Pratite nas

Povijesnice

24. prosinca 1991. – Ustrojeno domobranstvo (VIDEO)

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman 24. prosinca svojom je odlukom ustrojio domobranstvo kao sastavni dio hrvatskih oružanih snaga.

Bio je to povratak povijesnim tradicijama, ali i jedan od najpogodnijih oblika da se cijeli narod pripravi i organizira u općenarodnom ratu protiv velikosrpske agresije.

Sam naziv domobranstvo novijeg je datuma. Osnovano je 1868. godine ali je kao koncept teritorijalne obrane u hrvatskom narodu bio poznat od početka njegove povijesti, piše HRT

Na poziv kraljeva i banova cijeli se narod dizao na tzv.pučki ustanak u slučaju ratne opasnosti. Poslije hrvatsko-ugarske nagodbe domobrastvo je ustrojeno kao poseban dio austrougarske vojske a bilo je potčinjeno mađarskom ministarsvu obrane.

Postrojbe su koristile hrvatski jezik kao zapovijedni, a časnici su bili iz Hrvatske. Zastava je bila uokvirena hrvatskom trobojnicom.

U Prvom svjetskom ratu domobranske su postrojbe na svim frontovima dijelile sudbinu Habsburškog carstva. Domobrani su se borili na ruskoj, srpskoj, talijanskoj bojišnici. Poslije 1918. hrvatsko je domobranstvo ukinuto ali je opet obnovljeno 1941. kao redovna vojska NDH s kopnenom vojskom, zrakoplovstvom i mornaricom.

Pod njemačkim pritiskom dio domobrana unovačen je u tri legionarske divizije u sklopu Wermarchta.Velik borj domobrana pridružio se antifašitičkom pokretu i nije sudjelovao u zločinima jer su mobiliziranom seljaštvu trajno usađene ideje Radićevog mirotvorstva. Ali ipak glavnina domobrantva prošla je martirij Bleiburga i križnih puteva na kojima je desetkovan.

1991. preživjeli domobrani svoje znanje i iskustvo stavili su na raspolaganje novoj Hrvatskoj vojsci. U Domovinskom ratu pokazalo se da hrvatski čovjek po prirodi radišan i miroljubiv postaje žilav i vješt ratnik kad je suočen s agresijom i golim opstankom. Domobranske pukovnije dale su veliki doprinos u obrani Hrvatske a posebno su se istaknule u akcijama Bljesak i Oluja.

 

24. prosinca 1994. završena Zima ’94 – veličanstvena pobjeda i panika četnika u Kninu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Prvi napad oklopa tkz ‘JNA’ u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Tenkovi tkz “Jugoslavenske narodne armije” na Banovini su 15. srpnja 1991. napali policijsku ispostavu u Kraljevčanima, pri čemu su uništili više kuća.

Od mnogih načina kojima su dotad pomagali napade srpskih pobunjenika, ovo pružanje oružane pomoći neuspješnim osvajačkim pokušajima Srba razlikuje se po tome što je to bio prvi izravni napad tenkova JNA na neki hrvatski položaj.

Srbi iz okolnih sela oružano su provocirali, no 13. srpnja počeli su otvoreno napadati. Tog dana, pod krinkom uspostave takozvane tampon-zone, selo je okružila tenkovska jedinica 622. motorizirane brigade iz Petrinje.

Nakon dva dana neuspješnih minobacačkih i pješačkih napada specijalaca JNA i lokalnih pobunjenika, potpukovnik Stanko Letić rano ujutro 15. srpnja zapovjedio je otvaranje tenkovske vatre, pri čemu su poginuli Zvonko Mikolčević i Dubravko Pukšec.

Hrvatski policajci, malobrojni gardisti i domaći branitelji, neopremljeni za protuoklopnu borbu, bili su prisiljeni na povlačenje i izvlačenje ranjenih.

Nakon što su s pomoću tenkova srpski pobunjenici zauzeli Hrvatski Čuntić, Prnjavor Čuntićki, Kraljevčane i Dragotince, a time i cijelu Zrinsku goru, slijedio je pokolj hrvatskog stanovništva koje nije htjelo poći u zbjeg.

Pobunjenici su pobili desetak civila, uglavnom staraca, a sela su opljačkana i zapaljena, kao i župna crkva i franjevački samostan svetog Antuna.

Ratoborni potpukovnik Letić pred kamerama je objašnjavao da je „odmazda nad ustašama“ počinjena da se pokaže moć nakon neuspjeha JNA u Sloveniji.

Zapravo, bio je to prvi korak u osvajanju Petrinje, pri čemu je nekoliko nastanjenih hrvatskih sela bilo zapreka koju je valjalo ukloniti. Da je napad organiziran upravo u režiji JNA, u pisanim izvješćima potvrdio je i zapovjednik garnizona u Petrinji, pukovnik Slobodan Tarbuk. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari