Pratite nas

Događaji

26. obljetnica osnivanja 1. gbr “Tigrovi”

Objavljeno

na

Najbrojnija i najelitnija brigada Hrvatske vojske, 1. gardijska brigada “Tigrovi” u subotu, 05. studenoga obilježava 26. obljetnicu osnivanja, i to prigodnom svečanošću u Vojarni “Croatia” i u Rakitju gdje je i osnovana 5. studenoga 1990. godine. Koordinacija udruga ratnih veterana Tigrova program obilježavanja organizira kako bi na dostojan način podsjetila na osnivanje Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrovi”, a bez koje ne bi bilo slobodne Hrvatske.

Program obilježavanja 26. obljetnice osnivanja “Tigrova” je posvećen i svim umrlim Tigrovima nakon Domovinskog rata.

Program obilježavanja

Program obilježavanja


Na prostoru negdašnje raspadajuće Jugoslavije početkom 1990. godine sve maske su pale. Jedno je bilo sigurno, a to je da će u skoroj budućnosti u Sloveniji i Hrvatskoj započeti oružane borbe. Slovenci su uspjeli sačuvati oružje i opremu svoje Teritorijalne obrane i znatno su spremnije dočekali napad Jugoslavenske narodne armije (JNA), odnosno federalnih oružanih snaga, koje su sve očitije postajale instrumentom velikosrpske osvajačke politike. Prije prvih oružanih sukoba JNA i federalne tajne službe razoružale su Hrvatsku teritorijalnu obranu. Dio opreme i naoružanja iznesen je iz Hrvatske a dio je predan mjesnim Srbima koji su pripremali oružanu pobunu i prostor za intervenciju, odnosno okupaciju, snagama JNA.

Hrvatska policija, njezine specijalne, pričuvne i redarstvene postrojbe, ostale su jedinom malobrojnom oružanom silom sposobnom suprotstaviti se velikosrpskoj agresiji. U ozračju vojne blokade Hrvatske i izvjesne srpske agresije njezino političko vodstvo, s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, poduzelo je korake ustrojiti vlastitu oružanu silu. Uz veliku pomoć hrvatske dijaspore kupljeno oružje i vojna oprema, većinom s „crnog tržišta“, stizali su na sve moguće načine potajice u Hrvatsku koja se tada nalazila pod vojnim embargom.

Od kraja 1990. godine ustrojavaju se prve hrvatske vojne postrojbe koje su naoružane i opremljene “svim i svačim“. Na prvom postrojavanju i javnom pokazu postrojbi novoustrojenoga Zbora narodne garde (kraće ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici 28. svibnja 1991. mogao se steći dojam o suvremenoj i dobro naoružanoj vojsci. U pozadini, daleko od očiju javnosti, podizane su nove vojne postrojbe. Pojedine od njih znatnim dijelom naoružane lovačkim ili trofejnim oružjem iz Drugoga svjetskog rata. Odore su jednako tako bile šarene od civilne odjeće, radničkih odora, do prvih krojenih od čvršćih tkanina sivih, maslinastih, tamno plavih i zelenkastih materijala. Jedino što je bilo jednako, odnosno uniformno u postrojbama, bilo je službeno vojno znakovlje ZNG-a.

tigrovi amblemU tom vremenu započinje i izrada znakovlja svake od individualnih postrojbi što će tijekom Domovinskoga rata (1991. – 1995.), koji će ubrzo uslijediti, postati široko prihvaćenom pojavom. Na stadionu u Kranjčevićevoj ulici moglo se vidjeti da će uniformiranje i opremanje nove hrvatske vojske krenuti u pravcu zapada, odnosno suvremenih vojski NATO-a. Na drugoj strani JNA i postrojbe lokalne srpske teritorijalne obrane ostat će odorama, opremom i naoružanjem, pa čak ustrojem i taktikom, u vremenu vojske Sovjetskoga Saveza iz ‘70.-ih godina.

U dostupnim vojnim i trgovačkim skladištima u Europi i izvan nje, nalazio se velik broj američkih kamuflažnih odora ili njihovih mjesnih kopija spremnih za kupce kao što je Hrvatska. Amerikanci su 1948. izradili takozvani ERDL (od am. Engineer Research & Development Labaratories-Inženjerski istraživački i razvojni laboratorij) četverobojni kamuflažni uzorak odore koji je u službenoj uporabi njihove vojske u ratu u Vijetnamu od 1967. godine. Sve širom uporabom IR (infracrvenih ciljnika i naočala za noćno promatranje) redizajnirana je ERDL kamuflaža od koje su zadržane boje i uzorak te su samo površine pod svakom od boja postale nešto veće. Bojama je dodan sastojak sumpora kako bi se smanjila njihova uočljivost u IR spektru. Takav novi tzv. šumski kamuflažni uzorak (eng. Woodland pattern) američka vojska standardizirala je 1981. godine. U početku su hrvatski vojnici obukli kupljene američke kamuflažne odore, model 1967. i 1981., da bi već 1992. godine započela njihova lokalna izrada, ali bez dodatka sumpora. Kako boje nisu bile standardizirane tako su kamuflažne odore izrađivane u različitim nijansama osnovnih kamuflažnih boja – smeđom, crnom, zelenom i svijetlo žutom.

Na ilustraciji su dva vojnika 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Prvi (br.1) nosi uniformu tamnijeg kamuflažnog uzorka US model 1981. uniforme i presvlake za kacigu. Naoružan je sa singapurskom lakom jurišnom puškom CIS Ultimax 100. Na američkom rancu na leđima uz ostalu opremu nalazi se platnena utoka za lopatu na kojoj se nalazi istočno-njemački kamuflažni uzorak sa takozvanim „crticama“ (njem. Strichmuster) iz 1962. godine. To je ostatak istočnonjemačkih (DDR) zimskih kamuflažnih uniformi i opreme koju je 1. gardijska brigada dobila u zimi 1991./1992. i koje je koristila u borbama u Istočnoj Slavoniji.

Drugi vojnik (br. 2) nosi uniformu sa nešto svjetlijim kamuflažnim uzorkom također model 1981. Naoružan je argentinskom inačicom belgijske jurišne puške FN FAL. Opremljen je borbenim prslukom za streljivo koji također ima kamuflažni uzorak US model 1981. Obojica nose kacigu ili američkog podrijetla ili napravljene prema američkom uzorku i lake gotovo sportske čizme.

Jezgru buduće brigade „TIGROVA“ tvorio je bataljun Specijalne policije iz Rakitja pokraj Zagreba ustrojen 5. studenog 1990. koji već 25. svibnja 1991. postaje 1. A brigada ZNG-a, i u prosincu 1992. godine 1. gardijska brigada. Na lijevom rukavu znak pripadnosti hrvatskoj vojsci (br. 4) shodno tome promijenio je samo naziv od ZNG u 1. gardijska brigada. Brigada je nazvana „TIGROVI“ i za nju je izrađen znak nošen na desnom rukavu. 

Znak je tijekom godina nekoliko puta mijenjan ali su glava tigra i naziv brigade ostali isti. Posebnost hrvatske vojske tog vremena je upravo individualno znakovlje različitih postrojbi, stožera, odjela i službi, i kojih je načinjeno najmanje nekoliko stotina. One uz službeni redni broj postrojbe nose nazive kao „TIGROVI“, „GROMOVI“, „PUME“, „VUKOVI“ ali i „ŽOHARI“, „ŽUTI MRAVI“, „PAUCI“ i sl.

Upravo ti nazivi pokazuju slobodarski i domoljubni duh vojnika bez ikakvih političkih indoktrinacija. Nekakvi „mravi“ ili „žohari“ bore se protiv neprijateljske „partizanske“, „kozaračke“, „ličke“ i druge brigade kojima su u nekom drugom vremenu pedeset godina podizani spomenici. Također prema američkom uzoru iznad desnog džepa na jakni nalazio se natpis „TIGROVI“ (br. 6) i iznad drugog džepa prezime vojnika. Konačno u gardijske i specijalne postrojbe stigle su i beretke (br.7) crne, crvene ili zelene boje. U svečanim prigodama na crnoj beretki 1. gardijske brigade nošene su metalne značke slične znaku sa rukava (br.5).

Velimir Vukšić/vojnapovijest.vecernji.hr/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Došašće – Dan otvorenih vrata u Uredu predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Na Danu otvorenih vrata, koji je u Uredu predsjednice održan u prigodi došašća, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović družila se s građanima, učenicima srednje Poljoprivredne škole iz Zagreba i Ekonomsko-birotehničke škole iz Splita te osnovnoškolcima iz zagrebačkih škola Remete i Horvati, s kojima je prigodno izrađivala božićne kolačiće.

Predsjednica je istaknula kako je došašće vrijeme u kojemu, više nego u drugim dijelovima godine, imamo potrebu otvoriti svoja vrata i svoja srca bližnjima, okupljajući se u zajedništvu iščekivanja Božića te je svima zaželjela sretan Božić i novu 2018. godinu.

“Upravo zbog duha toga blagdana Kristova rođenja, ne smijemo zaboraviti one koji su sami, zaboravljeni i potrebiti, kojima treba naša pomoć i skrb. Vrijeme došašća nadahnjuje nas na donacije i humanitarne akcije. Željela bih da nas taj duh prati i potiče na dobročinstvo i volontiranje tijekom cijele godine”, kazala je Predsjednica.

“Gledajući vas mlade ovdje danas, dopustite mi izraziti želju za godine koje su pred nama, a to je da se svi zajedno, i učenici i profesori, i studenti i roditelji, uključimo u reformu obrazovanja, kako bismo zajedno stvarali društvo znanja i tako pridonijeli intenzivnijem uključivanju Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja. Premda slika našeg društva ponekad izgleda drukčije, vjerujem kako svi zajedno možemo osnažiti vrednovanje uspjeha svakog pojedinca, ojačati promicanje velikih potencijala naših učenika, studenata, njihovih profesora kao i znanstvenika, sportaša, umjetnika i svih ostalih”, naglasila je Predsjednica.

Dodala je i kako se Ured predsjednice ove godine uključio u program zagrebačkog Adventa, a posebno je veseli što su i ostali gradovi pokrenuli vlastite adventske programe.

“Prilikom boravka u Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji ovoga tjedna, osvjedočila sam se koliko su takvi programi građanima važni kao mjesta okupljanja i susreta u zajedništvu, druženju i veselju. U organizaciji takvih manifestacija i gradovi na moru su aktivniji nego prijašnjih godina. To je dobar primjer kako se, kao turistička zemlja, ne smijemo oslanjati samo na dva ljetna mjeseca jer je turizam industrija koja živi cijelu godinu”.

Predsjednica je pozvala sve da posjete Vilu Prekrižje, koja je u blagdansko vrijeme otvorena za građane, i da se podsjete starih hrvatskih običaja ukrašavanja blagdanskoga stola i božićnih jelki te dožive čarobni duh Došašća kao vremena radosnog zajedništva.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Donatorska večer: ‘Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać’

Objavljeno

na

Objavio

foto: ABC Portal

Oko 500 podržavatelja i prijatelja okupilo se jučer, 13. prosinca, na donatorskoj večeri naziva „Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać“ u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu, u organizaciji humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i istoimene Zaklade, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Svi prisutni su se okupili oko jednog cilja – pružanja pune podrške za izgradnju objekta Dom fra Mladen Hrkać za privremeni smještaj osoba koje dolaze u Zagreb na liječenje, koja je ocijenjena kao projekt od nacionalnog interesa.

Među uzvanicima su bili i brojni istaknuti pojedinci i ključni dionici društvenog političkog i gospodarskog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među kojima su bili: izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović dr. Tomislav Madžar, izaslanik Predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Dragana Čovića g. Tugomir Čuljak, potpredsjednik Hrvatskog sabora g. Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske g. Zvonko Milas, gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić sa brojnim suradnicima, državni tajnici, saborski zastupnici, veleposlanici i predstavnici stranih zemalja u Hrvatskoj, pročelnici gradskih ureda i pomoćnici ministara te predstavnici obrazovnih i zdravstvenih institucija, ustanova i vodećih tvrtki s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na početku večeri prikazan je 15-minutni prezentacijski video materijal koji daje detaljan prikaz lokacije, zemljišta i značaja Projekta izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“. Nakon filma, nazočnima se obratio predsjednik Udruge i upravitelj Zaklade fra Mladen Hrkać g. Ivan Soldo: „Naši trenutni kapaciteti su nedostatni. Unatoč tome što uspjevamo kontinuirano povećavati i broj smještajnih jedinica i kvalitetu potrebno nam je konačno i cjelovito rješenje, a to je Dom fra Mladen Hrkać koji će uz pomoć svih vas koji ste se odazvali ovoj donatorskoj večeri i koji ćete nastaviti podupirati ovaj Projekt u svim njegovim fazama,  i svih onih koji nisu ovdje, a znamo da imamo njihovu bezuvjetnu podršku, otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Nakon g. Solde, otac Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko izrazio je veliku radost zbog pokretanja ovog Projekta koji je usmjeren na potrebe najugroženijih bližnjih te je blagoslovio sve prisutne i sam Projekt.

Gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić, zahvaljujući čijoj odluci je Udruga dobila pravo građenja i krenula u realizaciju svog sna – izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“, vrlo kratko se obratio riječima: „Neka djela govore više od riječi. Od samih početaka njihovog rada sam bio na raspolaganju članovima ove Udruge i tako će biti ubuduće“.

 

Potom je na red za obraćanje došao g. Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je rekao: „Značaj ovog Projekta i rada Udruge uvelike prelazi granice Republike Hrvatske. Vlada RH zajedno sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske je to prepoznala i podržava svaku njihovu akciju i projekt. Čestitam humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ što nas je u ovo predblagadansko razdoblje okupila zajedno – Hrvate iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta, da budemo dio ove predivne priče o humanosti, ljudskosti i nesebičnosti. Priča koja je prebrisala sve granice – zemljopisne, dobne, nacionalne. Veselim se našem susretu u još posebnijoj prilici od ove večeras – otvorenju Doma fra Mladen Hrkać za koji sam siguran da će biti otvoren prije zacrtanog vremenskog roka“.

Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i posebni savjetnik za sport i zdravstvo dr. Tomislav Madžar je na samom početku svog obraćanja prenio pozdrave i  podršku Predsjednice gđe. Grabar-Kitarović koja je izgradnju Doma fra Mladen Hrkać ocijenila projektom od nacionalnog interesa te je u više navrata pohvalio rad Udruge i Projekt koji je prema višestrukim kriterijima unikatan na području cijele Europe i šire: „U Hrvatskoj postoji više od 50.000 registriranih udruga, ali humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ kontinuirano postavlja nove i sve više standarde kvalitete i jedinostvenosti što je posebno ističe među ostalima. Brojka od 175.000 ljudi –donatora, korisnika, članova i volontera koje su oni okupili u zajedništvo u samo 5 godina postojanja potvrđuje da zaslužuju da ih ste hvali i podržava.

Ova večer je još jedna potvrda da se mogu učiniti velike stvari kad se stvori zajedništvo oko iskrene i plemenite ideje što je i temelj i jedina garancija za uspjeh Projekta „Dom fra Mladen Hrkać“ koji će sutra biti na ponos svakom čovjeku.

Nacionalni značaj projekta službenim pokroviteljstvima nad Projektom izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać potvrdili su: Predsjednica Republike Hrvatske, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr.Dragan Čović, Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Grad Zagreb.

Program večeri vodio je Mislav Togonal, voditelj i urednik sa Hrvatske radio televizije. Večer je izvedbom himne Lijepa naša otvorila operna pjevačica Sandra Bagarić, u pratnji supruga Darka Domitrovića na klaviru. Večer su nastavili uveličavati glazbena diva Radojka Šverko sa profesorom Vladimirom Babinom u pratnji na klaviru, te bogoslov Hercegovačke franjevačke provincije fra Đuro Ravenšćak.

Dodatne informacije o projektu izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać

Krajem 2016. godine humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ Grad Zagreb je dodjelio pravo građenja za „Dom fra Mladen Hrkać“ na zemljištu veličine 5000 m2 na adresi Avenija Gojka Šuška. U blizini najvećih kliničko bolničkih centara u Zagrebu biti će izgrađen moderan, energetski visoko učinkovit i funkcionalan objekt za smještaj osoba iz svih krajeva Hrvatske i BiH, koje zbog liječenja privremeno borave u Zagrebu. Dom će omogućavati smještaj, prehranu i ostalu sveobuhvatnu skrb za 220 osoba istovremeno i sadržavati će 55 smještajnih jedinica različitog karaktera: 12 izolacijskih smještajnih jedinica koje su transplatirale neki od organa i teške onkološke bolesnike, 4 jedinice za osobe u invalidskim kolicima i sličnim pomagalima za kretanje, 4 jedinice za karantenu sa posebnim ulazom, odvojene od ostatka objekta za smještaj osoba oboljelih od lakših zaraznih bolesti, 30 osnovnih smještajnih jedinica za sve teško oboljele osobe osim onih u invalidskim kolicima ili onih kojima je potrebna izolacija ili karantena, 5 jedinica sa većim brojem ležajeva za boravak obitelji s većim brojem malodobne djece od kojih je jedno dijete oboljelo

Financiranje projekta odvijati će se kroz nedavno osnovanu Zakladu fra Mladen Hrkać čiji cilj je izgradnja, opremanje i održavanje objekta “Dom fra Mladen Hrkać”.

Projekt je trenutno u fazi završetka provedbe javng natječaja za odabir idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za Dom fra Mladen Hrkać. Javni natječaj zatvoren je 7.12. te je pristiglo 11 prijedloga idejnog rješenja koje će ocjenjivati petočlani ocjenjivački sud sastavljen od ovlaštenih arhitekata, te predsjednika i dopredsjednika Udruge, na čelu sa arhitektom Angelom Garciom Alvarezom iz Madrida koji je specijalizirao arhitekturu bolničkog smještaja. Potom slijedi ishođenje lokacijske dozvole, izrada izvedbenog projekta i ishođenje građevinske dozvole nakon čega je moguće krenuti sa građevinskim radovima. Predviđa se da će Dom biti spreman otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. godine na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Udruga FMH/ABCPortal.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari