Pratite nas

Pregled

24. obljetnica VRO Maslenica: “Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica”

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gradskom groblju u Zadru te kod spomen-obilježja 3. imotskoj bojni 4. GBR u Ulici Ante Starčevića, jučer je počelo obilježavanje 24. obljetnice Vojnoredarstvene operacije Maslenica.

Kao i svake godine, i ove je obilježavanje u Zadru pratio impresivan mimohod hrvatskih branitelja i zastava ratnih postrojbi koje su sudjelovale u operaciji u kojoj je oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa.

U samo 72 sata oslobođeno je gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog zadarskog zaleđa. Ponovno je cestovno povezana južna i sjeverna Hrvatska. U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij.

Na političke prilike koje su prethodile VRO Maslenici, ukazao je u zadarskom HNK-u ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Ante Nazor.

Političke prilike prije Maslenice kazivale su da je međunarodna zajednica bila za očuvanje Jugoslavije. Ako je baš moralo doći do osamostaljenja Hrvatske, onda se Jugoslavija morala očuvati kao zajednica nezavisnih država.

Rezolucija 762. UN-a, koju je Hrvatska prihvatila iako tzv. Ružičaste zone nisu ušli u UNPA područje, bila je potvrda da Hrvatska želi mirno riješiti problem svojih okupiranih područja, iako joj ova rezolucija nije sasvim odgovarala.

No, Srbi nisu prihvatili ništa od te rezolucije, a istovremeno se počela komplicirati situacija u BiH. Hrvatska je, što joj je kasnije bilo priznato od te iste međunarodne zajednice, bila prisiljena pokrenuti akciju kako bi se spriječila ciprizacija Hrvatske ili podjela njenog teritorija.

Međunarodna zajednica je rezolucijom 802. tražila od Hrvatske povratak na početne pozicije, ali je tadašnja hrvatska diplomacija uzvratila zahtjevom za pojašnjenjem neprovođenja Vance- Owenovog plana od te iste međunarodne zajednice.

Da je hrvatsko rukovodstvo pokretanjem Maslenice bilo u pravu, pokazao je i daljnji razvoj događanja kako nakon neprijateljskog protuudara nazvanog ‘Čelik’, tako i kompliciranje situacije u BiH, pojasnio je Ante Nazor.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved također je stigao u Zadar na svečano obilježavanje. Istaknuo je kako je Malenica bila prekretnica u Domovinskom ratu, iako je prije Maslenice HV provela oslobađanje dijela zapadne Slavonije i južnog bojišta.

Izaslanik premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, inače i sam sudionik u akciji, istaknuo je kako je VRO Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu iz nekoliko razloga.

Za mene, Oluja je kruna rata, no Maslenica je u strateškom smislu bila prekretnica. Pokazali smo da je HV na takvom stupnju organiziranosti i opremljenosti ne samo da može izvesti operaciju, nego i pobijediti u njoj.

U političkom smislu, cijelom svijetu, a napose našem neprijatelju pokazali smo da smo u stanju sami riješiti probleme okupiranih područja. Našem političkom vodstvu, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, osnažili smo poziciju na međunarodnoj sceni. Našem narodu usadili smo vjeru u pobjednički karakter HV-a.

U Domovinskom ratu imali smo vrhunske ljude što je bilo presudno, rekao je ministar Krstičević koji je posebno naglasio važnost čuvanja uspomene na sve izgubljene živote hrvatskih branitelja, zbog kojih treba nastaviti njegovati vrijednosti Domovinskog rata.

Zadarskilist.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari