Pratite nas

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Vlado Šoljić: Nalazimo se u vremenu sličnom 1991. godini, samo što se sada ne gine

Objavljeno

na

Objavio

Odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna, a da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi. Međutim, dok su Hrvati radili i stvarali, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 1991. godine, samo što se sada ne gine, rekao je Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne povodom obilježavanja dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić te Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.

Šoljić je kazao da je odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi HZ Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna. Iskazao je zahvalnost onima koji su svojim životima platili slobodu hrvatskog naroda, onima koji „robijaju po kazamatima domaćih i stranih zatvora“, kao i onima koji su se morali skloniti s ovih prostora bježeći od nepravde i progona.

„Odluka o utemeljenju Herceg Bosne bila je bitna, to se pokazalo kod agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je HVO kojega je osnovala HZ Herceg Bosna obranio najveći dio teritorija gdje su Hrvati većina uključujući i Mostar koji bi u suprotnome doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi“, rekao je Šoljić o ulozi HVO-a i Herceg Bosne u obrani Bosne i Hercegovine.

Prema Šoljićevom shvaćanju Herceg Bosna je imala bolje organiziran život nego područja gdje pod kontrolom Armija RBiH i Vojska RS-a.

“To pokazuju podaci o redu i miru na tome području gdje je napravljeno najmanje zločina i sama činjenica da nije bilo gladi i drugih većih problema takve vrste“, ističe Šoljić.

Šoljić ističe da je Herceg Bosna udarila temelje napretka znanosti kod Hrvata u BiH na čelu sa Sveučilištem u Mostaru koje je uspjelo obrazovati vlastiti znanstveni kadar.

„Poseban je slučaj s gospodarstvom jer su hrvatske općine, zahvaljujući našim gospodarstvenicima, koje su bile na začelju po razvijenosti danas na čelu općina s najboljim gospodarskim statusom u BiH”, kzao je.

Dok su Hrvati radili i stvarali, naglašava Šoljić, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 91. godine, samo što se sada ne gine.

„Zato je na svima nama da se mobiliziramo i pokažemo zajedništvo te dadnemo podršku našim političkim predstavnicima u izvršnoj vlasti kako bi izborili jednakopravnost hrvatskog naroda jer jedino takva Bosna i Hercegovina ima budućnost“, zaključuje Šoljić. (HMS)

 

Nino Raspudić vrlo argumentirano o izborima u BiH i mogućim posljedicama

 

 

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari