Pratite nas

Povijesnice

Na ‘Krvavi Uskrs’ 1991. poginuo je prvi hrvatski branitelj Josip Jović.

Objavljeno

na

NA DANAŠNJI dan prije 23. godine u Nacionalnom parku Plitvice dogodio se događaj koji se smatra početkom Domovinskog rata. Na ‘Krvavi Uskrs’ 1991. poginuo je prvi hrvatski branitelj Josip Jović.

Zasjeda i pucnjevi iz šume dočekali su autobus hrvatske specijalne policije koja je išla razbiti pobunjene srpske teroriste, koji su zauzeli Nacionalni park, te ga pripojili umjetnoj tvorevini SAO krajini. Jedan od autobusa pogodila je tromblonska mina, no srećom nije eksplodirala. Pobunjenici su ubrzo razbijeni, no u međusobnoj razmjeni vatre smrtno je stradao i 22-godišnji Josip Jović koji je ostao upamćen kao prva žrtva Domovinskog rata.

U akciji je prema službenim policijskim zapisnicima uhićeno devet osoba, među kojima i Goran Hadžić, koji je nedugo zatim i političkom odlukom pušten, te je postao jedan od glavnih vođa srpske pobune pogotovo u istočnom dijelu Hrvatske.

Umjetna tvorevina SAO Krajina u vojno redarstvenoj akciji Oluja se raspala u samo nekoliko dana. U spomen na prvu žrtvu Domovinskog rata na Plitvicama će i danas biti održana komemoracija.

Maratonci trče od Karlovca do Plitvica

Nikica Vrabac, Damir Matan, Željko Grubiša, Ivica Grgić, Stjepan Cerovac, Zlatko Bratić, Ivica Stepić i Roman Maglić danas trče maraton u znak sjećanja na ‘Krvavi Uskrs’ 31.03.1991. godine kada je u akciji ‘Plitvice 1991’ život izgubio prvi hrvatski branitelj, redarstvenik Josip Jović.

Maraton dug 87 kilometara osmorica sudionika započeli su trčati sinoć u 22 sata s karlovačkog Korza. Putem su stali upaliti svijeće kod spomenika poginulim braniteljima ispred zgrade Suda, kod spomen ploča kod HKVRH, na Turnju te Donjem Budačkom, a stat će još i u Slunju, Rakovici, Selištu Drežničkom te na cilju na Plitvicama, odnosno kod spomen obilježja Josipu Joviću oko 11 sati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1995. započela borbena operacija Hrvatske vojske pod imenom Skok 2 (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Dana 4. lipnja 1995. počela je borbena operacija Hrvatske vojske pod imenom Skok 2, a trajala je do 11. lipnja. Njome je oslobođeno 450 km2 i pod nadzor je stavljeno cijelo Livanjsko polje.

To je otvorilo vrata prema Bosanskom Grahovu, čije je osvajanje značilo i početak pada Knina, glavnog četničkog uporišta u Hrvatskoj.

Prije analize borbenih djelovanja hrvatskih snaga u smjeru napada ka Glamoču, iznova valja podsjetiti na borbe koje su na tom području započele još u studenom i prosincu 1994. (operacije »Cincar« i »Zima 94«) i posebno naglasiti uspjeh operacije kodnog naziva »Skok 2«, što je itekako utjecalo na kvalitetnu izvedbu hrvatskih snaga u operaciji »Ljeto 95«.

Operacijom »Skok 2«, koja je počela 4. lipnja, a službeno je okončana 12. lipnja 1995, združene hrvatske snage oslobodile su Livanjsko polje.

Hrvatske postrojbe:

  • 4. Gardijska brigada HV-a
  • 126. domobranska pukovnija HV-a
  • 1. Hrvatski gardijski zdrug
  • 3. Gardijska brigada HVO-a
  • Specijalne postrojbe MUP-a HRHB
  • 7.Gardijska brigada HV “PUMA”

Iskorištene su prednosti stečene zauzimanjem dijelova Dinare u travanjskoj operaciji »Skok 1« i nastavljen je niz hrvatskih pobjeda. Cilj je bio potisnuti Srbe zapadnom i istočnom stranom Livanjskog polja te se spojiti na sjevernoj strani kod Crnog Luga, potom nastaviti napad prema Bosanskom Grahovu, a drugim smjerom prema planini Šator, sjeverno od Glamoča.

Operacija je izvedena vrlo uspješno, a Srbe je povremeno u povlačenju hvatala panika. Svi su postavljeni ciljevi ostvareni, a na smjeru Veliki Šator i bitno premašeni. Združene hrvatske snage nastavile su mukotrpno napredovati osvajajući, iz dana u dan, planinske položaje, štoviše, osvajajući položaje i nakon što je operacija službeno okončana.

Zadaća da se osvoje vrhovi: Orlovac, Babin grad, Crni vrh i Mali Šator izvršena je u koracima s 10. lipnjem, osvajanjem Malog Šatora (1 768 m), nakon čega je odbijen i srpski protunapad. Štoviše, Srbi su potisnuti djelovanjem združenih hrvatskih snaga k Velikom Šatoru (1 872 m).

Potom su 11. lipnja postrojbe Zdruga, specijalne policije MUP-a HR HB i 1. bojne 1. GBR-a »Tigrovi« dobile zadaću da ovladaju Velikim Šatorom i okolnim uzvisinama, što su isti dan i odradili, osvojivši najveći dio planine.

Time je i službeno okončana operacija »Skok 2«, ali su borbena djelovanja hrvatskih snaga nastavljena.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Fra Ilija Starčević otac Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila  dva uistinu  velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića  i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević

Piše: Anto PRANJKIĆ

Kažu da svaki čovjek treba znati svoju povijest i iz nje izvlačiti one najbolje odrednice. Da bi se znala povijest treba pročitati veliki broj knjiga, ali treba znati čitati i između redaka, jer neke povijesne činjenice napisane u jednoj knjizi ne moraju biti i točne. Ne kaže se uzalud kako povijest pišu pobjednici. Pobjednici pišu, ali povijesne istine kad-tad dođu na svoje, pa tako i različite veze između ljudi i krajeva izađu na površinu. Ne znam da li se netko zapitao kakva je veza između maloga Žitnika kod Gospića i malenoga Donjega Rahića kod Brčkog u našoj Bosanskoj Posavini. Veza je jedno veliko prezime.

Ocem Dmovine zovemo dr. Antu Starčevića, samozatajnog ličkog „gromovnika“, koji je osvajao svojom riječju i plemenitošću. Napisao je veliki broj djela koja su danas postala inspiracija mnogima za bavljenje politikom i služenju čovjeku uopće. Njegova djela danas su putokaz kako se treba djelovati za javno dobro. Nažalost, mnogi su zaboravili za njegove brojne spise, članke i pisma, koja nadahnjuju i daju nadu.

Istog dana kad se on rodio, jedan drugi Starčević, na drugom dijelu našega podneblja, u tada prilično malenoj Tolisi u Bosanskoj Posavini, otvara prvu školu u Bosni i Hercegovini. Nakon Tolise otvorene su mnoge. Aktualna istina kaže da je danas  diljem svijeta više od 300 ljudi koji su postali doktori znanosti a ponikli su na plodnoj posavskoj ravnici. Djelo je to ruku brojnih učitelja, nastavnika i profesora, koji su pratili fra Iliju i njegovu braću franjevce u obrazovanju mladih naraštaja. I baš zato treba pokrenuti inicijativu za proglašenjem fra Ilije Starčevića ocem Posavine. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je tu inicijativu  na formalno-pravnoj znanstvenoj i društveno-političkoj razini, jer korak kojega je učinio fra Ilija Starčević, omogućio je brojne nove korake za generacije koje su stasale poslije 1823. godine.

Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila  dva uistinu  velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića  i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari