Pratite nas

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Objavljeno

na

Objavio

Državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike od 2012. godine do danas u Sarajevskoj županiji i okolici kupili su oko 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišta. Pokazalo je to višemjesečno istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo.

Zemljište i nekretnine kupovali osnivajući tvrtke. Državljani BiH uglavnom su bili zastupnici ili posrednici u ovim tvrtkama i trgovini, prenosi N1. No, tko su i gdje se nalaze stvarni vlasnici luksuzno zamišljenih naselja koja postaju većinom ilegalna gradilišta?

Oko 160 tvrtki vlasnici su 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela u Sarajevskoj županiji i okolici. Radi kupovine zemljišta i planirane izgradnje, većinom luksuznih naselja, ove tvrtke masovno su osnivali državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije… Značajan broj ilegalnih gradilišta vremenom je napušten.

Probleme sve teže rješavaju općinske vlasti. Pitanje je zašto se s njima nisu suočili – pravovremeno. “Investitori su namjeravali nastaviti gradnju resorta ili zgrada, hotela, pojedinačnih objekata. Međutim, planovi nisu išli onako kako su oni smatrali da bi trebali ići. Mnogi su sada došli u pat poziciju jer nemaju dokumente koji su im potrebni za legalizaciju, odnosno legalan nastavak izgradnje”, kazala je Mirjana Popović, Centar za istraživačko novinarstvo.

Ogromnim interesom investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u Bosni i Hercegovini bavio se i Amarildo Gutić, novinar portala Žurnal i autor filma, znakovitog naziva, “Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini”. “Nakon upozoravajuće akcije Službe za poslove sa strancima – čini mi se da ostale institucije koje bi trebale brinuti o zakonitostima rada i svega što se događa u toj oblasti – nisu uradile svoj posao.

Mi još uvijek ne znamo jesu li ta zemljišta i nekretnine kupljene ‘čistim’ novcem ili je u pitanju ‘pranje’ novca, tko stoji iza tih tvrtki, tko su vlasnici… I danas, kada odete na ta mjesta i pokušate stupiti u kontakt s vlasnicima – to će biti vrlo teško”, istaknuo je Gutić. Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj tvrtki ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH.

Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane tvrtker. Bez reguliranog boravišnog statusa bilo je 158 vlasnika tvrtki, a za 113 osnivača ili suosnivača nije evidentiran ulazak u Bosnu i Hercegovinu. “Mi smo tada pronašli nekoliko stranih državljana i njihovih tvrtki koji duguju ovoj državi milijunske iznose novca po osnovu poreza. Tada smo u akciju uključili i Poreznu upravu, a nakon toga i druge sigurnosne agencije – prije svega SIPA-u.

Kasnije su proistekle i neke istrage koje su završile na Tužiteljstvu BiH”, izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH. Na sceni nisu samo investicije, niti turizam – stava je akademik koji je među prvima upozoravao na problematične implikacije arapskih ulaganja. “Nisu to investicije kao što mnogi žele reći, nije to ni turizam, već se prodaje – tlo pod nogama.

U međuvremenu je počela prava navala, najezda migranata iz Azije i zemalja Afrike u BiH i to istovremeno s prodajom ovoga grunta. Također, istovremeno, na desetine mladih ljudi iseljava se iz BiH u Europu, a mi prodajemo grunt i naseljavamo ovdje migrante. Rezultat će biti, ako ne danas, nema nikakve sumnje – bit će fatalan u doglednoj budućnosti”, kazao je akademik Esad Duraković. Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su bez konkretnih podataka na upit N1, a iz SIPA-e potvrda da su tijekom 2017. godine postupali po naredbama ove institucije.

Esad Duraković: To je PROJEKT od kojeg treba strahovati!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH izvezla oružje i streljivo u vrijednosti od 213 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Izvoz namjenske industrija BiH prošle godine iznosio je 212,93 milijuna KM, što je više za oko četiri posto u odnosu na 2018. godinu, izjavila je za Srnu direktorica Odjela gospodarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović.

Prema njezinim riječima, najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju – 33,89 posto, Egipat 27,10 posto, Afganistan 5,73 posto, Tursku 4,54 posto, te u Maroko 3,95 posto i Ujedinjene Arapske Emirate 3,04 posto.

Lalović je rekla da se kao i do sada najviše izvozi streljivo za vojno oružje, revolvere i pištolje, što čini 90 posto izvoznog programa, dok se preostalih 10 posto odnosi na dijelove za revolvere i pištolje, te artiljerijsko oružje.

“Izvoz cijele namjenske industrije BiH nosi manje od deset tvrtki, što čini ove rezultate izuzetnim. Činjenica da su proizvodi namjenske industrije BiH plasirani u gotovo 50 zemalja i na svim kontinentima, govori kako je ova industrija u velikom stupnju izvozno orijentirana i da je svako tržište važno i zanimljivo”, istaknula je Lalović.

Ona je naglasila da pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima ujedno su doprinijeli i poboljšani uvjeti poslovanja na domaćem tržištu, kroz dobru suradnju nadležnih institucija s gospodarstvom. Za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH, prema njezinim riječima, potrebne su investicije u istraživanje i razvoj, kao i stručni kadar koji je tehnološki opremljen.

“Bez ozbiljnog ulaganja u znanstveno istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast ne može se učiniti nositeljem ekonomskog razvoja bez obzira na potencijal”, zaključila je direktorica Odjela godspodarstva Vanjskotrgovinske komore Ognjenka Lalović.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari