Pratite nas

Povijesnice

25. veljače 1994. ustrojen 1. Hrvatski gardijski zdrug

Objavljeno

na

Predsjednik Franjo Tuđman donio je 25. veljače 1994. zapovijed o ustrojavanju 1. hrvatskoga gardijskog zbora združenu postrojbu višenamjenskog karaktera sa zadaćama: osiguranja predsjednika i najviših dužnosnika, obnašanja državničko-ceremonijalnih radnji, ali i najelitniju postrojbu Hrvatske vojske, 1. hrvatski gardijski zdrug, piše HRT

Zdrug je osmišljen kao specijalna vojna postrojba za obavljanje posebnih i najsloženijih borbenih zadaća u svim uvjetima.

Okosnicu Zdruga činila je dotadašnja Specijalna postrojba Ministarstva obrane Bojna “Zrinski”, a u njega su ušle i 8. lakojurišna brigada Vojne policije te Specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojna “Matija Vlačić”.

Zapovjednik zdruga, general Miljenko Filipović obuku je organizirao za sve oblike specijalnog borbenog djelovanja na kopnu, u vodi i iz zraka.

Unutar zdruga osim pješaštva, djelovalo je oklopništvo, topništvo, padobranska bojna, a u sastavu su imali transportne i lake borbene helikoptere.

Dio zapovjedništva vojnička znanja stekao je u francuskoj Legiji stranaca pa su u obuci zdruga korištene metode te postrojbe i drugih zapadnih vojski nadopunjavane vlastitim iskustvima iz Domovinskog rata, ponajprije na Commando tečajevima.

Istodobno zdrug je imao vrlo važnu napadačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez, od kojih su neke izvodili u ekstremnim klimatskim uvjetima.

Iako je u operaciji Maestral poginuo dozapovjednik postrojbe Ante Šaškor, a po drugi puta ranjen zapovjednik Filipović te zapovjednici bojni, pripadnici Zdruga uspješno su obavili sve zadaće.

Postrojba je u mirnodopskom razdoblju nastavila sa specijalističkim obukama, a visoki časnici zapadnih vojski bili su impresionirani viđenim tijekom brojnih posjeta.

Ipak 1. hrvatski gardijski zdrug neočekivano je ugašen u ožujku 2000. odlukom tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića.

U medijima su prikazani kao „Tuđmanovi pretorijanci“, opasna postrojba spremna izvesti vojni udar na legalno izabranu vlast, čime se pokušala opravdati odluka o gašenju najelitnije i najprespektivnije postrojbe Hrvatske vojske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma

Objavljeno

na

Objavio

Dana 23. kolovoza slavi se kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma.

Suvremena civilizirana Europa uzela je ovaj datum zbog toga što su tog dana 1939. pakt o podjeli Europe sklopili dva najgora zločinačka sustava u povijesti Europe – nacionalsocijalizam i komunizam.

Malo ljudi zna da tim dijaboličnim paktom nije podijeljena samo Poljska već šest zemalja, a praktično podijeljena je i Europa u dvije interesne sfere.

Na današnji je dan 23. kolovoza 1939. sklopljen  (tada) tajni sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).

Potpisan je u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi gotovo dvije godine do početka Operacije Barbarossa, 22. lipnja 1941. kada je Njemačka napala SSSR.

Pakt Ribbentrop-Molotov

Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se, sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine, obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera komunista i nacista u sljedećim nezavisnim zemljama:

• Finska
• Estonija
• Latvija
• Litva
• Poljska i
• Rumunjska

Kao posljedica ovog sporazuma, sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane nacističke Njemačke, bilo od strane komunističkog SSSR-a.

Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti finska narodna područja komunističkom imperijalizmu na istoku zemlje (Karelija), piše narod.hr

Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939., nacisti su napali Poljsku sa zapada, a malo kasnije komunistička Crvena Armija ušla je u Poljsku sa istoka. Na taj način podjelom Poljske sramotna suradnja dva totalitarna režima dosegla je vrhunac svog licemjerja.

U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana sa posljedicama totalitarnih režima. One se broje u milijunima ubijenih, prognanih i mučenih nevinih ljudi. Na svim razinama obrazovanja, kulture, medija, povijesti i politike potrebno je otvoriti javne rasprave i provesti lustracijske i druge zakone koji bi odstranili iz društva istaknute pripadnike totalitarnih režima.

Slučaj Lex Perković potvrdio je da zaštita zločinaca totalitarnih režima dolazi sa najviših pozicija vlasti i pravosuđa.

 

Mile Bogović: ‘Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. kolovoza 1991. – Herojski čin pripadnika 108. brigade iz Slavonskog Broda

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici 108. brigade Zbora narodne garde učinili su pravi pothvat zaustavivši 21. kolovoza 1991. vlak koji je prevozio oružje JNA.

Bio je to jedan od brojnih transporta JNA iz Slovenije koji su povlačenje iz te republike iskoristili da oruđe i oružje direktno dopremaju pobunjenim hrvatskim Srbima.

Branitelji iz Slavonskog Broda rastavili su zaustavljeni vlak, pritom zaplijenivši oko 50 brdskih topova, osamdesetak minobacača većih kalibara, više desetaka protuzrakoplovnih topova, streljivo te stotinjak protuoklopnih sredstava.

Tim smjelim pothvatom i kasnijom predajom vojarni u Slavonskom Brodu osigurano je oružje za domicilnu brigadu, ali i obranu Slavonije.

108. brigada ustrojena je još 28. lipnja u okolici Slavonskog Broda, a prvi zapovjednik bio je Pero Katalinić. Zanimljivo, zbog velikog odaziva ustrojene su odmah četiri bojne, a odaziv na mobilizaciju gotovo 2000 dragovoljaca bio je viši od 80%.

Prvo borbeno djelovanje brigada je imala na području Okučana nakon što su pobunjeni Srbi napali to područje, proglasivši 12. kolovoza autonomiju. Brodska brigada uz velike žrtve ratovala je na novogradiškoj bojišnici i zatim na bosansko-posavskom bojištu.

Nakon pada Bosanskog Broda u studenom 1992. uslijedila je demobilizacija većeg dijela brigade, a postrojbi ostaje obveza nadzora državne granice snagom jedne bojne.

Velik dio boraca nastavio je ratovati u jednoj od gardijskih brigada, a od pripadnika 108. brigade ustrojene su i neke nove pričuvne brigade, još od rujna 1991., 121. i 123., kasnije 139. i 157. brigada Hrvatske vojske, piše HRT

Za slobodu Hrvatske život je položio 161 pripadnik brigade, dok je ranjeno oko 750 branitelja od njih oko 5000 koji su služili 108.-u, jednu od najboljih pričuvnih brigada Hrvatske vojske.

 

3. svibnja 1992. Slavonski Brod – masakr nad djecom u Domovinskom ratu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari