Pratite nas

Kronika

24 godišnjica masakra na Uzdolu, još nitko nije odgovarao za zločine

Objavljeno

na

Masakr na Uzdolu Rama/ Prozor, stradanje 41 osobe hrvatske nacionalnosti od čega je bilo 29 civila i 12 vojnika od toga troje maloljetne djece, koje su na svirep način ubili pripadnici Armije BiH.

Na današnji dan  14.09 1993   pripadnici “Prozorskog bataljona”, uz sudjelovanje još nekoliko postrojbi u ranim jutarnjim satima upadaju u selo Uzdol i pri tome čine nezapamćen zločin.

Kolju, masakriraju i ubijaju sve što su stigli. Također, pljačkaju I pale sve što im dolazi pod ruku.

Ubijaju starce od osamdeset godina, ali i djecu od desetak. U svom krvavom piru ubili su 41 Hrvata, 29 civila i 12 vojnika HVO-a.

Najmlađe žrtve bili su Stjepan Zelić (10) i njegova sestra Marija (13) koji su ubijeni s majkom na kućnom pragu. Ubijena je i djevojčica Jadranka Zelenika (12). Najstarija ubijena osoba u Uzdolu imala je 87 godina.

Osnovna škola na Uzdolu bila je pretvorena u vojarnu HVO-a, i kao takva, bila je jedan od glavnih ciljeva muslimanske vojske. Na putu do nje trebalo je proći kroz uzdolske zaseoke u kojima su i to jutro bili civili, koje su muslimani, onako “usput” pobili, da bi kasnije u nekim svojim knjigama imali hrabrosti i obraza tvrditi kako je te iste civile topništvom pobio HVO.

Ono što se taj dan moglo vidjeti na Uzdolu bila je jedino smrt na svakom koraku. Većina kuća i gospodarskih objekata spaljena je, poluizgorjeli leševi na pragovima kuća i u kućama, leševi djece i staraca po putu…

Iako je svima poznato tko je sudjelovao u ovome zločinu i tko je predvodio napad na Uzdol, tzv. haaški „sud pravde“ oslobodio je krvnika Sefera Halilovića, a u ovome slučaju ne vrijedi zapovijedna odgovornost niti za Halilovića niti za vođu akcije, a o ostalim sudionicima nema smisla nti govoriti. Domaće pravosuđe šuti kao da se ništa nije dogodilo. Za ovakav odnos prema uzdolskim žrtvama krivi su i hrvatski političari, koji godinama šute. Ne zanima ih Uzdol ni ono što se tada desilo, niti im je u interesu da se počinitelji kazne!

Postoji čitav niz dokumenata od strane HVO-a, ali I tzv. ABiH koji jasno govore što se 14. rujna 1993. godine događalo na Uzdolu, tko je bio glavni zapovjednik operacije, ali Ii tko je na terenu bio izravni izvršitelj.

Jedno od izvješća o događajima na Uzdolu, zapovjedništvu 6. Korpusa, poslao je Enver Buza, zapovjednik “Prozorskog bataljona” i vođa akcije “Handžar”.(njegovo viđenje, koje je daleko od stvarnih događaja).

Ramski branitelji /Hrvatskonebo.com/ HRsvijet.net

Enver Buza optužen je da je kao zapovjednik Samostalnog bataljona Prozor tzv. Armije RBiH počinio zločin protiv civilnog stanovništva u Uzdolu. U optužnici se navodi da su pripadnici ‘Samostalnog bataljona’, pod kontrolom optuženog, u rujnu 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenike i Raiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Na suđenju Enveru Buzi,  zapovjedniku Samostalnog prozorskog bataljona tzv. Armije RBiH, za zločine počinjene u Rami, svjedok Tužiteljstva BiH rekao je kako je sredinom rujna 1993. u selu Uzdol vidio leševe i da je čuo kako je tzv. Armija RBiH počinila zločin.

Luka Markešić, bivši načelnik Sigurnosno-informativne službe (SIS) Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Rami , ispričao je da je 14. rujna 1993. dobio informaciju da se u selu Uzdol (općina Rama ) desio zločin nakon što su pripadnici ‘Prozorskog bataljona ABiH’ ušli u selo.

Prema svjedoku, od Tužiteljstva  u Livnu dobio je zadatak da ode na lice mjesta te prikupi informacije na terenu. Dodao je da je sa službenim kamermanom i Kazimirom Zelenikom obišao selo i identificirao  žrtve.

Markešić je kazao da su došli u zgradu Osnovne škole u Uzdolu, gdje je bilo smješteno zapovjedništvo Treće bojne HVO-a, i tu su vidjeli nekoliko pokrivenih leševa.

“Kada smo krenuli, znali smo za zločin i da ćemo nailaziti na masakrirane ljude. Zaticali smo grozne stvari. Ono što nikad nisam zaboravio – u kući Kazimira Zelenike zatekli smo oca, mamu i kćerku. Ubijeni, masakrirani…”, prisjetio se svjedok.

On je također ispričao da je na putu vidio djecu Zelić i njihovu majku – za njih je rekao da su bili “izrešetani”. Kako je kazao, zatekao je i zapaljeno, ugljenizirano tijelo ženske osobe.

Enver Buza je optužen da je, kao zapovjednik  Samostalnog bataljona Prozor tzv. Armije RBiH  počinio zločin protiv civilnog stanovništva u Uzdolu. U optužnici se navodi da su pripadnici ‘Samostalnog bataljona’, pod kontrolom optuženog, u rujnu 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenike i Raiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Markešić je izjavio da je imao informaciju kako je isključivo Samostalni prozorski bataljon bio na tom području te da je Buza bio zapovjednik.

U sudnici je prikazan videozapis, za koji je svjedok rekao da je napravljen 1993. godine. Na snimku su se mogli vidjeti ubijeni civili i zapaljeni objekti.

Odgovarajući na unakrsna pitanja, svjedok je kazao da je od mještana i vojnika HVO-a saznao da su u Uzdolu bili pripadnici ‘Samostalnog prozorskog bataljona’.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Kotorvaroški Hrvati se osjećaju prevarenim

Objavljeno

na

Objavio

Kotor-Varoš
MUKE PO POVRATNICIMA

Na području općine Kotor varoš prije rata živjelo je nešto više od 10 tisuća Hrvata,a nakon nemilih događanja 90-tih na svoja ognjišta vratilo se njih svega 200. Loša stopa povratka nije uvjetovana nezainteresiranošću, kako se želi u javnosti prikazati, nego nemogućnošću ostvarenja osnovnih uvjeta za  povratak. Jedan je od zaključaka sastanka povratnika i onih koji su izrazili želju za povratkom su loši uvjeti. Ali,  loši uvjeti povratka nisu samo problem u Kotor Varoši nego cijeloj Republici Srpskoj, u kojoj je prije rata živjelo oko 250 tisuća Hrvata, a danas ih je tamo manje od pet tisuća.

Hrvata na području Kotor Varoši je do početak rata bilo oko deset tisuća (10000), a  danas u cijeloj Općini Kotor Varoš živi svega oko 200 Hrvata.

„Kotorvaroški Hrvati koji se žele  vratiti u ovaj grad u svoja sela su zapostavljeni“, zaključak je sastanka Hrvata povratnika u Kotor Varoš i onih koji se žele vratiti. Prema riječima Tomislava Čolića, za loš povratak odgovorne su osobe koje skoro ništa ne rade za povratak Hrvata. On ističe da je u ovom trenutku na području entiteta RS registrirano više od 5000 zahtjeva hrvatskih obitekji, koji žele da im se obnove kuće. Ističe da je osobno predao zahtjev i potpisao ugovore ali kako materijal nikada nije vidio. Kaže da je upoznao Davora Čordaša, ministra za raseljene i prognane osobe RS, ali i Zvonka Milasa, predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan RH, ali rezultata nema.

– Ljudi se osjećaju prevarenim. Ništa nije obnovljeno. Nema nikakvih objašnjenja niti informacija, niti ja više znam koga bi išta pitao, kaže Čolić.

Prema riječima kotorvaroških Hrvata sredstava za povratak je bilo, ali nije bilo političke volje da se taj problem riješi te da se bosanski Hrvati vrate svojim kućama. Volje za povratkom od strane potencijalnih povratnika ima napretek,  ali sredstava i političke potpore i dalje nema.

Ministar Davor Čordaš često je u javnosti iznosio podatke kako je za obnovu kuća u entitetu u kojem obnaša dužnost entitetskog ministra izdvojio milijune za obnovu kuća. No,  hrvatski se povratnici osjećaju prevarenim, jer im 20 i nešto više godina obećavaju isto, a ništa ne bude ispunjeno. U Kotor Varoši ističu da je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik često isticao isto, ali konkretnih poteza još uvijek nema.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Obilježena 25. godišnjica stradanja Hrvata u Trusini

Objavljeno

na

Objavio

FENA

U Trusini kod Konjica u ponedjeljak je obilježena godišnjica ratnog zločina u kojem su pripadnici Armije RBiH 16. travnja 1993. ubili 22 mještana tog sela hrvatske nacionalnosti, civila i pripadnika HVO-a.

U znak sjećanja na žrtve zločina vijence je položilo izaslanstvo obitelji ubijenih Hrvata Trusine, izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Ćavarom, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, predstavnici Ministarstva obrane BiH, Oružanih snaga BiH te općinska izaslanstva Konjica i Prozor-Rame.

Predsjednica Udruge poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic Dragica Tomić kazala je kako su se okupili u Trusini, na godišnjicu zločin, kako se nevine žrtve ne bi zaboravile.

– U isto vrijeme, ovo je i opomena za buduće generacije da se ovakvo zlo nikad i nigdje ne ponovi – istaknula je Tomić.

Na poziv Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, a u organizaciji Centra za nenasilnu akciju, komemoraciji u Trusini ove godine nazočili su ratni veterani Armije BiH, HVO, HV-a, JNA, VJ i VRS-a.

– Ovdje smo, prije svega, da izrazimo solidarnost sa žrtvama i da poručimo nadležnim institucijama da ratni zločini moraju biti procesuirani – kazao je Amer Delić, veteran Armije BiH i aktivist Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

Podsjetio je da od 2008. godine Centra za nenasilnu akciju organizira posjet veterana stratištima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

– Tu smo da pošaljemo poruku mira. Mi koji smo nekad ratovali sada promičemo ideju nenasilja i suživot na ovim prostorima – dodao je Delić.

Nakon komemoracije misu je na mjesnom groblju predvodio biskup Pero Sudar.

Zločin u Trusini dogodio u jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene Armije BiH “Zulfikar”.

Za taj zločin pred Sudom BiH pravomoćno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina, Rasema Handanović na pet i pol, Mensur Memić na deset, Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora.

Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

Za zločin u Trusini optužen je i Zulfikar Ališpago, ali je zbog njegovog zdravstvenog stanja suđenje bilo prekinuto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati