Pratite nas

Povijesnice

24. obljetnica oslobađanja Kupresa – ‘Operacija Cincar’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Bitnica SVLR 7.GBR HV PUMA.
Bitnica SVLR 7.GBR HV PUMA.

Na današnji dan 1994. godine uspješno je okončana prva zajednička operacija HVO-a i Armije BiH – operacija “Cincar”

Operacija Cincar bila je prva združena operacija HVO-a i Armije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994.godine.

Ovom operacijom oslobođen je veći dio Kupreške visoravni, uključujući Kupres kojega je HVO ušao 3. studenoga 1994.

Provedba operacije trajala je tri dana, od 1 do 3.studenoga 1994. i uvod je u hrvatske oslobodilačke operacije koje su slijedile: Zima ’94.,Skok 1, Skok 2, Ljeto ’95., Oluja, Maestral i Južni potez.

Operacija je dobila ime po planini Cincar koja dijeli Kupreško i Glamočko polje i njenom istoimenom vrhu.

Oslobođenje Kupresa i Kupreškog polja, stvaranje operativne osnovice za daljnje navalne operacije HV-a i HVO-a, otvaranje prometnice Bugojno – Livno i otklanjanje opasnosti od napada na Šuicu.

Slabljenje i zaustavljanje neprijateljske ofenzive na Bihać i stvaranje pogodnog strateškog prostora za oslobađanje dijelova RH i Bosne pod nadzorom pobunjenih Srba.

Oslobođeno je područje ukupne površine 600 kvadratnih kilometara, vojska bosanskih Srba je odbačena dalje od planine Cincar, otvorena je prometnica Bugojno – Livno, oslobođen je veći dio strateški važnog Kupreškog polja te sam gradić Kupres i okolna sela. Na strani HVO-a poginula su tri vojnika, a ranjeno ih je nekoliko.

Velik je uspjeh operacije bio i uspješna koordinacija Armije BiH i HVO-a, na koju je muslimansko vodstvo R BiH pristalo tek pod pritiskom SAD-a.

Pokazalo se da bi daljnja suradnja tih dviju vojski pridonijela promijeni strateške situacije u ratu u BiH, uz omogućeno združeno djelovanje HV-a i HVO-a na području BiH, koje je u operacijama koje su slijedile ostvarilo vojno-strateški preokret na terenu.

 

Kupreški heroji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

104. obljetnica genocida nad Armencima

Objavljeno

na

Objavio

24. travnja – Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima

Danas je obljetnica Metz Yegherna ili Velikog zločina, prvog genocida 20 stoljeća kojim je s lica zemlje izbrisano 1,5 milijuna Armenaca

Danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 104. godine od osmanskog genocida nad Armencima, prvog genocida 20. stoljeća. Osmanlije su prema procjenama pobile između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca.

Armenci su zbog svoj kršćanskog elementa, ali i ekonomskog statusa (Armenci su uz Židove i Grke tvorili građansku klasu i uglavnom su bili najbogatiji članovi društva, za razliku od siromašnih Turaka) bili nepoželjni u stvaranju novog carstva, koji je doživljavao preobrazbu iz jednog multietničkog društva u izrazitu jednonacionalnu državu. Od travnja do kraja ljeta 1915. protjerano je i ubijeno ili pušteno da umre preko milijun Armenaca.

Ubojstva su se nastavila sve do 1923. i procjenjuje se da je ubijeno preko 1,5 milijuna Armenaca, među kojima je i veliki broj žena i djece. Stravične su priče o ubojstvima žena i djece, kojima su gotovo u pravilu prethodila silovanja.

Do današnjeg dana genocid nad Armencima službeno je priznalo tek 29. država. Političke kalkulacije i danas su glavna prepreka mnogim državama za priznavanje genocida.

Armenskom narodu bi konačno priznanje pružilo moralnu satisfakciju, ali to bi bio i konačni početak normalizacije odnosa u regiji. Osim što su protjerani sa svog prapovijesnog teritorija, Armencima je gotovo do temelja uništena i njihova kulturna baština.

Poricanje genocida dio je istog zločina i samo produžetak istog.

(Slika datira iz 1915. godine. Armenske žene su silovane pa razapete na križ.)

Autor: Robert Panđža

 

Sve što trebate znati o genocidu nad Armencima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prije 100 godina osnovana KPJ čiji je režim odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Zloglasna komunistička partija Jugoslavije, koja je u razdoblju 1945.-1990., kao jedina dopuštena stranka, ostvarivala apsolutnu vlast nad stanovnicima bivše države, osnovana je na današnji dan 1919. godine, još u doba Kraljevine Jugoslavije. Formirana je na kongresu održanom u Beogradu od 20. do 23. travnja 1919. godine pod imenom Socijalistička radnička partija.

Uključivanje komunista u rat nakon što je prekršen dogovor s Hitlerovom Njemačkom

KPJ izašla je na prve izbore u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji, one za Ustavotvornu skupšitnu 1920., na kojima je osvojila 12,4 posto glasova. Nedugo nakon toga, odredbom kralja Petra Karađorđevića, koji donosi akt „Obznana“, Komunistička partija biva zabranjena. Od tada pa do raspada prve Jugoslavije, ona djeluje ilegalno.

U Drugom svjetskom ratu, nakon napada Njemačke na SSSR, čime je prekršen sporazum Hitlerove Njemačke i Staljinovog sovjetskog saveza o međusobnom nenapadanju, KPJ se, s predsjednikom J. B. Titom, stavlja na čelo partizanskog pokreta te postupno eliminira sve druge nekomunističke elemente. Podršku Titovim partizanima pružila je Velika Britanija, u kojoj su se, u izbjeglištvu, nalazili pripadnici jugoslavenske vlade prve Jugoslavije. Nakon rata komunisti se, počevši od pokolja na Bleiburgu, krvavo obračunavaju s pobijeđenom vojskom, civilima i svima koji su iz bilo kojeg razloga mogli smetati novoutemeljenoj vlasti. Do danas još uvijek nisu otkrivene sve masovne grobnice žrtava partizanskih pokolja diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine…

Nakon II. svjetskog rata KPJ postupno preuzima potpunu vlast

Posredstvom Velike Britanije, u novoj Jugoslaviji, uspostavljenoj nakon rata, trebao je biti ostvaren kontinuitet vlasti s prvom Jugoslavijom, tj. sa jugoslavenskom vladom u izbjeglištvu.

Tako dolazi do sporazuma između Tita koji je bio na čelu komunističkog pokreta, i Ivana Šubašića, nekadašnjeg bana Banovnine Hrvatske, kao predstavnika jugoslavenske izbjegličke vlade. Sporazumom je dogovoreno da će novu vlast, uz komuniste, sačinjavati i predstavnici ostalih stranaka iz izbjegličke vlade, pa je tako i sam Šubašić 1945., za kratko vrijeme, bio ministar vanjskih poslova druge Jugoslavije. No, i tu su prepreku komunisti ubrzo eliminirali te nakon dvije godine uspostavili svoju apsolutnu vlast.

Režim KPJ odgovoran za smrt više od 750 tisuća ljudi

Godine 1948. KPJ raskida suradnju sa Staljinom te Jugoslavija biva izbačena iz Informbiroa. Nastupaju žestoki progoni Staljinovih pristaša.

Čitavo vrijeme 1945. do 1990. komunistička partija na čelu s Titom kontrolirala je cjelokupni politički, kulturni i društveni život u Jugoslaviji, krvavo se obračunavajući sa svim protivnicima režima.

Svjetski izvori navode da je Titov režim odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi. Zbog toga je s razlogom došao na ljestvicu najvećih zločinaca 20. stoljeća.

Režim KPJ-a pamti se po posljeratnim zločinima – Bleiburgu, Hudoj jami i križnim putevima, pamti se po koncetracijskim logorima poput Golog otoka, po progonima i zatvaranjima političkih protivnika, po progonu Katoličke crkve, po progonima i ubojstvima hrvatskih emigranata.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari