Pratite nas

Povijesnice

23. svibnja 1823. rođen Ante Starčević – utemeljitelj pravaštva i borac za nacionalnu državu Hrvata

Objavljeno

na

Na današnji dan 23. svibnja 1823. godine rođen je Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i književnik. Starčević se rodio u ličkom naselju Žitniku pokraj Gospića. Ondje danas postoji i „Spomen dom dr. Ante Starčevića.“

[ad id=”93788″]

Starčevićev otac bio je Hrvat i katolik, dok mu je majka bila Srpkinja pravoslavne vjere koja je udajom prihvatila katoličku vjeru, piše narod.hr

Lik i djelo Ante Starčevića obilježava borba za hrvatsku samobitnost

Ante Starčević je bio hrvatski političar, književnik i publicist, poznat po tomu što je zajedno s Eugenom Kvaternikom utemeljio Hrvatsku stranku prava, tj. pravno-politički je obrazložio hrvatsku nacionalnu ideologiju i državnost koja se potom naziva pravaštvo ili starčevićanstvo.

U Hrvatskom saboru je bio najvatreniji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom, gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je 1861. osnovao s Eugenom Kvaternikom. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku dinastiju.

Zbog te borbe nekoliko puta je utamničen, a posebno nakon Rakovičkog ustanka u Lici pod vodstvom pravaša Eugena Kvaternika.

Žestoki antiklerikalac

Bio je žestoki antiklerikalac i protivnik Katoličke crkve u Hrvata u skladu s „modernim trendovima“ svog vremena koji su kršćanstvo i Crkvu smatrali glavom zaprekom (velikih) nacionalnih država , kao i zaprekom modernizacije i napretka čovjeka 19 stoljeća.
Povijest je pokazala da je bio u krivu jer se upravo Crkva u Hrvata u slijedećih 100 i više godina pokazala glavnom i gotovo jedinom nositeljicom i čuvateljicom nacionalne svijesti hrvatskog naroda.

Starčević i ekavica

Jedna od zanimljivosti vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na ekavici. Iako je bio Ličanin i izvorno ikavac, Starčević je bio za ekavicu, zato jer se je Vuk Karadžić zalagao za jekavicu kao zajednički standard Hrvata i Srba, koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce. Starčević je htio tomu usprotiviti se i uvesti u hrvatski jezik ekavicu, što je govor Hrvata kajkavaca i istarskih čakavaca kako bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskoga, za koji se u tom trenutku činilo da će u potpunosti preuzeti jekavicu.

Grob Ante Starčevića – posljednja želja velikana

Ante Starčević umro je u 73. godini života u Zagrebu, a prema vlastitoj je želji pokopan na groblju u Šestinama, pokraj crkve sv. Mirka. Htio je biti pokopan među „malim hrvatskim ljudima sa sela“, a Šestine su tada još bile tipično prigorsko selo podno Medvednice. Danas su sjeverni dio grada Zagreba. Na istom su groblju sahranjeni i njegovi nećaci, David i Mile, no njihov je grob nekoliko desetaka metara dalje od Antinog.

Svojim djelima i političkim radom Starčević je položio osnove moderne nacionalne države i svojim je dosljednim zauzimanjem za narodna prava još za života stekao veliki ugled među Hrvatima. Samostalna hrvatska država, koju je priželjkivao u složenim političkim odnosima onog vremena, ideal je koji isključuje ikakvu drugu hrvatsku državnost – bilo u okviru Habsburške monarhije, bilo u zajednici s drugim južnoslavenskim narodima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan Hrvatska se plasirala u finale Svjetskog prvenstva

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan prije dvije godine hrvatska nogometna reprezentacija u produžetku je pobijedila Englesku s 2:1 (0:1, 1:1) i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u Rusiji.

Vatreni su time ostvarili svoj najbolji rezultat u povijesti. Zanimljivo, na današnji dan Vatreni su osvojili i broncu 1998. na svjetskoj smotri u Francuskoj.

Englesku je u vodstvo doveo Trippier već u 5. minuti, ali pogocima Ivana Perišića u 68. minuti i Marija Mandžukića u 109. minuti na Perišićevu asistenciju, Hrvatska se probila u finale u kojem ih je čekala Francuska.

Zanimljivo, Hrvatska je i treći susret u nizu u fazi na ispadanje igrala najmanje produžetke i sve tri utakmice je dobila. Vatreni su u osmini finala boljim izvođenjem jedanaesteraca pobijedili Dansku, potom su u četvrtfinalu, također nakon udaraca s kreča bili bolji od Rusije, da bi u polufinalu nakon 120 minuta igre srušili Englesku, prenosi HRT

Njihov plasman u finale pamtiti ćemo i po veličanstvenom dočeku.

– Htio sam mijenjati igrače, ali nitko nije želio izaći, svi su govorili da mogu. To je karakter. Zbog toga hvala i liječnicima i fizioterapeutima. Neki igrači su igrali s ozljedama, a dvojica su bila takoreći s pola noge, ali to se nije vidjelo, rekao je tada izbornik Zlatko Dalić.

Ulazak hrvatske reprezentacije u finale izazvo je euforiju u ‘Lijepoj našoj, ali ludovalo se i u Argentini, SAD, Australiji, Njemačkoj, Irskoj… Hrvatski navijači diljem svijeta ‘vatreno’ su slavili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prvi oklopnjak u Domovinskom ratu ‘TIN’

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najvećih problema pred kojima se Hrvatska našla u začecima formiranja oružanih snaga bio je nedostatak naoružanja.

Nezahvalna situacija nagnala je mnoge da sami krenu u izradu naoružanja i sredstava za obranu od nadolazeće velikosrpske agresije.

Među tim sredstvima našla su se i oklopna vozila koja su uglavnom bila namijenjena opskrbi i zaštiti pripadnika hrvatskih snaga. Takva vozila izrađivana su u poduzećima koja su imala potrebnu tehničku opremu, a čast izrade prvog improviziranog oklopnjaka pripala je tvornici ferolegura iz Dugog Rata.

Iz nje je 11. srpnja 1991. izašlo prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod. TIN je uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakcije iz Beograda koji je naložio da se TIN mora uništiti. Iako je imao značajnu ulogu u borbenim djelovanjima 4. gardijske brigade, njegova važnost bila je u pokazivanju da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.

U Hrvatskoj je izrađeno preko 250 različitih improviziranih oklopnih vozila koja su nastajala na svim vrstama podvozja, od traktora, buldoždera, kamiona ili autobusa pa sve do vlakova. Zarobljavanjem većih količina borbene tehnike Jugoslavenske narodne armije, značaj improviziranih vozila je opao, a njihova je izrada prestala.

Nerijetko su takva vozila sudjelovala u najtežim borbama Domovinskog rata poput zasjede u selu Kusonje pokraj Pakraca u kojoj je oklopnjak TOP 1 zaustavljen pogotkom rakete iz ručnog bacača.

Mnoga od vozila ipak su dočekala kraj rata, no ne i TIN koji je uništen u listopadu 1991. pri napadu na selo Briševo u zadarskom zaleđu, piše HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari