružili podršku.

“Hodnja je bila zahtjevna, ali sav trud se isplatio. Ponos je i čast biti pripadnikom Hrvatske vojske i” Tigrova”, poručio je vojnik Marko Mitrović po završetku hodnje.

Foto: MORH / M. Čobanović

Foto: MORH / M. Čobanović

Foto: MORH / M. Čobanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Stožer civilne zaštite pozvao sve koji su bili u područjima s koronavirusom da ne dolaze na javna okupljanja

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj i dalje nema generalnih zabrana javnih okupljanja, no Stožer civilne zaštite u petak je apelirao na sve osobe koje su boravile na područjima koja su zahvaćena novim koronavirusom da u interesu javnog zdravstva ne dolaze na javna okupljanja.

Poziv je upućen onima koji su boravili u Kini, Japanu, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Iranu te u talijanskim pokrajinama Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Piedmont.

Iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu danas su potvrđene  još dvije oboljele osobe novim koronavirusom, što znači da je do sada u Hrvatskoj potvrđeno petero oboljelih. Novi oboljeli su osobe iz obiteljskog kruga već poznatih pacijenata te se otprije nalaze pod zdravstvenim nadzorom i skrbi u Klinici „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu te u KBC-u Rijeka.

Rizik oboljenja drugih osoba smanjen je pravovremenom hospitalizacijom novo potvrđenih oboljelih osoba koje su bile u obiteljskom kontaktu s prvim potvrđenim pacijentima. To, istaknuto je ukazuje da Hrvatska ima vrlo dobru epidemiološku situaciju te da se dosad poduzete mjere treba provoditi i dalje.
Stožer civilne zaštite RH ističe da na dnevnoj bazi prati stanje u svijetu te broj ulazaka domaćih i stranih osoba u Hrvatsku iz država zahvaćenih novim koronavirusom.

Zdravstveno stanje pripadnika Hrvatske vojske i policije u misijama i operacijama u inozemstvu je dobro i nema zabilježenih  slučajeva zaraze tim virusom. Ministarstvo obrane, Hrvatska vojska i Ravnateljstvo policije s njima su u stalnom kontaktu i kontinuirano prate situaciju, izvijestio je Stožer.

Preporuke Stožera

Stožer civilne zaštite dao je preporuku Hrvatskoj mreži hotela i ugostitelja koji pružaju usluge smještaja, hrane i pića da se pridržavaju „Smjernica zaštita od  koronavirusa u hotelijerskoj industriji“, a koje je donijelo Europsko udruženje hotelijera i ugostitelja (HOTREC) –  https://mint.gov.hr/root/hr/aktualno/izdvojeno/informacije-o-koronavirusu-vezane-uz-turisticki-sektor/20947.

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata prisutna je na najfrekventnijim graničnim prijelazima Republike Hrvatske dvadeset i četiri sata. Osobe koje se nalaze samo u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne prolaze proceduru stavljanja pod epidemiološki nadzor sukladno uputi Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Epidemiološka služba pripremila je uputu za vozače koji se nalaze u dnevnim migracijama s epidemiološki ugroženih područja. Radi njihove samozaštite bit će nužno korištenje zaštitne opreme. S tim u vezi, definiran je poseban režim prema navedenima koji će primjenjivati granična policija i Državni inspektorat.
Stožer civilne zaštite RH  ponovno je poručio da svi građani koji imaju simptome prehlade, a nisu bili u Kini, Hong-Kongu, Japanu, Južnoj Koreji, Singapuru, Iranu i Talijanskoj Republici (pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Piedmont) unazad 14 dana ne trebaju se javljati liječnicima-epidemiolozima, već mogu kontaktirati svog liječnika obiteljske medicine.

Osobe koje su unazad 14 dana boravile u navedenim državama, a ne kašlju, nemaju povišenu temperaturu ili druge znakove prehlade, trebaju se javiti nadležnom liječniku-epidemiologu čiji broj mogu dobiti preko županijskih centara 112.

Osobe koje kašlju i imaju povišenu temperaturu i druge znakove prehlade, a boravile su unutar 14 dana u gore navedenim državama, imaju obvezu javiti se nadležnom liječniku-epidemiologu radi daljnjih uputa.

Zbog povećanog interesa javnosti i medija, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakoga dana na svojim mrežnim stranicama objavljuju najnovija saznanja o novom koronavirusu – https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/.
Upiti vezani uz praćenje stanja novog koronavirusa na području Republike Hrvatske mogu se slati na e-mail adresu: [email protected]   (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari