Pratite nas

Iz Svijeta

24. travnja – Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima

Objavljeno

na

Danas je obljetnica Metz Yegherna ili Velikog zločina, prvog genocida 20 stoljeća kojim je s lica zemlje izbrisano 1,5 milijuna Armenaca

Danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 103. godine od osmanskog genocida nad Armencima, prvog genocida 20. stoljeća. Osmanlije su prema procjenama pobile između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca.

Armenci su zbog svoj kršćanskog elementa, ali i ekonomskog statusa (Armenci su uz Židove i Grke tvorili građansku klasu i uglavnom su bili najbogatiji članovi društva, za razliku od siromašnih Turaka) bili nepoželjni u stvaranju novog carstva, koji je doživljavao preobrazbu iz jednog multietničkog društva u izrazitu jednonacionalnu državu. Od travnja do kraja ljeta 1915. protjerano je i ubijeno ili pušteno da umre preko milijun Armenaca.

Ubojstva su se nastavila sve do 1923. i procjenjuje se da je ubijeno preko 1,5 milijuna Armenaca, među kojima je i veliki broj žena i djece. Stravične su priče o ubojstvima žena i djece, kojima su gotovo u pravilu prethodila silovanja.

Do današnjeg dana genocid nad Armencima službeno je priznalo tek 29. država. Političke kalkulacije i danas su glavna prepreka mnogim državama za priznavanje genocida.
Armenskom narodu bi konačno priznanje pružilo moralnu satisfakciju, ali to bi bio i konačni početak normalizacije odnosa u regiji. Osim što su protjerani sa svog prapovijesnog teritorija, Armencima je gotovo do temelja uništena i njihova kulturna baština.

Poricanje genocida dio je istog zločina i samo produžetak istog.

(Slika datira iz 1915. godine. Armenske žene su silovane pa razapete na križ.)

Autor: Robert Panđža

Cicernakaberd – memorijalni spomenik genocida nad Armencima

Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu.

Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. Cicernakaberd u prijevodu s armenskoga znači ‘lastavičja utvrda’. S toga brda se vidi gotovo cijeli Jerevan i planina Ararat. Arhitekti projekta su Artur Tarhanjan i Sašur Kalašjan.

Muzejgenocida1

Muzejgenocida2

Kompleks se sastoji od dvanaest blokova postavljenih u krug unutar kojega u sredini na dubini od 1,5 metra gori vječna vatra. Malo dalje u nebo se uzdiže obelisk-stela visok 44 metra, obelisk koji simbolizira preporod Armenaca. On je podijeljen u dva dijela i to je simbol Armenaca u domovini i iseljeništvu. U Armeniji danas živi malo manje od 3 milijuna, a u iseljeništvu malo više od 7 milijuna Armenaca. Od kompleksa vodi park sa zidom-žalosti dugim sto metara na kojem su zapisana imena krajeva (gradova i sela) za koje se zna da su u njima izvršeni pokolji od strane osmanskih snaga tijekom Prvoga svjetskoga rata. Na području kompleksa nalazi se muzej-institut genocida nad Armencima u kojem su izložene stare fotografije, knjige, novine, časopisi, izvorne isprave, video-snimci i drugi dokumenti koji svjedoče o teškom položaju i stradavanju armenskoga naroda od osmanske vlasti.

Muzejgenocida3

Muzej-institut genocida nad Armencima

Muzej-institut genocida nad Armencima izgrađen je 7. ožujka 1995. god. prema odluci armenske vlade, a otvoren 24. travnja iste godine na 80-obljetnicu Dana genocida nad Armencima. Muzej-institut je dobio status znanstveno-istraživačke ustanove u sastavu Nacionalne akademije Republike Armenije.

Osnovni djelokrug djelatnosti jest proučavanje povijesti genocida nad Armencima 1915. – 1923. god. u doba Osmanskoga Carstva. Težište je na znanstvenim istraživanjima i prikupljanju arhivske građe i fotografija. Muzej-institut pribavlja materijale i dokumente iz raznih međunarodnih arhiva. Muzej isto tako skuplja, klasificira i arhivira svjedočenja svjedoka genocida. Prvi ravnatelj muzeja postao je doktor povijesnih znanosti (od 1998.) Lavrentij Barcegjan, tadanji zamjenik predsjednika Nacionalne akedemije Republike Armenije.

Muzejg4

Muzej je izgradilo poduzeće “Ajkimšin”. Izgradnju je financirala država, a financijski su potpomogli Svearmensko dobrotvorno vijeće i svearmenska zaklada “Hajastan”. Muzej su projektirali: Sašur Kalašjan i Ljudmila Mkrtčjan, a kip je izradio Ferdinand Arakeljan. Otvorenju prve izložbe muzeja prisustvovao je prvi predsjednik Armenije Levon Ter-Petrosjan i katolikos svih Armenaca Garegin I. (1933. – 1999.).

Plan izložbenoga postava muzeja razradili su poznati armenski intelektualci: slikar Grigor Handžjan, orijetalist Ruben Saakjan, povjesničar Lavrentij Barcegjan i druge osobe na čelu s predsjednikom potpovjerenstva, doktorom povijesnih znanosti, profesorom Konstantinom Hudaverdjanom.

Muzejg5

Na dvanaest bazaltnih pilona unutarnjega muzejskoga dvorišta uklesane su riječi Henrya Morgenthaua (1856. – 1946.), Anatolea Francea (1844. – 1924.), Fridtjofa Nansena (1861. – 1930.), Jacquesa de Morgana (1857. – 1924.), Valerija Brjusova (1873. – 1924.) i drugih očevidaca tih strašnih događaja. Na zidu jedne dvorane na površini od četrdeset pet kvadratnih metara nacrtan je zemljovid zapadne Armenije na kojem su obilježena područja pokolja i deportacija. Izložbeni prostor muzeja zauzima 2.400 m2. U stalnom izložbenom postavu muzeja nalaze se tisuće fotografije tih vremena, te publikacije o genocidu na raznim jezicima. Izložbeno područje muzeja obuhvaća dvanaest dvorana. Izložbeni postav se sastoji od pedeset i dva osnovna naslova.

Muzejg6

Muzej-institut organizira znanstvene konferencije, okrugle stolove, izdaje periodične publikacije, znanstvene zbornike, knjige i dr. Muzej-institut od 2013. god. dva puta godišnje izdaje međunarodni časopis za istraživanja genocida nad Armencima. Muzej surađuje s različitim znanstvenim ustanovama Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Rusije, SAD-a i drugih zemalja. Blizu muzeja je prostor gdje strani državnici, dužnosnici i crkveni poglavari sade spomen-drveće.

Muzejg7

Mjesto susreta Armenaca diljem svijeta

Tijekom mnogih godina spomenički kompleks Cicernakaberd posjetio je veliki broj predstavnika raznih državnih ustanova, vjerskih i nevladenih organizacija, uključujući i papu Franje. Vrhovni poglavar Katoličke crkve 2016. god. je na 100. obljetnicu genocida nad Armencima posjetio Armeniju. Tijekom svojega posjeta papa Franjo je posjetio i kompleks Cicernakaberd gdje je u muzejskoj knjizi žalosti napisao: “Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim. Neka Bog čuva sjećanje armenskoga naroda! Sjećanje se ne može zatomiti ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!”

Muzejg8

Svake godine 24. travnja, na Dan sjećanja genocida nad Armencima, tisuće Armenaca u domovini i iseljeništvu dolaze na Cicernakaberd. Cicernakaberd je sveto mjesto svih Armenaca. On je isto tako i simbol jedinstva svih Armenaca diljem svijeta kao planina Ararat, kao Armenska apostolska crkva, kao armensko pismo. Ljudi koji se okupljaju na Cicernakaberdu polažu cvijeće kao znak počasti Armencima koji su poginuli tijekom strašnoga pokolja.

Artur Bagdasarov / HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

‘Zadnja šansa’ za Brexit

Objavljeno

na

Objavio

Britanska premijerka Theresa May objavila je u utorak “novi sporazum o brexitu” i poručila zastupnicima da je to “zadnja šansa” da ispune želju Britanaca o izlasku iz Europske unije.

Podupru li njezin prijedlog, zastupnici će glasati o tome hoće li se održati drugi referendum, rekla je May.

Zakon sadrži i nova jamstva za radnike u Velikoj Britaniji, zaštitu okoliša i irsku granicu te kompromis oko carina. Odbiju li ga, May je upozorila zastupnike da će “utopiti” ispregovarani razlaz i zaustaviti brexit.

Zastupnici su ranije tri puta odbacili sporazum koji je May dogovorila s Bruxellesom. Premijerka će novi plan poslati parlamentu početkom lipnja.

Konzervativna šefica vlade dosad nije uspjela riješiti parlamentarni zastoj u pogledu brexita, zbog čega je morala produljiti dogovoreni termin britanskog izlaska iz bloka za sedam mjeseci, do 31. listopada.

Odgoda također znači da će Velika Britanija sudjelovati na sljedećim izborima za Europski parlament.

May je novi plan iznijela u trenucima kad je britanski izlazak iz EU-a neizvjesniji no ikad nakon što su u petak propali pregovori s laburističkim čelnikom Jeremyjem Corbynom.

U govoru u sjedištu konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers u Londonu, rekla je da je zastoj oko brexita imao “korozivni” učinak na britansku politiku i da je zaustavio napredak u drugim područjima.

“Iznosimo novu ponudu kako bi u parlamentu našli zajednički jezik. To je jedini način da se brexit dogodi”, istaknula je.

Dodala je da bi zastupnici, prije usvajanja plana, glasali o tome žele li novi referendum i, ako ga podrže, vlada će obaviti sve nužne pripreme.

Iako se osobno protivi još jednom izjašnjavanju građana, premijerka je rekla da uvažava “iskrene” osjećaje parlamenta po tom pitanju.

May je najavila da će predložiti i novi zakon koji bi trebao osigurati da prava radnika u Velikoj Britaniji “ne budu manja” od onih u EU-u, kao i jamstva da neće doći do smanjivanja standarda zaštite okoliša.

Pokušavajući pridobiti tvrde zagovornike brexita u svojoj Konzervativnoj stranci, premijerka je istaknula kako će vlada imati zakonsku obvezu da nađe alternativna rješenja kako bi granica između Irske i Sjeverne Irske ostala otvorena do 2020.

Sjeverna Irska bi tako nakon brexita ostala spojena s ostatkom Velike Britanije i ne bi bila dio drugog carinskog područja.

Apelirajući na zastupnike da podupru njezin plan, May je rekla da on ispunjava rezultate referenduma iz 2016.”Ja sam učinila kompromise, sada vas pozivam da i vi učinite isto”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu spojem na Rumunjsku

Objavljeno

na

Objavio

Najviši mađarski dužnosnici intenzivno proteklih dana lobiraju kod Amerikanaca da se ostvari strateški energetski projekt koji će omogućiti diversifikaciju plinske opskrbe za njihovu zemlju i šire, za srednju i istočnu Europu, no projekt o kojem je riječ nije LNG terminal na Krku, nego eksploatacija plina iz rumunjskog dijela Crnog mora, piše u utorak Večernji list.

Ostvari li se taj rumunjski projekt, u kojemu vodeću ulogu ima američka kompanija Exxonmobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku mogli bi odjednom postati irelevantni i nepotrebni za širu regiju srednje Europe jer će američka kompanija isti cilj diversifikacije, odnosno smanjenja ovisnosti tih zemalja o plinu iz Rusije, postizati plinom iz Rumunjske, navodi dnevnik.

Na taj način, projekt Neptun Deep u Rumunjskoj bio bi “ubojica” ideje ulaska američkog ukapljenog plina u srednju Europu putem terminala na Krku, ističe Večernji.

Navode i da je mađarski premijer Viktor Orbán u intervjuu za radio Kossuth po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kazao da je taj američki projekt u Rumunjskoj bio “prva i najvažnija tema” razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je primio prošloga tjedna u Bijeloj kući.

Ranije su, podsjeća Večernji list, američki diplomati intenzivno lobirali kod Mađara da, umjesto novog ruskog plinovoda Turski tok (reinkarnacije neuspjelog Južnog toka), podrže alternative ruskom plinu poput projekta LNG terminala na Krku. U isto vrijeme, mađarski premijer Orban otvoreno govori da mu je projekt u Rumunjskoj važniji od projekta u Hrvatskoj, piše Večernji list.

(Hina)

 

Mađarska traži i podršku Hrvatske u diversifikaciji nabave plina

 

 

 

Orban: Liberalna mafija želi uvjeriti svijet kako se ništa ne može učiniti protiv migracija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari