Pratite nas

Događaji

27. kolovoza Udbina – Dan hrvatskih mučenika

Objavljeno

na

Svake posljednje subote u kolovozu, a ove godine je to na današnji dan 27. kolovoza, u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini održava se euharistijsko slavlje i komemoracija za sve hrvatske mučenike kroz povijest, piše narod.hr

Sama Udbina mučeničko je hrvatsko mjesto na jugu Like.

Tamo su 1942. partizani i četnici zajednički pobili ili etnički očistili sve hrvatsko stanovništvo. Pri tome su ubili bez milosti 166 Hrvata (staraca, žena i djece), zapalili 307 kuća i protjerali 1600 Hrvata Udbine i Podudbine koji su spas potražili preko ličkih planina.

Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije na taj dan Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu.

Organizator središnje svečanosti na Udbini je Gospićko-senjska biskupija.

Zid sjećanja na žrtve nalazi se u Spomen parku pokraj crkve gdje je dosad prikupljeno više od  dvije stotine spomen kamenja  koje će, kao dio Spomen zida, vječno svjedočiti o svim stratištima hrvatskog naroda.
Uz kamen se treba predati i pisani dokument, ispravu koja opisuje stradanje na tom mjestu. Poželjno bi bilo da to svjedočanstvo opišu i potpišu svjedoci tragičnih događanja ili oni koji su sačuvali vjerodostojnu uspomenu na te događaje

Kamen iz Markuševca (Zagreb) – svjedočanstvo strašnih zločina

Grupa Šimunčana iz Markuševca (stari prigorski dio Zagreba na obroncima Medvednice) izradila je kamen u sjećanje na žrtve pobijene bez suđenja nakon ulaska partizanskih postrojba u Zagreb i sela podno Sljemena, od 8. kolovoza 1945. do 12. svibnja 1945., kao i naknadno skoro kroz punu godinu dana.

Spomen kamen je postavljen i blagoslovljen 2015.

Cijeli Markuševec bio je tih dana pokriven stotinama pogubljenih vojnika i civila vojski koje su kapitulirale 8. kolovoza 1945. Na stratištu u šumi Dotrščina (Zagreb) nastavljene su egzekucije do kasnog proljeća 1946., dakle gotovo godinu dana nakon završetka rata.

O zločinima svjedoči dipl.ing. Leonardo Biloglav, a kome su nakon prevrata govorili pokojni djed Marijan Širola i baka Barica Širola:

„Tih nekoliko dana kako su se nakon kapitulacije Sila osovine preko Markuševca dalje prema Gračanima (Zagreb) povlačile tisuće vojnika i civila, ostalo im je u sjećanju kao pakao na zemlji. Štefanovcem, Trgom Sv. Šimuna i Jude Tadeja, Markuševečkom cestom se nije moglo hodati od hrpa pobijenih izbjeglica. Partizanske postrojbe su sa dominantnih kota teškim oružjem i strojnicama pucale po kolonama. Od takvog bjesomučnog i neselektivnog gađanja zapalile su se i neke kuće, a stradalo je i više seljana jer su metci ulazili i kroz zidove kuća. Pojedince i skupine koje su se predavale partizani bi strijeljali na mjestu ili bi odvodili s istočne strane brijega Meducin te sjeverno prema nekadašnjem kamenolomu, gdje su ih ubijali. Ranjenike koji su ležali uz ceste su na istim mjestima dotukli hladnim oružjem, sjekirama, motikama. Markuševečki potoci bili su puni usirene krvi i cijelo selo je danima smrdilo po leševima ljudi i teglećih životinja. Odvoženja i zakapanja su danima iza vršili zarobljenici dovedeni iz zagrebačkih logora, koji su nakon toga isto pobijeni na području kamenoloma.
Sve do proljeća 1946. ubijanja su se nastavila u šumi Dotrščina, na mjestu današnjeg partizanskog spomen-područja (tipični komunistički morbidni sarkazam – sagraditi sebi spomenik kao žrtva na mjestu zločina koje si sam počinio, op. ur.). Tadašnja milicija zatvarala bi tada put prema Dotrščini od Štefanovca i od Maksimira, a putnici su morali čekati i slušati pucnjavu i urlike te hropce umirućih žrtava nakon takvih streljanja.“

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predstavljena monografija “Specijalna policija u domovinskom ratu 1990.- 1996”

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Udruge Specijalne Policije HR-HB u petak je u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru predstavljana monografija pod nazivom “Specijalna policija u domovinskom ratu 1990.- 1996”.

Prije predstavljanja monografije, položeni su vijenci kod spomenika hrvatskim braniteljima ispred Kosače. Ova monografija predstavlja trajnu uspomenu na izuzetan doprinos specijalne policije u Domovinskom ratu.

Velimir Raspudić posvetio je pjesmu svojim suborcima iz Specijalne policije

NAD KUPRESOM

Nad Kupresom,plovi oblak rata!
Para ga jeziv krik granata.
Ispod njega svojom krvlju pišu,
slavnu povijest sinovi Hrvata!

Specijalci policije Herceg Bosne,
gaze kupreške livade rosne!
U svitanju jesenjeg dana,
prekrila ih magla i jutarnja slana.

Ni jedan smrti se ne boji!
Kao da smrt za njih ne postoji .
Već joj hrabro prkose u lice
a ona ih gleda poput zmije otrovnice!

I pregaziše kuprešku ravnicu!
Pod Stožerom razviše trobojnicu.
Godinama ona se vijori
na toj svetoj i krvavoj gori!

Ali nisu na Kupresu stali.
Najhrabriji živote su dali,
diljem ove zemlje napaćene.
Sklopiše se mlade oči snene!

Od Kupresa do Mrkonjić Grada,
koliko ih u mladosti strada !?
Gazili su i polomljenih krila,
da bi zemljo moja,ti slobodna bila!

 Velimir Raspudić / Kamenjar.com

Velimir Raspudić: Sve se može zaboraviti ali oni !!!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Šibenik: U nazočnosti predsjednice Grabar Kitarović potpisan ugovor o dodjeli bivše vojarne Županiji

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je u Šibeniku prilikom potpisivanju ugovora o dodjeli bivše vojne nekretnine Minerska Šibensko-kninskoj županiji za izgradnju posjetiteljskog centra, rekla kako se u županijama koje je dosad obišla  pokazalo da su odlazak stanovništva i raspolaganje državnom imovinom najveći problemi te je ministru državne imovine Goranu Mariću zahvalila što je konačno pokrenuto pitanje raspolaganja vojnom imovinom.

“Zahvaljujem ministru Mariću što smo uspjeli dogovoriti ovo potpisivanje u vrijeme izmještanja ureda u Šibensko-kninsku županiju. Moram istaknuti da obišavši petnaest županija, dva najveća problema koja bi se iskristalizirala na terenu su demografija i pitanje raspolaganja državnom imovinom i njeno propadanje, te zadržavanje i zaustavljanje raznih razvojnih projekata. Zahvaljujem ministru Mariću što je konačno pokrenuo to pitanje, ovaj rezultat pokazuje koliko je dobra odluka Vlade da se rješavanje državne imovine podigne na razinu ministarstva i da mu se da odgovarajući značaj. Utvrdili smo kako je to jedna od ključnih okosnica u razvojnim projektima, ali i u ulaganjima u Republiku Hrvatsku. Drago mi je da su se konačno počeli rješavati projekti koji stoje godinama,“ istaknula je predsjednica Republile.

Dodjela bivše vojne nekretnine u Uvali Minerska Šibensko-kninskoj županiji uvjet je za izgradnju posjetiteljskog centra,  koji je zamišljen kao dnevni boravak tvrđave sv. Nikole koja je pod UNESCO zaštitom. Riječ je o drugoj fazi projekta turističke valorizacije Kanala svetog Ante u Šibeniku predstavljenog 2010. godine.

Župan Goran Pauk je istaknuo da je otvaranje šetnice u Kanalu svetog Ante jedna od najvećih prekretnica u turističkoj povijesti Šibenika i jedan od prvih uspješno realiziranih europskih projekata. „Ministar Marić prepoznao je našu dugogodišnju inicijativu, da ne kažem borbu, i učinio da ovaj iznimno vrijedan prostor ustupi na upravljanje građanima Šibenika i Županije. Dobivanjem prostora Minerske na upravljanje riješeni su svi imovinskopravni uvjeti za provedbu druge faze projekta turističke valorizacije u Kanalu sv. Ante,” rekao je.

Projekt Minerska ključan je za uspješno upravljanje tvrđavom sv. Nikole prema standardima UNESCO-a, a Minerska kao središte buffer zone i posjetiteljski centar za prezentaciju prirodne i kulturne baštine postaje pristupni centar čitavog područja sa svim popratnim sadržajima, “ istaknuo je župan Goran Pauk. Dodao je da ove godine slijedi potpisivanje ugovora iz europskih fondova za projekt uređenja posjetiteljskog centra vrijednog 26 milijuna kuna čime će, rekao je, Uvala Minerska postati dnevni boravak Šibenčana i bitan faktor u kreiranju turističke ponude.

Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako se prostor bivše vojarne u uvali Minerska na ovaj način vraća Šibenčanima i ocijenio da će projekti u Minerskoj i na području bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) izmijeniti lice Šibenika.

„Dijelim zadovoljstvo za županom što sam danas imao prigodu potpisati ugovor u nazočnosti predsjednice. Ima li ljepše poruke od toga da jedan prostor koji je služio povijesno upitnoj instituciji kakva je JNA stavljamo na raspolaganje narodu. Koji je paradoks da nešto što je izazivalo nelagodu i neugodnost danas postaje mjesto afirmacije. Zamislite, vojni hangari su bili skladište straha, a danas postaju posjetiteljski centar Kanala sv Ante. Želim da se svi priviknu na taj šok i buduću stvarnost. Ministarstvo državne imovine učinilo je napor da toga i dođe,“ kazao je ministar Goran Marić, koji se danas sastao i sa svim gradonačelnicima i načelnicima na području Županije.

Predsjednica će u sklopu trećeg dana boravka u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je privremeno premjestila Ured, posjetiti otoke šibenskog arhipelaga Žirje, Prvić i Murter i sastati se s ribarima u Tribunju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati