Pratite nas

Povijesnice

28. svibnja 1991. stadion NK Zagreb – prva smotra hrvatskih oružanih snaga

Objavljeno

na

Na današnji dan 28. svibnja 1991. na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici održana je prva smotra brigada Zbora narodne garde uz svečani mimohod i polaganje prisege. Bilo je to prvo javno postrojavanje hrvatskih oružanih snaga kao dokaz da će se Hrvatska oduprijeti zajedničkoj agresiji Titove komunističke JNA i udruženih četničkih hordi.

[ad id=”93788″]

Tako su u agresiji sudjelovale vojske samo deklarativno suprotstavljenih totalitarizama – crvena petokraka i četnička kokarda!

To je još jedan razlog više zabrani tih znakova dijaboličnih režima.

Danas se na taj dan slavi Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan hrvatske kopnene vojske, a Hrvatska vojska još tada nije postojala. Sve oružane jednice nalazile su se još uvijek pod Ministarstvom unutarnjih poslova i pripadale su MUP-u Hrvatske.

Hrvatska se u proljeće 1991. našla pod velikim političkim i terorističkim pritiskom JNA, komunističkih vlasti u Beogradu i paravojnih formacija sastavljenih od hrvatskih Srba i uvezenih četnika.

Već je diljem Hrvatske (Plitvice, Pakrac, Borovo Selo) dolazilo do većih oružanih sukoba pobunjenika i separatista protiv legalnih policijskih snaga RH. Brojno hrvatsko stanovništvo već je bilo protjerano iz svojih domova, osobito u kninskom, benkovačkom i obrovačkom kraju.

Hrvatski je narod zahvatila velika zabrinutost zbog nastale situacije jer je do zuba naoružana JNA prijetila vojnim udarom i smjenom demokratski izabrane vlasti na čelu sa predsjednikom Tuđmanom i uvođenjem vojne diktature. Istovremeno, srpske paravojne milicije već su bile zauzele brojne policijske postaje i gradove u Hrvatskoj (Knin, Obrovac, Benkovac, Donji Lapac, Gračac, Vrgimost, Vojnić i dr.) bez ikakve želje za pregovorima i mirom.

Smotra u Kranjčevićevoj – Hrvati ne pristaju na okupaciju!

Smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb pred oko 15.000 ljudi dala je nadu hrvatskom narodu da se može obraniti od postojećih prijetnji. Izravnim prijenosom na (tada) Hrvatskoj televiziji smotra je dala nadu Hrvatima u gotovo bezizlaznoj situaciji u kojoj se hrvatski narod našao. Bio je to veliki motiv, osobito ugroženom hrvatskom pučanstvu Slavonije, Dalmacije, Banovine i Like, da će se hrvatski narod boriti za svoju slobodu do posljednjeg čovjeka!

Slavni Zbor narodne garde, koji je podnio prve i najteže ratne nalete 1991. bio je nukleus buduće Hrvatske vojske. Bio je sastavljen od djelatnog i pričuvnog sastava, a koji su u početku rata, do provođenja mobilizacije na jesen, činili hrvatski mladići dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i hrvatske dijaspore.

Okupatori pod zajedničkim znakovljem – crvena petokraka i četnička kokarda

U Zbor narodne garde mahom su se javljali mladići izuzetnog domoljublja i ljubavi prema svom hrvatskom narodu. Bili su vrlo slabo naoružani, uglavnom lakim oružjem, te bili višestruko brojčano i naoružanjem slabiji od ujedinjenih srbijanskih, komunističkih i četničkih snaga. Kretali su u rat čiji je ishod bio više nego neizvjestan, kao i njihova sudbina, jer podsjetimo se da se sve to događalo još uvijek u okviru komunističke Jugoslavije.

Dok su hrvatski mladići s ponosom na kapama nosili u komunizmu zabranjeni hrvatski grb, na drugoj strani bilo je udruženo znakovlje komunističkih i fašističkih režima: zvijezda petokraka, četnička kokarda i drugo znakovlje paravojnih jedinica Srba.

To je dokaz nužnosti zabrane svih znakova totalitarnih režima, jer je osim strašnih zločina koji su pod komunizmom učinjeni nad Hrvatima nakon II. svjetskog rata i svih zločina komunizma u svijetu, zvijezda petokraka bila je na čelu većine agresora tijekom ratne 1991.

Ne zaboravimo, Hrvatsku nisu napadale samo četničke kokarde, već prije svega i – crvene petokrake!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari