Pratite nas

Religija i Vjera

24. lipnja – rođenje svetog Ivana Krstitelja

Objavljeno

na

Kažem vam, nije ni jedan čovjek rođen od žene veći od Ivana Krstitelja”,  riječi su Gospodina Isusa Krista o Ivanu Krstitelju čiji blagdan slavimo na današnji dan.

[ad id=”93788″]

Rođenje Isusova preteče svetog Ivana Krstitelja i događaje u vezi s njim opisuje nam evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja. Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik, sin starozavjetnog svećenika Zaharije i Elizabete, rođak Isusove majke Marije.

Ivanovo začeće navijestio je arkanđeo Gabrijel Zahariji, koji je posumnjao zbog poodmakle dobi svoje i ženine i zbog toga ostao nijem do Ivanova rođenja. Marija je također u trudnoći pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana. Uz Marijin pohod i Ivanovo rođenje vezana su dva poznata hvalospjeva u Novom zavjetu.

Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik, okupljao je učenike i propovijedao duhovni preporod.

Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom i hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je toliko cijenio kao sveca i proroka da su mislili kako je on obećani Spasitelj. Svećenici su ga pitali tko je on i zašto krsti, a on im je rekao: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.“ Ovo „ognjem“ znači brojna mučeništva. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao: „Nije se rodio veći od žene.“ Ivan je pretkazao dolazak Mesije, kojeg je prepoznao u osobi Isusa, predstavio ga je mnoštvu i krstio u rijeci Jordanu. Nakon što ga je opominjao zbog braka s rođakinjom Herodijadom, tetrarh Herod Agripa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu.

Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvažnija ljetna svetkovina. Različiti postupci bili su u prošlosti utemeljeni na drevnom vjerovanju o osiguravanju zdravlja ljudi i domaćih životinja te pospješivanju rasta usjeva (paljenje kresova uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje krovova i stijena zgrada cvijećem, ophod selom svečano odjevenih i cvijećem okićenih djevojaka ladarica uz pjevanje i darivanje, javno kupanje ljudi ili stoke). Sačuvan je i znatan broj hrvatskih ivanjskih pjesama koje obilježava karakterističan pripjev „Oj, Lado, oj“ ili „Tiho ljeto, dobar Bog!“ Ivan Krstitelj jedan je od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu, a posvećena su mu brojna naselja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je ova proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka.

U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo:

„Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo ‘posvetu’, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.“

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Na izvanjski i prenesen način želi reći da je Marija bezgrješna, bez ljage iskonskoga grijeha od samoga početka svoga postojanja. Ona je istinski Kovčeg saveza gdje je Riječ tijelom postala, gdje je Sin Božji postao čovjekom. Ona je Bogorodica. U Mariji se ispunja ono što je na simboličan način označavao hram i svetinja nad svetinjama.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena.

Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve.

Ovaj Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je ova proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka.

U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo:

„Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo ‘posvetu’, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.“

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Na izvanjski i prenesen način želi reći da je Marija bezgrješna, bez ljage iskonskoga grijeha od samoga početka svoga postojanja. Ona je istinski Kovčeg saveza gdje je Riječ tijelom postala, gdje je Sin Božji postao čovjekom. Ona je Bogorodica. U Mariji se ispunja ono što je na simboličan način označavao hram i svetinja nad svetinjama.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena.

Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć.

Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve. (zupacernik.hr/Laudato)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Molitva i zvonjava zvona u spomen na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Budući da se 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, hrvatski biskupi pozivaju da se, uz molitvu za one koji su stradali u Vukovaru 1991. te za sve žrtve Domovinskog rata, ovogodišnji spomen na žrtvu Vukovara i druge žrtve rata obilježi zvonjavom zvona svih crkava i katedrala u ponedjeljak 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta. Stoga će zvona Zagrebačke katedrale i crkava u Zagrebačkoj nadbiskupiji također Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježiti na taj način.

 

Vukovar u medijskom željeznom obruču

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari