Pratite nas

Herceg Bosna

23. obljetnica zaustavljanja tenkova JNA u Pologu

Objavljeno

na

Zaustavljanje tenkova JNA u Pologu Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su 7. svibnja 1991.

Tada su zaustavili prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom tenkovsku kolonu Jugoslavenske Narodne Armije u mjestu Polog koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.

Hrvatski civili tada su spriječili u Pologu blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.

JNA je tada tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru” no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu.

Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.

Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pokovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko.

Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr. lokalnim čelnicima ifratrima je uspjelo oržati disciplinu među prosvjednicima.

jnaVojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone.

JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao.

Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavno ročnici iz raznih bivsih republika tadašnje SFRJ.

Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvoBiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr. prosvjednici su lagano odlazili sa barikade a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.

Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce (SplitSinjKupres ili Tomislavgrad. Zastoj je koristio za pripremu obrane.

tenkovi polog

[divide]

Neosporna je činjenica kako je u to vrijeme Jugoslavenska narodna armija koristila prostore Bosne i Hercegovine za izvođenje vojnih operacija prema Republici Hrvatskoj, znajući kako, tek uspostavljena, nova demokratska vlast u Sarajevu nije u mogućnosti spriječiti da se njezin prostor koristi za provođenje plana „RAM”. Plan velikosrpskog agresora bilo je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz pravca Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno i produžiti s daljnjim borbenim djelovanjima u cilju presijecanja Dalmacije na tri djela.

U jutarnjim satima, 7. svibnja 1991., kolona tenkova i oklopnih vozila bivše JNA nenajavljeno je iz Sjevernog logora u Mostaru krenula prema Širokom Brijegu u cilju pokretanja realizacije tzv. plana „RAM”.

Kreatori velikosrpske politike, Slobodan Milošević, Dobrica Ćosić i General-štab Jugoslavenske narodne armije, svjesni svoje vojne nadmoći, u potpunosti su zanemarili važnu činjenicu – kako u zapadnoj Hercegovini živi nacionalno svjestan hrvatski narod, koji je spreman i goloruk stati pred neprijateljske tenkove.

Dana 7. svibnja 1991. to se i dogodilo. Zaustavljanje tenkovske kolone bivše JNA prepriječenim kamionima i nenaoružanim ljudstvom u Pologu, za hrvatski narod Širokog Brijega, Mostara, Gruda, Posušja, Čitluka, Ljubuškog i Čapljine, bila je prekretnica koja je pokazala kako se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.

Godinu dana nakon zaustavljanja tenkova u Pologu, Jugoslavenska narodna armija je upravo na prostorima Hercegovine, u vojnoj operaciji „Lipanjske zore” doživjela svoj neslavni kraj, poražena od Hrvatskog vijeća obrane koje je proizašlo iz naroda koji je 7. svibnja 1991. goloruk stao u obranu svojih stoljetnih ognjišta.

U roku od samo četiri godine, Hrvatsko vijeće obrane i Policija Herceg-Bosne su od velikosrpskih osvajača oslobodili sve prostore u Bosni i Hercegovini koje je obuhvaćao plan „RAM”, čime je trajno dokinut san o Velikoj Srbiji sa zapadnim granicama Karlovac – Virovitica – Karlobag.

7. svibanj 1991. je veliki dan u povijesti hrvatskog naroda u BiH i stoga, ovim putem želimo uputiti čestitke za 23. obljetnicu hrvatskog otpora, obiteljima poginulih i umrlih branitelja, hrvatskim uznicima, ratnim vojnim invalidima, organizatorima otpora i dragovoljcima Domovinskog rata, Policiji Herceg-Bosne, hrvatskim časnicima i dočasnicima te cjelokupnom hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, posebice onima koji su 7. svibnja 1991. goloruki stali pred neprijateljske tenkove u Pologu.

UDRUGA ORGANIZATORA OTPORA HVO U BIH

brigadir Jadran Topić

Kamenjar.com

Po ovom događaju snimljen je i dokumentarni film TRI DANA:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Bugojnom se i dalje šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 Hrvata i mučenja u logoru ‘Stadion’

Objavljeno

na

Objavio

U utorak 19. ožujka preživjeli hrvatski logoraši, zajedno s obiteljima ubijenih i nestalih, obilježit ćemo 25. godišnjicu razmjene 294 logoraša iz zloglasnog koncentracijskog logora takozvane Armije BiH „Stadion“, otvorenog pod tribinama Nogometnog kluba Iskra, piše Hrvatski Medijski Servis.

Logor u kojem su hrvatski logoraši mučeni na najokrutnije načine; tučeni kablovima, palicama, lopatama, kundacima i svime što je pripadnicima tzv. Armije BiH došlo do ruku. Uvjete boravka u logoru „Stadion“ predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili su gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru „Manjača“.

„ Mi Hrvati previše smo tihi u priči o zločinima koje su počinili pripadici tzv. Armije BiH, dok nam gase medije, izokreću činjenice, negiraju počinjeno, optužuju naše pobijene, ali i nas koji smo utamničeni, mučeni, pa čak i naše nasilno odvedene o čijoj sudbini ni 25 godina poslije ništa ne zmamo, kažu hrvatski logoraši.

Mi i dalje, vele, šutimo, dok političko Sarajevo svakodnevno u mnoštvo bošnjačkih medija plasira laži o Hrvatima pokušavajući uvjeriti domaću i međunarodnu zajednicu da tzv. Armija BiH nije činila zločine, da je bezgrešna.

-U Bugojnu se bez imalo srama šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 bugojanskih Hrvata, odbijajući sve ove godine otkriti lokaciju s posmrtnim ostatcima naših nasilno odvedenih logoraša. Dok tragamo za lokacijama na kojima su kosti naših nestalih, pripadnici bošnjačkog naroda nam se rugaju, traže novac i lažu. Užasna je činjenica da su se do sada javila 32 Bošnjaka koji su dali lažne informacije o mjestima s posmrtnim ostatcima nestalih bugojanskih Hrvata. Sramotno je i da nitko od lažnih svjedoka nije odgovarao, ističe se u priopćenju preživjeli hrvatski logoraši iz Bugojna.

Navode kako bugojanski koncentracijski logor „Stadion“ čak nema ni ploču s natpisom da je pod tribinama, u neljudskim uvjetima, postojao logor kroz koji je torturu prošlo 550 Hrvata, da su 294 logoraša na tom mjestu mučena punih osam mjeseci i da je iz toga logora odvedeno u nepoznato i likvidirano 19 Hrvata Bugojna.

-Činjenice da je tzv. Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa, upozoravaju.

Tužiteljstvo BiH više od 10 godina vodi istragu o predmetu Đevad Mlaćo, ali ovaj predmet kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić godinama tapka u mjestu.

-Tužiteljica Terzić očito je i sama pihvatila ulogu zaštitnika zločinaca umjesto da protiv njih, na temelju nepobitnih dokaza, podigne optužnicu. Iz takvog odnosa pravosuđa, zaključujemo da mi Hrvati Bugojna nismo više važni ni Tužiteljstvu ali ni međunarodnoj zajednici. Nažalost, stječemo dojam da ni hrvatskim političarima Hrvati Bugojna više nisu važni, počevši od Srednjobosanske županije do viših razina vlasti, kažu hrvatski logoraši.

Bolna je, navode, istina da nitko od Hrvata Bugojna ne obnaša ni jednu od važnijih dužnosti kako u politici tako i čelništvu Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB.

Bez obzira na odnos svih pobrojanih, mi stradalnici Domovinskog rata Bugojna, logoraši, zajedno s obiteljima nestalih, s vjerom u Boga i nadom u bolje sutra, obilježit ćemo i ovu 25. godišnjicu razmjene hrvatskih logoraša iz zloglasnog logora „Stadion „ u Bugojnu. Učinit ćemo to kao i svake godine, dostojanstveno s porukom i nadom da će i na ovom svijetu konačno biti pravde i istine i za Hrvate Bugojna. Osim u Boga ostaje nam uzdati se u zagovor sv. Josipa, našeg zaštitnika na čiji blagdan smo razmjenjeni“, navode u priopćenju za javnost preživjeli hrvatski logoraši iz Bugojna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena 27. obljetnica utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno članom Predsjedništva HNS-a BiH, dopredsjednikom HDZ-a BiH i predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom nazočilo je svečanom obilježavanju 27. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.

Program obilježavanja počeo je misom zadušnicom za poginule i umrle pripadnike HVO-a Vitez u crkvi sv. Juraja, a zatim je uslijedilo polaganje vijenaca kod spomen obilježja poginulim pripadnicima HVO-a, te svečana akademija u Hrvatskom domu u Vitezu.

Na svečanoj akademiji, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara obratio se nazočnima prigodnim riječima. „Poklanjajući se svakom poginulom branitelju i suosjećajući se s bolom članova obitelji poginulih branitelja sve vas srdačno pozdravljam i, u ime predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragana Čovića, čestitam svim časnicima, dočasnicima, svim bojovnicima i svim našim braniteljima 27. obljetnicu utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.

Slaveći naše obljetnice, čini mi se da ponekad „skliznemo“ malo previše u tugu i komemoraciju. Treba odati počast i nikad ne treba zaboravit odati počast svakom branitelju koji je stradao, poginulom branitelju, ali ne smijemo zaboraviti da prvenstveno slavimo utemeljenje organizacije koja je osigurala slobodu na ovim prostorima, da smo je izborili uz svete žrtve i u nemogućim uvjetima.

Obranili smo svoj dom, svoju domovinu, svoj rodni zavičaj, i to trebamo prenositi generacijama, na koji način i kako smo to učinili. Nekad se i samo čudimo kako smo to uspjeli. Organizirali smo HNS BiH, kao krovnu organizaciju hrvatskog naroda u BiH, s ciljem da objedinimo sve legitimno izabrane predstavnike hrvatskog naroda u BiH i da okupimo kroz to sve političke snage hrvatskog naroda u BiH.

Obranili smo slobodu hrvatskog naroda, ali nismo ostvarili onaj zacrtani cilj, da hrvatski narod u BiH živi u punoj slobodi i ravnopravnosti kako je to zapisano u sporazumima koje smo prihvatili nakon slavnih ratnih pobjeda i obrane svog doma. I u toj borbi, svjesni smo da puno puta nemamo ni puno saveznika, ni međunarodnih, ni onih koji žive u BiH i predstavljaju određene političke subjekte, te da imamo niz otegnutih okolnosti kroz koje moramo proći.

Jedino hrvatskim zajedništvom možemo ostvariti punu slobodu i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Na izbore smo izašli s ciljem doći u poziciju kako promijeniti Izborni zakon koji će omogućiti legitimno biranje hrvatskih predstavnika u svim institucijama i na mjestima gdje je to po Ustavima BiH i FBiH predviđeno.

Nitko od nas nema pravo obezvrijediti žrtvu naših poginulih koji su dali svoje živote za našu slobodu niti odustati od borbe za punu ravnopravnost i slobodu hrvatskog naroda u BiH.“, kazao je Predsjednik Federacije BiH.

Nazočnima se obratio i general Ilija Nakić koji je u svom govoru istaknuo kako je obljetnica Zbornog područja HVO-a Vitez prevažna za Središnju Bosnu i da je na razini koja dolikuje žrtvi hrvatskog čovjeka i hrvatskog vojnika na ovim prostorima.

U ime organizatora obilježavanja 27. obljetnice Zbornog područja HVO-a Vitez, Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a ŽSB, nazočnima se obratio njen predsjednik Jozo Stojak.

Na svečanoj akademiji, u znak zahvale za doprinos i potporu, uručene su zahvalnice predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, Lidiji Bradara i ministru branitelja ŽZH Mladenu Begiću.

U čast, trajni spomen i zahvalnost za izniman doprinos životu, slobodi, svome narodu, posthumno su uručene plakete pukovniku Nikoli Jelušiću, bojniku Mirku Sinanoviću i satniku Mili Vincu.

Današnjoj svečanosti nazočili su i izaslanik Predsjednice RH brigadir Marin Gregorević, izaslanik ministra hrvatskih branitelja RH Ivan Vukić, generali: Mario Bradara, Dragan Čurčić, Filip Filipović i Tomo Kolenda, te brigadiri, časnici, dočasnici i vojnici HVO-a, prenosi Večernji list

 

HVO je očuvao BiH, zaustavio rat i dio je bh. oružanih snaga

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati