Pratite nas

BiH

24. obljetnica stradanja Hrvata u Grabovici

Objavljeno

na

Danas je obilježena 24. obljetnica stradanja Hrvata civila, koje su pripadnici Armije BiH mučki pogubili u noći s 8. na 9. rujan 1993. godine u mjestu Grabovica između Mostara i Jablanice. Obljetnica je započela polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata Grabovice.

Ispred HDZ-a BiH i HNS-a vijence su položili i zapalili svijeće, predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a dr. Dragan Čović sa izaslanstvom. Nakon polaganja vijenaca, blagoslovljene su postaje Križnog puta te su se okupljeni zaputili prema mjesnom groblju moleći put križa.

Svetu misu za sve poginule u Grabovici predvodio je mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Obitelji žrtava masakra u selu Grabovici sjeverno od Mostara, gdje su na današnji dan prije 24 godine pripadnici bošnjačke Armije BiH pobili 33 hrvatska civila, upozorili su kako institucije Bosne i Hercegovine nisu rasvijetlile sudbinu 17 žrtava čija tijela nisu pronađena, te su zatražili procesuiranje odgovornih za ovaj ratni zločin.

“Mi danas tragamo za 17 tijela, za koja ne znamo jesu li pokopana ili su bačena u Neretvu. Mnogi dokazi su izašli na vidjelo, ali one institucije koje su trebale uraditi svoj posao nisu to učinile”, rekao je predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93” Josip Drežnjak. Pozvao je Sud BiH i Tužiteljstvo da urade više kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih te procesuirali zločinci.
Počast žrtvama odao je i predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je s izaslanstvom hrvatskih stranaka okupljenih  oko Hrvatskog narodnog sabora BiH položio vijence te zapalio svijeće ispred spomen obilježja u selu Grabovici gdje su ispisana i imena 22 žrtve.

Svetu misu predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić koji je pozvao vjernike da oproste zločine, ali i istaknuo kako je ubojstvo jedan od smrtnih grijeha.
Župnik don Mile Vidić izrazio je očekivanje da se nikada više ne dogode slični zločini te pozvao na suživot različitih pripadnika naroda.
Pripadnici bošnjačke Armije BiH likvidirali su u noći 8. na 9. rujna 1993. godine 33 hrvatska civila, među kojima je najmlađa žrtva Mladenka Zadro imala četiri godine, a najstarija Marko Marić 87 godina. Selo Grabovica nalazilo se pod nadzorom Armije BiH, a zločin se dogodio u sklopu velike vojne operacije Neretva ’93.

24 GODINE OD STRAVIČNOG ZLOČINA U GRABOVICI

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Hrvatska uvodi vize za građane Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Da bi ušli u Republiku Hrvatsku, građani Bosne i Hercegovine od 2021. godine morat će izvaditi posebnu vizu koja traje 90 dana te popuniti obrazac koji stoji 14 konvertibilnih maraka (oko 60 kuna). Kako je navedeno na službenoj stranici Europskog sustava za odobrenje putovanja (ETIAS), riječ je o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriju Schengena u trajanju od 90 dana, javlja Večernji.ba

Viza prije puta

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a. 
Europska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sustava kojim je predviđeno da i državljani Bosne i Hercegovine moraju preko interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili krijumčarenjem ljudi. Također, morat će predočiti i svoju povijest zaposlenja, navesti kamo su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da putovnica podnositelja mora vrijediti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU. 
Sve će stajati sedam eura, a viza ETIAS-a vrijedit će tri godine. S njom se može u tom razdoblju ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriju Schengena ne smije biti dulji od 90 dana. Podnositelju će trebati desetak  minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a.

Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail najdulje za četiri dana. U ETIAS-u ističu da će 95 posto prijava obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije. Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je podnositelju odbijen zahtjev za vizu.

Žurna putovanja

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo još prošle godine naveo je kako bi čekanje na odgovor nekoliko dana mogao biti problem za stanovnike BiH, pogotovo one koji žive na samoj granici jer je teško predvidjeti razloge žurnog posjeta zemljama Europske unije.

Može se očekivati da će Republika Hrvatska početi s primjenom toga čim postane članica Schengena, Ovaj sustav jednako će se odnositi na 60 država koje imaju potpisane bezvizne režime za svoje građane s Europskom unijom, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo kada se okončaju sve formalnosti oko njihova izlaska iz Europske unije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Hrvate ćemo podržati osim u priči oko NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Novoizabrani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da je otvoren za razgovore o svim temama i suradnju sa političarima koji dijele stavove SNSD, poput lidera HDZ Dragana Čovića.

Dodik je za “Srpski telegraf” rekao da se sa Čovićem složio da treba raditi na promjenama Izbornog zakona kojim bi se obezbijedilo da svaki od tri entiteta ima pravo da glasa samo za svoje predstavnike.

Promjene tog zakona nužne su, jer je, objašnjava, na posljednjim izborima Čović dobio najviše glasova hrvatskog naroda, HDZ osvojio više glasova nego ikad, ali on nije postao član Predsjedništva.

“To se desilo zato što su Bošnjaci po nalogu Islamske zajednice glasali za Komšića i omogućili da on pobedi uprkos stvarnoj volji hrvatskog naroda. Bošnjaci su svaki treći glas dali Komšiću i uveli ga u Predsjedništvo”, rekao je Dodik.

Na pitanje da li će SNSD i HDZ formirati postizbornu koaliciju, Dodik kaže da bi ona mogla da bude programska.

“Radit ćemo na stvarima oko kojih postoji zajednički interes u službi BiH. Međutim, to što HDZ zagovara ulazak u NATO ne podržavamo, tu nema usaglašavanja i jasno je da bez naše volje toga nema”, rekao je Dodik.

Prema njegovim očekivanjima, formiranje vlasti u BiH će potrajati.

“S druge strane, poslije izbora u RS sve je pod kontrolom i očekujem da će organi biti formirani već u prvoj polovini decembra”, zaključio je Dodik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari