Pratite nas

Herceg Bosna

23. obljetnica od povjeravanja obrane grada Mostara Hrvatskom vijeću obrane

Objavljeno

na

Povodom 23. obljetnice od povjeravanja obrane grada Mostara Hrvatskom vijeću obrane (HVO) – Općinskom stožeru Mostar želimo uputiti čestitku svim braniteljima i članovima obitelji poginulih i umrlih branitelja koji su sudjelovali u obrani grada Mostara pod zapovjedništvom Općinskog stožera HVO Mostar.

[ad id=”68099″]

29. travnja 1992. godine donesena je jedna od najznačajnijih političkih odluka u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine koja je omogućila stvaranje uvjeta za vojno oslobađanje grada Mostara i doline Neretve.

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) Hrvatske zajednice Herceg-Bosne okupljalo je branitelje svih nacionalnosti koji su uvažavali suverenost Bosne i Hercegovine u kojoj su sva tri naroda konstitutivna i jednakopravna.

Dan 29.travnja 1992. bi danas trebao biti najznačajniji datum u odnosima hrvatskog i bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini iz razloga što su utemeljitelji Hrvatskog vijeća obrane aktivno sudjelovali u pripremi za obranu od velikosrpske agresije, a političko vodstvo bošnjačkog naroda u Sarajevu, zbog niza povijesno pogrešnih odluka, dovelo je bošnjački narod u Mostaru i dolini Neretve u poziciju da goloruki i vojno neorganizirani budu izloženi masovnom ubijanju i progonu sa svojih ognjišta.

Ruka prijateljstva i svekolike pomoći koju je hrvatski narod pružio bošnjačkom narodu neprocjenjiva je i ne može se ničim mjeriti.

Pored priprema za oslobodilačke operacije koje su nastupile u Lipanjskim zorama kada je oslobođen grad Mostar i dolina Neretve, Hrvatsko vijeće obrane je izgradilo, danas zaboravljeni, Put spasa (Drežnica-Goranci-Bile-Široki Brijeg) kojim je svoj spas pronašlo na stotine tisuća izbjeglica iz cijele Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijeće obrane je pozvalo hrvatski narod da organizirano prihvate izbjeglice, da im se omoguće smještaj, hrana te liječnička i svaka druga pomoć.

29. travnja 1992. je jedan od najvažnijih datuma u novijoj povijesti grada Mostara, ali i primjer kako se brojniji i organiziraniji narod treba odnositi prema drugom narodu na svim prostorima Bosne i Hercegovine.

UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA HR-HB MOSTAR brigadir Petar Zelenika                        

UDRUGA ORGANIZATORA OTPORA HVO U BIH brigadir Jadran Topić

Kamenjar.com


Dana 29. travnja 2014. godine navršava se 22. godine od dana kada je, na temelju odluke Predsjedništva RBiH od 27. travnja 1992. Krizni štab općine Mostar donio Odluku da se obrana grada Mostara povjerava Hrvatskom vijeću obrane – Općinskom stožeru Mostar.

Radi važnosti istine o Domovinskom ratu u Mostaru koja se svakodnevno iskrivljuje, izdvajamo određene članke navedene Odluke:

1. „tzv. Jugoslavenska narodna armija i druge paravojne formacije koje djeluju skupa s njom proglašavaju se kao neprijateljske i okupatorske formacije na području općine Mostar.”
2. „zaštita i obrana grada Mostara od formacija iz čl.1 povjerava se Hrvatskom vijeću obrane, te pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova – Centar Mostar.”
3. „Hrvatsko vijeće obrane čine pripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda, te pripadnici drugih naroda i narodnosti koji priznaju legalne organe vlasti RBiH i kojima iskažu svoju lojalnost. Muslimani mogu formirati sopstvene oružane formacije koje se stavljaju pod jedinstvenu komandu HVO-a Općinskog stožera Mostar.”
4. „Zadatak Hrvatskog vijeća obrane Općinskog stožera Mostar je oslobađanje cjelokupnog prostora općine Mostar. Općinski stožer Mostar će radi izvršenja zadataka iz prethodnog stava koordinirati s ostalim obrambenim snagama susjednih općina. Hrvatsko vijeće obrane dužno je izvršiti ustrojstvo i organizaciju svojih oružanih snaga koje će garantirati građanima mir, slobodu i sigurnost. Ovu funkciju obavlja vojna policija.

22-obljetnica-od-povjeravanja-obrane-grada-mostara-hrvatskom-vijecu-obrane-opcinskom-stozeru-mostar__d97Potpisnici navedene Odluke bili su članovi Kriznog štaba grada Mostar: Milivoj Gagro, Ismet Hadžiosmanović, Zijad Demirović, Borislav Puljić, Josip Škutor, Mehmed Behmen, Ilija Filiopvić, Fikret Bajrić i Jole Musa.

Na temelju Odluke Kriznog štaba općine Mostar, br. 427/92, od 29. travnja 1992. godine, predsjednik Hrvatskog vijeća obrane Općinskog stožera Mostar, brigadir Jadran Topić, 29. travnja 1992. donosi Odluku o imenovanju članova Općinskog stožera Mostar:

httphercegovina.infoimgrepository201404originalhttphercegovina.infoimgrepository201404original22-obljetnica-od-povjeravanja-obrane-grada-mostara-hrvatskom-vijecu-obrane-opcinskom-stozeru-mostar.jpg

Dana 30. travnja 1992. godine, zapovjednik Općinskog stožera HVO-a Mostar, brigadir Petar Zelenika, imenuje zapovjednike dragovoljačkih postrojbi za obranu grada Mostara:

httphercegovina.infoimgrepository201404original22-obljetnica-od-povjeravanja-obrane-grada-mostara-hrvatskom-vijecu-obrane-opcinskom-stozeru-mostarGore navedeni dokumenti su povijesni dokumenti koji jasno prikazuju istinite činjenice iz Domovinskog rata u gradu Mostaru. U obrani grada Mostara, na oltar Domovine svoj su život položila 523 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i Policije Herceg-Bosne, koji imaju svoje ime i prezime, nacionalnost, svoje ustrojbeno mjesto u Hrvatskom vijeću obrane i svoj ratni put, i stoga, mi, hrvatski branitelji i ratni zapovjednici, svjedoci vremena, nećemo dopustiti iskrivljivanje istine, i putem suda ćemo inzistirat na zabrani prekrajanja povijesnih činjenica koje umanjuju ili negiraju ulogu i značaj Hrvatskog vijeća obrane Općinskog stožera Mostar u obrani grada Mostara i BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari