Pratite nas

Povijesnice

24. prosinca 1991. – Ustrojeno domobranstvo (VIDEO)

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman 24. prosinca svojom je odlukom ustrojio domobranstvo kao sastavni dio hrvatskih oružanih snaga.

Bio je to povratak povijesnim tradicijama, ali i jedan od najpogodnijih oblika da se cijeli narod pripravi i organizira u općenarodnom ratu protiv velikosrpske agresije.

Sam naziv domobranstvo novijeg je datuma. Osnovano je 1868. godine ali je kao koncept teritorijalne obrane u hrvatskom narodu bio poznat od početka njegove povijesti, piše HRT

Na poziv kraljeva i banova cijeli se narod dizao na tzv.pučki ustanak u slučaju ratne opasnosti. Poslije hrvatsko-ugarske nagodbe domobrastvo je ustrojeno kao poseban dio austrougarske vojske a bilo je potčinjeno mađarskom ministarsvu obrane.

Postrojbe su koristile hrvatski jezik kao zapovijedni, a časnici su bili iz Hrvatske. Zastava je bila uokvirena hrvatskom trobojnicom.

U Prvom svjetskom ratu domobranske su postrojbe na svim frontovima dijelile sudbinu Habsburškog carstva. Domobrani su se borili na ruskoj, srpskoj, talijanskoj bojišnici. Poslije 1918. hrvatsko je domobranstvo ukinuto ali je opet obnovljeno 1941. kao redovna vojska NDH s kopnenom vojskom, zrakoplovstvom i mornaricom.

Pod njemačkim pritiskom dio domobrana unovačen je u tri legionarske divizije u sklopu Wermarchta.Velik borj domobrana pridružio se antifašitičkom pokretu i nije sudjelovao u zločinima jer su mobiliziranom seljaštvu trajno usađene ideje Radićevog mirotvorstva. Ali ipak glavnina domobrantva prošla je martirij Bleiburga i križnih puteva na kojima je desetkovan.

1991. preživjeli domobrani svoje znanje i iskustvo stavili su na raspolaganje novoj Hrvatskoj vojsci. U Domovinskom ratu pokazalo se da hrvatski čovjek po prirodi radišan i miroljubiv postaje žilav i vješt ratnik kad je suočen s agresijom i golim opstankom. Domobranske pukovnije dale su veliki doprinos u obrani Hrvatske a posebno su se istaknule u akcijama Bljesak i Oluja.

 

24. prosinca 1994. završena Zima ’94 – veličanstvena pobjeda i panika četnika u Kninu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari