Pratite nas

Povijesnice

29. rujna 1991. – Osvojene vojarne JNA u Bjelovaru

Objavljeno

na

Poslije 17 dana blokade, 29. rujna 1991. hrvatskim snagama predali su se gotovo svi objekti jugoslavenske narodne armije u Bjelovaru i okolici čime je uklonjena opasnost od spajanja ovih snaga s Banjalučkim i Varaždinskim korpusom te potpunog ili djelomičnog presijecanja Slavonije na dva djela.

Tijekom 1991. situacija u Bjelovaru, zbog mnogih vojnih objekata i povremenog provociranja snaga JNA, postajala je sve napetija. Zbog toga su općinske vlasti već početkom kolovoza počele ustrojavati obrambene snage, zametke buduće 105. brigade, Diverzantskog voda, protudiverzantske čete i odreda Narodne zaštite, te Krizni štab koji je preuzeo koordinaciju svih obrambenih napora na području općine.

Najveća opasnost za sigurnost grada prijetila je iz vojarne Božidar Adžija, a potencijalni izvor prijetnje bio je i Dom JNA u središtu grada, te vojno skladište Barutana u šumi Bedenik, vojni objekti u Zvijercima i na prostoru Logora nedaleko od Bjelovara. Stoga je prema zapovijedi predsjednika republike Franje Tuđmana sredinom rujna počela blokada vojarni kako bi se spriječio izlazak vojske i spajanje s pobunjenim Srbima na području Bilogore i ostalim jedinicama JNA.

Nakon niza pregovora i odbijanja mirne predaje, postrojbe ZNG-a i policije žestoko su se sukobile sa snagama JNA u Bjelovaru. Nakon cjelodnevne borbe predalo se 60 oficira i 365 vojnika JNA, a neutvrđen broj vojnika poginuo je zajedno sa zapovjednikom vojarne. Vojni plijen bio je impozantan: 78 tenkova, 9 haubica, 4 VBR-a, 77 oklopnih vozila te kompletno naoružanje Teritorijalne obrane Bjelovar.

U redovima hrvatskih branitelja došlo je do teških gubitaka, kada je dignuto u zrak vojno skladište na Barutani u šumi Bedenik, gdje je poginulo 11 branitelja. Eksplozija je gotovo zbrisala šumu u krugu od 200 metara.

Zvuči gotovo apsurdno da je major JNA Milan Tepić za svoj suludi čin, u kojem je poginuo zajedno s petoricom vojnika, odlukom krnjeg predsjedništva SFRJ proglašen posljednjim narodnim herojem raspadajuće Jugoslavije.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari