Pratite nas

BiH

24. obljetnica stradanja Hrvata u Grabovici

Objavljeno

na

Danas je obilježena 24. obljetnica stradanja Hrvata civila, koje su pripadnici Armije BiH mučki pogubili u noći s 8. na 9. rujan 1993. godine u mjestu Grabovica između Mostara i Jablanice. Obljetnica je započela polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata Grabovice.

Ispred HDZ-a BiH i HNS-a vijence su položili i zapalili svijeće, predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a dr. Dragan Čović sa izaslanstvom. Nakon polaganja vijenaca, blagoslovljene su postaje Križnog puta te su se okupljeni zaputili prema mjesnom groblju moleći put križa.

Svetu misu za sve poginule u Grabovici predvodio je mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Obitelji žrtava masakra u selu Grabovici sjeverno od Mostara, gdje su na današnji dan prije 24 godine pripadnici bošnjačke Armije BiH pobili 33 hrvatska civila, upozorili su kako institucije Bosne i Hercegovine nisu rasvijetlile sudbinu 17 žrtava čija tijela nisu pronađena, te su zatražili procesuiranje odgovornih za ovaj ratni zločin.

“Mi danas tragamo za 17 tijela, za koja ne znamo jesu li pokopana ili su bačena u Neretvu. Mnogi dokazi su izašli na vidjelo, ali one institucije koje su trebale uraditi svoj posao nisu to učinile”, rekao je predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93” Josip Drežnjak. Pozvao je Sud BiH i Tužiteljstvo da urade više kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih te procesuirali zločinci.
Počast žrtvama odao je i predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je s izaslanstvom hrvatskih stranaka okupljenih  oko Hrvatskog narodnog sabora BiH položio vijence te zapalio svijeće ispred spomen obilježja u selu Grabovici gdje su ispisana i imena 22 žrtve.

Svetu misu predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić koji je pozvao vjernike da oproste zločine, ali i istaknuo kako je ubojstvo jedan od smrtnih grijeha.
Župnik don Mile Vidić izrazio je očekivanje da se nikada više ne dogode slični zločini te pozvao na suživot različitih pripadnika naroda.
Pripadnici bošnjačke Armije BiH likvidirali su u noći 8. na 9. rujna 1993. godine 33 hrvatska civila, među kojima je najmlađa žrtva Mladenka Zadro imala četiri godine, a najstarija Marko Marić 87 godina. Selo Grabovica nalazilo se pod nadzorom Armije BiH, a zločin se dogodio u sklopu velike vojne operacije Neretva ’93.

24 GODINE OD STRAVIČNOG ZLOČINA U GRABOVICI

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Radončić: U Grčkoj se 100 tisuća ilegalnih migranata sprema ka BiH i Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija (Migranti u Grčkoj)

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahurdin Radončić ustvrdio je u ponedjeljak kako najmanje 100 tisuća ilegalnih migranata trenutačno čeka priliku krenuti iz Grčke ka Bosni i Hercegovini na putu za Hrvatsku te je upozorio kako njegova zemlja nema snage ni kapaciteta sama se nositi s tim izazovom.

“To je velik izazov i ja sam upozorio sve naše europske prijatelje da moraju pomoći BiH jer nemamo dovoljno graničnih policajaca, materijalno-tehničkih sredstava, dronova i termovizijskih kamera. Naša granica je veoma porozna i očekujem da ćemo nakon tri godine spavanja kao društvo shvatiti da to nije proces kao elementarna nepogoda od nekoliko mjeseci, već proces koji će trajati nekoliko desetljeća”, kazao je Radončić novinarima.

Ocijenio je kako je pred BiH izazov da iskoristi sve svoje kapacitete, od lokalne do državne razine, te zatraži međunarodnu pomoć kako bi se suočila s ovom krizom.

Radončić je podsjetio kako Granična policija BiH već dugo ima veliki problem nedostatka kadra. Po njegovim riječima, u toj službi zaduženoj za zaštitu granice sada nedostaje najmanje 1200 ljudi, a u praksi to znači kako jedan policajac mora ima odgovornost nadzirati čak 25 kilometara granične crte, što je nemoguće.

Najveći problem je nedostatak novaca za zapošljavanje novih ljudi pa je Radončić ranije zatražio pomoć lokalnih zajednica.

Tu činjenicu prvi je potvrdio gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, koji je kazao kako je začuđen činjenicom da državni ministar traži od općina novac za financiranje djelovanja tijela viših razina vlasti.

“Banja Luka naravno nema predviđena sredstva za to niti znam kako bismo uopće planirali takva sredstva. Neobična, da ne kažem nenormalna situacija, ali ovo je inače čudna zemlja, pa je onda i to čudno”, kazao je Radojičić prošlog tjedna.

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Radončić se na ovaj neuobičajeni zahtjev odlučio procijenivši kako je to jedini način da svi pokažu solidarnost i sudjeluju u suočavanju s krizom koja pogađa sve dijelove BiH a to se najbolje vidi kada općine negoduju jer im deseci migranata šeću po ulicama.

“Očekujem solidarnost lokalnih zajednica i to je test koliko doista volimo i štitimo BiH, koja se štiti na granicama. Bolje da se netko odrekne malih benefita i pomogne svoju BiH i zaštiti od velike migrantske krize koja nosi ogromne sigurnosne rizike”, kazao je u ponedjeljak ministar sigurnosti BiH objašnjavajući još jednom svoj zahtjev. (Hina)

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik od parlamenta RS traži potporu za blokadu vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pozvao je u ponedjeljak parlament Republike Srpske da podupre blokadu rada državnih tijela vlasti sve dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu, naznačivši kako vjeruje da takvih izmjena ipak neće biti što će onda otvoriti put izlasku RS iz sastava BiH.

Parlament RS izvanredno se sastao u Banjoj Luci na zahtjev Dodika i entitetske predsjednice Željke Cvijanović kako bi to tijelo poduprlo njihovu prošlotjednu odluku da odbace odluku Ustavnog suda BiH kojom je poljoprivredno zemljište proglašeno vlasništvom države, a ne entiteta. Dodik i Cvijanović tada su također najavili kako će srpski dužnosnici u tijelima vlasti BiH blokirati donošenje odluka u njima sve dok se ne promijeni zakon o Ustavnom sudu.

Dodik je pred zastupnicima u ponedjeljak kazao kako to hoće li “RS-exit” uskoro postati ključno pitanje ovisi o tome hoće li biti prihvaćeni zahtjevi iz tog entiteta za izmjenama zakona o Ustavnom sudu.

“Ne smijemo oklijevati donositi odluke”, kazao je Dodik dodajući kako je uvjeren da će biti moguće provoditi učinkovitu blokadu državnih vlasti, a da će nakon 60 dana, kada prođe rok ostavljen za tražene promjene zakona o Ustavnom sudu, biti u prilici kazati “Welcome RS-exit”. S parlamentarne govornice poslao je i jedva prikrivene prijetnje bošnjačkim zastupnicima u parlamentu RS zbog toga što su pred Ustavnim sudom pokrenuli ocjenu ustavnosti zakona o poljoprivrednom zemljištu. “Vi se sada smijete, a mi ćemo biti ti koji će se zadnji smijati”, kazao je Dodik obraćajući se izravno predsjedniku kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) Edinu Ramiću.

Željka Cvijanović je u izlaganju kazala kako je BiH u permanentnoj krizi pa je ono što se sada zbiva samo nastavak takvog stanja, a Ustavni sud je optužila kako pokušava napraviti državu po mjeri Bošnjaka pri čemu se stalno pokušava dovesti u pitanje status RS. “Posljednja odluka Ustavnog suda nastavak je derogiranja Daytonskog sporazuma”, ocijenila je Cvijanović ustvrdivši kako, protivno stajalištu Ustavnog suda, BiH kao država nema nikakvu imovinu jer ona pripada entitetima.

Kazala je kako sada očekuje da međunarodna zajednica prihvati blokadu državnih vlasti koju nameću iz RS-a kao “legitimni politički alat” te da se suzdrži od bilo kakvih intervencija.

Lider oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović kazao je zastupnicima kako bi ipak trebali djelovati odgovornije i pametnije od onoga što im predlaže Dodik.

“Nije vrijeme za referendume i priče o otcjepljenju”, kazao je Šarović dodajući kako se rješenje iz sadašnje krize može naći samo diplomatskom sredstvima, dogovorom i kompromisom jer se i ranije pokazalo kako prijetnje kakve danas izriče Dodik završavaju potpunim krahom.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je tijekom dana kako nikakvi zaključci parlamenta RS ne mogu imati pravni učinak a istodobno je upozorio kako će integritet i opstanak države biti branjeni “svim raspoloživim sredstvima”.

“Inzistirati da se ukinu strani suci u Ustavnom sudu je u stvari inzistiranje na poremećaju daytonske ravnoteže. Mi to nećemo nikada prihvatiti. Radi se o ozbiljnoj situaciji, ne vidimo to kao politizaciju. Ovo su stvari kojima se prijeti teritorijalnom integritetu BiH. Poduzet ćemo sve da ga zaštitimo”, kazao je Džaferović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari