Pratite nas

Povijesnice

27. obljetnica osnutka 2. gardijske brigade ‘Gromovi’

Objavljeno

na

Svečano obilježavanje 27. obljetnice osnutka 2. gardijske brigade “Gromovi” i 11. obljetnice ustrojavanja 2. mehanizirane bojne “Gromovi” Gardijske mehanizirane brigade održat će se danas u Petrinji i Sisku.

2. gardijska brigada “Gromovi” bila je jedna od gardijskih i najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske.

2. gardijska brigada ustrojena je 15. svibnja 1991. u vojarni “Trstenik”, pokraj Dugog Sela, gdje je formirano zapovjedništvo brigade i prva pješačka bojna „Crne mambe“, a njezina ratna zastava prvi se put zavijorila 28. svibnja na postrojavanju u Kranjčevićevoj.

Prvotnu popunu brigade činili su pripadnici MUP-a, postrojbi za posebne namjene iz Lučkog, Rakitja , Kumrovca, Vinice, Siska i Karlovca. Brigada je prvotno bila u sastavu MUP-a, odnosno Zbora narodne garde koji je bio temelj za stvaranje buduće Hrvatske vojske.

Tako je i prvi naziv brigade bio 2. “A” brigada ZNG RH. Druga bojna ove brigade „Banijska oluja“ formirana je 3. lipnja u Sisku, a 21. lipnja 3. bojna „Banska legija“ u Dugoj Resi

Ratni put Gromova započeo je već početkom lipnja 1991. godine na mostu Mladosti u Zagrebu zaustavljanjem tenkova tadašnje JNA, istovremeno su dijelovi postrojbe u borbama kod Ljubova u Lici i Hrvatskom Pounju. Razmještaj njezinih postrojbi odredio je daljnji ratni put brigade, prenosi kamenjar.com

Sudjelovali su između ostalog i u obrani Karlovca, Duge Rese i Topuskog, u borbama na Banovini, branili su Petrinju, Sisak, Komarevo, Sunju… Tijekom 1991. godine u “bitci za Farkašić” oslobađaju značajan dio okupiranog teritorija na desnoj obali rijeke Kupe.

Uz to, Gromovi su sudjelovali i u operacijama deblokade Južnog bojišta (operacija Tigar) te u Bosanskoj Posavini. Dali su i izniman doprinos u operaciji Maslenica, Bljesku, Oluji i Uni.

Gromovi amblemU sastav 2. gardijske brigade 1. svibnja 1996. ulazi 81. gardijska bojna iz Virovitice, a tijekom 2003. u sklopu reorganizacije gardijskih brigada HKoV-a 2. gardijska brigada spojena je sa 7. gardijskom brigadom.

Ratni zapovjednici brigade bili su general-bojnik Božo Budimir, brigadir Vinko Ukota, brigadni general Drago Matanović i brigadni general Zvonko Peternel.

Poslijeratni zapovjednici su stožerni brigadir Renato Romić, general bojnik Josip Stojković, stožerni brigadir Vjeran Rožić, brigadir Ivan Mihalina i brigadir Branko Predragović. Tijekom Domovinskog rata sjedišta brigade bila su u Trsteniku Nartskom, Dugom Selu, Sisku i Petrinji, a poslije rata sjedište brigade je u Petrinji.

Brigada ima svoju Vojnu kapelaniju koja nosi naslov po zaštitniku 2. gardijske brigade svetom Iliji Gromovniku. Vojni kapelan je vlč. Matija Žugaj. Dan vojne kapelanije obilježava se na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja svake godine.

U petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” (nazvanoj po legendarnom zapovjedniku 2. pješačke bojne poginulom u operaciji Oluja), Gromovi su 2000. godine izgradili spomen kapelicu Sv. Ilije Gromovnika.

Na unutarnjim zidovima kapelice postavljene su slike i imena 203 poginulih i 5 nestalih pripadnika brigade u Domovinskom ratu. U brigadi je tijekom rata ranjeno i povrijeđeno 1200 pripadnika. Kroz brigadu je u Domovinskom ratu prošlo preko 9000 pripadnika.

Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinjskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga RH. Dok je za 20. obljetnicu odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za zaštitu mira i ustavnog poretka RH.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

18. srpnja 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje. (HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

10. srpnja 1856. rođen Nikola Tesla

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 10. srpnja 1856. rođen je u Smiljanu u Lici, svega 5 kilometara od Gospića, slavni i genijalni znanstvenik Nikola Tesla.

Tesla je podrijetlom iz kršćanske pravoslavne obitelji, a otac mu se zvao Milutin Tesla i bio je pravoslavni svećenik. Majka Georgina bila je iz obitelji Mandić, također pravoslavnih svećenika. Odgoj u kršćanskom duhu od bogobojaznih roditelja ostavio je duboki pečat u životu genijalnog znanstvenika iz Hrvatske.

Osnovnu školu završio je u Lici, a Višu realnu gimnaziju u Karlovcu (Rakovac). Pošto je obolio od teške bolesti kolere, usprkos željama roditelja da postane svećenik, upisao je studij politehnike u Grazu, a pet godina kasnije u Pragu. Nakon završetka studija radi u Budimpešti, a 1894. odlazi u SAD gdje se u potpunosti razvio i otkrio Teslin genijalni um.

Prijepori Teslinog porijekla

Nikola Tesla se zanimao za svoje porijeklo, pa se potrudio i istražiti ga. Zaključio je da je hrvatskog plemićkog porijekla i o tome je sam navodno zapisao u svome dnevniku: “Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji predci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapredci došli preko Novog Vinodola.

Predci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (nekadašnja turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak.

Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!” Dakle, prezime Tesla navodno je zanatlijsko prezime poput Kovač ili Drvodjelić, a dano je jednom Teslinom pretku. Sam Tesla je smatrao da su njegovi predci zapravo bili hrvatskih korijena, a da su tek kasnije prešli na pravoslavlje, te da su ih stvaranjem modernih nacija koje su se vezivale uz vjeroispovijest počeli smatrati Srbima. Oko takvog gledišta još postoje nesuglasice među povjesničarima.

No svakako tezu o hrvatskom porijeklu podržava i Talijanska Enciklopedija znanosti, književnosti i umjetnosti “Treccani” što se smatra najveći talijanski napor istraživanja kojoj je Republika Italija dala zlatnu medalju za kulturu i umjetnost 1988. Godine.

Bez obzira je li Tesla bio Hrvat ili Srbin, važno je da se ponosio s obje te svoje identifikacijske oznake. Danas Teslino ime predstavlja cijenjeni brand u svijetu, pa se za njega otimaju i velike korporacije. Primjerice, kompanija iz Silicijske doline koja proizvodi poznata električna sportska vozila prozvala se Tesla Motors, a elektronička tvrtka Nvidia prozvala je Teslinim imenom svoje komercijalno superračunalo i liniju svojih grafičkih kartica.

Genijalnost Nikole Tesle

Nikola Tesla je zahvaljujući svojim izumima postao najpoznatiji znanstvenik svjetskog glasa iz naše domovine.

Tesla se bavio elektrotehnikom u raznim oblastima, pa su tako i njegovi izumi raznovrsni, a primjenjuju se u širokom spektru od energetike, strojarstva, telekomunikacija, medicine i drugdje.

Neki od najpoznatijih izuma su: Teslin transformator struja visoke frekvencije, indukcijski motor, teledirigirani čamac, prijenos električne energije bežičnim putem i svakako – izmjenična struja koja je promijenila svijet.

Otkriće izmjenične struje Nikole Tesle temelj je proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije i cjelokupne današnje industrije, kao i cijele današnje civilizacije. Kao što je otkriće kotača vječni pokretač ljudskog napretka, tako je i izmjenična struja prometejski promijenila svijet dajući mu svjetlo i energiju.

Svaki put kad upalite računalo sjetite se najvećeg znanstvenika iz Hrvatske, jer se izmjenična struja proizvodi u Teslinom trofaznom generatoru, prenosi se Teslinom visokonaponskom mrežom, Teslina zavojnica daje napon za sliku na monitoru, a bežični miš radi putem radiovalova koje je prvi proizveo Tesla.

I to je samo mali dio ostavštine ovog velikana iz naše ponosne Like.

 

Nikola Tesla je 1921. predvidio kako će izgledati pametni telefon

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori