Pratite nas

Herceg Bosna

Danas se obilježava 25 godina od kad je počeo rat u Mostaru

Objavljeno

na

U napadima je poginulo najviše civila, a porušeni su svi mostovi na Neretvi osim Starog Mosta. Od tadašnjih 14 džamija, neoštećene su ostale samo dvije a zapaljeni su i uništeni crkva u Potocima i franjevački samostan u Mostaru, Biskupski dvor, samostan časnih sestara…

Dana 3. travnja 1992., u popodnevnim satima, na autobusnom stajalištu u naselju Zalik preko puta Sjevernog logora, vojarne JNA, eksplodirala je cisterna. Taj događaj je označio “početak rata u Mostaru”, u kojem su već duže vrijeme boravili naoružani rezervisti JNA.

franjevacka crkva i samostan Mostar

Ovaj događaj dezorijentirao je JNA: na zapovijed generala Momčila Perišića, 7. travnja 1991. godine dolazi do otvorene agresije na Mostar, prvog granatiranja naselja Cim, Ilići i Rudnik. Dan kasnije odlukom predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Mate Bobana, formira se Hrvatsko vijeće obrane, koje i preuzima obranu grada, nakon prvog oružanog sukoba, a za zapovjednika obrane općine Mostar imenuje se Petar Zelenika.

Od 14. travnja traju borbe za oslobađanje vojarne u Čapljini gdje je JNA izvela i desant te je helikopterima izvlačila svoju opremu. Dana 23. travnja 1992. godine, oslobođena je čapljinska vojarna, koja je tako postala prva vojarna oslobođena od srpskog agresora u ratu u Bosni i Hercegovini. Tijekom tih borbi, srušeno je 5 zrakoplova JNA. 29. travnja 1992.

Od 7. travnja 1992. godine do operacije Lipanjske zore, srpsko-crnogorski agresor je počinio urbicid, sustavno rušenje gradskih područja nad Mostarom. Danonoćno granatiranje zapadnog dijela Mostara ostavilo je neizbrisiv trag. No još veće razaranje doživio je istočni dio grada, koji se nalazio pod okupacijom agresora. Agresor je opljačkao, zapalio i minirao sve važnije objekte u tom gradu. Stara gradska jezgra potpuno je uništena, a Stari most oštećen s nekoliko izravnih pogodaka.

Radiopostaja Mostar je emitirala svoj program iz Centra za motrenje i obavješćivanje jer su samo dan nakon početka otvorene agresije na Mostar, dvije granate izravno pogodile prostorije tadašnjeg Radio Mostara. Radivši na jednoj žici, sa lošom kvalitetom zvuka, koja se čula od ulaza do izlaza iz Mostara, Radio Mostar je bio jedini signal života u gradu, koji je održavao moral u mostarskim podrumima.

Momčilo Perišić

U posljednjem od tri razgovora, kojima je htio staviti radio pod svoju kontrolu, general JNA Momčilo Perišić je rekao: “Ako bre ne poslušate ovo što vam naređujem, u 10:10 ću da gađam Beli Breg, u 10:20 Iliće, u 10:30 Cim!” Kako je rekao, tako je i proveo u djelo svoje prijetnje, za što je nagrađen od vrhovne komande JNA ordenom za hrabrost. Od srpskih granata u gradu je poginulo više civila nego branitelja grada.

Agresor je potpuno porušio sedam mostova na Neretvi, sve osim Starog. Svi gospodarski subjekti u južnoj i sjevernoj gradskoj zoni opljačkani su i potpuno uništeni. Potpuno ili djelomice agresor je uništio sva prigradska naselja. U kratkom vremenu srpska vojska uspjela je od 14 mostarskih džamija ostaviti samo dvije neoštećene. Tijekom svibnja 1992. godine zapaljeni su i uništeni: crkva u Potocima i franjevački samostan u Mostaru, Biskupski dvor, samostan časnih sestara, a sustavno se granatirala i mostarska katedrala.

Oštećeni su dom kulture, muzej i arhiv, knjižnica, bolnica, Dom zdravlja, zgrada kazališta, glazbena škola, zgrada Simfonijskog orkestra. Uništen je i cijeli niz mostarskih hotela, škola, predškolskih ustanova, studentskih domova i fakulteta, općina, sud, katastar, pošta, robne kuće HIT i Razvitak.

Tri dana nakon eksplozije cisterne u Mostaru, 6. travnja, uslijedilo je međunarodno priznanje neovisnosti i suverenosti BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari