Pratite nas

Povijesnice

26 godina od bitke koja je spriječila odsjecanje Dalmacije i Hrvata BiH

Objavljeno

na

Dana 13.travnja 1992. napadom srpskih snaga na planinski prijevoj Koričinu između Livna i Glamoča započela je bitka za Livno.

Cilj srpskog napada bio je ovladati Livnom i spojiti se sa snagama u dolini Neretve. Ostvarenje ovih planova dovelo bi u vrlo tešku situaciju cijelu Dalmaciju i grad Split, a u gotovo bezizlaznu Hrvate Hercegovine i središnje Bosne koji bi se našli potpuno odsječeni od matičnog naroda prepušteni brutalnosti srpske vojske

Uloga livanjske bojišnice u proljeće 1992. bila je od strateškog značaja jer su na tom području hrvatske snage (lokalni dobrovoljci okupljeni u HVO-u i HOS-u) uspjele zaustaviti snažan napad velikosrpskih snaga te obraniti Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Nakon poraza na livanjskoj bojišnici i u dolini Neretve, Srbi mijenjaju svoje planove i okreću se Bosanskoj Posavini s idejom povezivanja prostora od Drine preko Posavine sve do Banje Luke i okupiranih hrvatskih područja.

Jednako tako, događaji na livanjskoj bojišnici pokazali su da se rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište, te da se samo suradnjom i zajedništvom Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine moglo oduprijeti tada daleko nadmoćnijem neprijatelju. Crta razdvajanja uspostavljena uspješnom obranom Livna u proljeće 1992. ostala je nepromijenjena sve do kraja 1994. kada je srpska vojske počela gubiti osvojena područja.

Napad JNA išao je na dva pravca, cestom Glamoč – Livno na Koričinu i iz polja od sela Dolac prema Strmici. Napad je vodio zloglasni pukovnik Lisica.

Glavni je udar bio na Koričinu na kojoj su im oštećena dva tenka i izbačen iz stroja veći broj vojnika. Lisica prešućuje gubitke. On piše u svojoj knjizi „Komandant po potrebi“ nekonkretno i po principu da uspjehe pripisuje sebi, a neuspjehe podređenim časnicima.

Na samom sektoru Koričine napad su odbili pripadnici I SHUB-a (prva svehrvatska udarna bojna) 4. gardijske brigade “Pauci” predvođeni Argentincem te skupina HOS-ovaca iz Dalmacije s kojima je bio i Irac Tom Crowley.

Za obranu šireg područja Livna bio je zadužen legendarni Ante Gotovina koji je ’92. bio postavljen za zapovjednika snaga HVO-a Općinskog stožera Livno.

Napadi_JNA_na_Jajce_i_Livno

Kamenjar.com / Braniteljki portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg su Bošnjaci ponovo grubo pogazili

Objavljeno

na

Objavio

Danas se obilježava 23. godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Na današnji dan 1995. godine, nakon trotjedne mirovne konferencije (od 1. do 21. studenog) u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu, sporazum su parafirali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Warrena Christophera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan četverogodišnji rat u BiH, Bosna i Hercegovina uređena je kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta- hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH i Republike Srpske. Republika Srpska danas je entitet pod potpunom dominacijom Srba, dok Bošnjaci Federaciju BiH nastoje pretvoriti u repliku RS dekonstituiranje Hrvata, piše Hrvatski Medijski Servis.

Obljetnica Datonskog sporazuma obilježava se samo dan nakon što je u Sarajevu konstituirano Predsjedništvo BiH, u koje su izabrana dva bošnjačka predstavnika Šefik Džaferović i Željko Komšić, te srpski predstavnik Milorad Dodik.

Izborom Željka Komšića Bošnjaci su majorizirali Hrvate u izboru hrvatskog člana Predsjedništva i time pogazili ne samo ustavnu poziciju Hrvata, već i presudu Ustavnog suda BiH, te Daytonski sporazum. (HMS)

 

Plenković: Komšića su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva dejtonskog sporazuma

 

 

Raspudić: ‘Bošnjački temelj, bosanska nadgradnja, građanska fasada’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Jean Michel Nicolier simbol hrabrosti i mučeništva Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Damir Kukavica (Ulje na platnu)

Jean Michel Nicolier, francuski dragovoljac Domovinskog rata, vukovarski borac i mučenik sa Ovčare.

Pogubljen je od srpske vojske u noći s 20. na 21. studenoga 1991. na Ovčari zajedno sa ostalim ranjenicima, civilima i zarobljenicima vukovarske bolnice.

Jean-Michel Nicolier rodio se u Vesoulu u Francuskoj, 1966. godine. Bio je jedan od 481 stranih dragovoljaca domovinskog rata (od kojih je 72 poginulo a 88 ih je ranjeno) iz 35 zemalja koji su branili Hrvatsku.

Iako Francuz po nacionalnosti, krajem kolovoza 1991. godine, pristupio je redovima HOS-a u Mejaškom Selu, općina Barilović kod Duge Rese, s kojima je kasnije dragovoljno otišao braniti Hrvatsku u Vukovaru, potaknut televizijskim snimkama i nepravdom prema braniteljima.

Bio je mlad i neiskusan u ratovanju, ali se pokazao vrlo dobrim i hrabrim bojovnikom koji nije odstupao u borbi te je ostao do kraja u Vukovaru. Jean-Michel ratovao je na vukovarskom Sajmištu, a ranjen je 9. studenoga te je morao ostati u bolnici.

Nakon pada Vukovara i ulaska JNA u Opću bolnicu Vukovar (iako je JNA potpisala sporazum s hrvatskom stranom da neće ulaziti u bolnicu) odveden je zajedno s ostalim ranjenicima, bolesnicima, medicinskim osobljem i civilima i pogubljen na Ovčari u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine.

Dragutin Berghofer-Beli, jedan od sedmorice preživjelih, svjedoči kako su četnici Francuza tukli, kao i Sinišu Glavaševića, a polumrtvoga Jean-Michela izvukao je iz mučionice logora na Ovčari Spasoje Petković zvani “Štuka” i ubio metkom. U podrumu vukovarske bolnice, nekoliko sati pred smrt, u kratkome intervjuu francuskim reporterima rekao je:

“Izgubio sam previše prijatelja, vidio sam previše ljudi kako plaču, previše patnji. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. Izgubili smo. Znao sam da će biti teško, ali nisam mislio da će biti tako strašno, osobito za civile. Ja sam kao dragovoljac došao u Vukovar. To je moj izbor, i u dobru i u zlu. Zašto kao dragovoljac? Jer mislim da im treba pomoći. Zbog toga sam izabrao njihovu stranu. Što za vas zapravo simbolizira Vukovar? Klaonicu. Klaonicu. Klaonicu.”

Još uvijek se ne zna gdje su pokopani njegovi posmrtni ostatci jer su tijela iz skupne grobnice prijeko puta hangara na Ovčari odvezena na nepoznato mjesto

Kamenjar.com

 

Paul Nicolier: Ako Srbija želi ući u EU nema više mogućnosti da spriječe izručenje Štuke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari