Pratite nas

Povijesnice

29. rujna 1991. – Osvojene vojarne JNA u Bjelovaru

Objavljeno

na

Poslije 17 dana blokade, 29. rujna 1991. hrvatskim snagama predali su se gotovo svi objekti jugoslavenske narodne armije u Bjelovaru i okolici čime je uklonjena opasnost od spajanja ovih snaga s Banjalučkim i Varaždinskim korpusom te potpunog ili djelomičnog presijecanja Slavonije na dva djela.

Tijekom 1991. situacija u Bjelovaru, zbog mnogih vojnih objekata i povremenog provociranja snaga JNA, postajala je sve napetija. Zbog toga su općinske vlasti već početkom kolovoza počele ustrojavati obrambene snage, zametke buduće 105. brigade, Diverzantskog voda, protudiverzantske čete i odreda Narodne zaštite, te Krizni štab koji je preuzeo koordinaciju svih obrambenih napora na području općine.

Najveća opasnost za sigurnost grada prijetila je iz vojarne Božidar Adžija, a potencijalni izvor prijetnje bio je i Dom JNA u središtu grada, te vojno skladište Barutana u šumi Bedenik, vojni objekti u Zvijercima i na prostoru Logora nedaleko od Bjelovara. Stoga je prema zapovijedi predsjednika republike Franje Tuđmana sredinom rujna počela blokada vojarni kako bi se spriječio izlazak vojske i spajanje s pobunjenim Srbima na području Bilogore i ostalim jedinicama JNA.

Nakon niza pregovora i odbijanja mirne predaje, postrojbe ZNG-a i policije žestoko su se sukobile sa snagama JNA u Bjelovaru. Nakon cjelodnevne borbe predalo se 60 oficira i 365 vojnika JNA, a neutvrđen broj vojnika poginuo je zajedno sa zapovjednikom vojarne. Vojni plijen bio je impozantan: 78 tenkova, 9 haubica, 4 VBR-a, 77 oklopnih vozila te kompletno naoružanje Teritorijalne obrane Bjelovar.

U redovima hrvatskih branitelja došlo je do teških gubitaka, kada je dignuto u zrak vojno skladište na Barutani u šumi Bedenik, gdje je poginulo 11 branitelja. Eksplozija je gotovo zbrisala šumu u krugu od 200 metara.

Zvuči gotovo apsurdno da je major JNA Milan Tepić za svoj suludi čin, u kojem je poginuo zajedno s petoricom vojnika, odlukom krnjeg predsjedništva SFRJ proglašen posljednjim narodnim herojem raspadajuće Jugoslavije.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Referendum o samostalnosti

Objavljeno

na

Objavio

U povijesti moderne, neovisne hrvatske države 19. svibnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Toga dana Hrvatska je izašla na referendum na kojemu je odlučivala o svojoj budućnosti.

Glasačkim listićima trebalo je odgovoriti na dva pitanja:

– jesu li građani za to da Republika Hrvatska kao suverena država može stupiti u Savez suverenih država s drugim republikama
– ili pak da ostane u sastavu Jugoslavije koja bi bila federativna država.

Glasovanju je pristupilo 83,56 posto građana od kojih je više od 94 posto prihvatilo prvo rješenje, što je zapravo značilo opredjeljenje za samostalnu Hrvatsku. Protiv je glasovalo 4,18 posto, a 1,2 posto listića proglašeno je nevaljanima!

Referendum je održan u dramatičnim okolnostima četničke pobune koju su pomagali velikosrpski Miloševićev režim i JNA, kao posljednji zagovornik preživjele komunističke Jugoslavije.

Bila je javna tajna da Milošević pristaje na samostalnost Slovenije riječima – Idite, bre što pre! – kako bi što lakše prigrabio hrvatske krajeve istočno od crte Karlobag – Karlovac – Virovitica. U tome je tijekom vremena dobio punu potporu jugovojske kojoj je bila draža bilokakva nego nikakva Jugoslavija.

U međuvremenu je vojni vrh ustrojio i svoju stranku – “Savez komunista, pokret za Jugoslaviju” koji je demokraciju u Hrvatskoj i Sloveniji ocjenjivao “privremenom pobjedom kontrarevolucije”. I Milošević i jugovojska Hrvatskoj su namijenili sudbinu državice koja se vidi sa Sljemena i to pod vodstvom njihovih istomišljenika!

Na te prijetnje moglo se odgovoriti samo pripremama za oružanu obranu i plebiscitarnom voljom naroda za samostalnom državom.

Pozivajući se na hrvatski Ustav Sabor je već 21. veljače 1991. prihvatio Rezoluciju o “postupku razdruživanja od SFRJ” i mogućem udruživanju u savez suverenih republika. Tu namjeru na plebiscitu je potvrdila slobodno izražena volja naroda, koju nije mogla zanemariti ni međunarodna zajednica, inače nesklona hrvatskoj samostalnosti.

Ishod plebiscita hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. oblikovao u Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. No do međunarodnog će priznanja doći tek sljedeće godine poslije uspješnog otpora velikosrpskoj agresiji. (HRT)

 

Davor Marijan: Pet mitova i kontroverzi koje se u BiH i Hrvatskoj vežu uz Franju Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. svibnja 1991. – Utemeljena postrojba za specijalne namjene Bojna ‘Zrinski’

Objavljeno

na

Objavio

“Junaci, prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njen prvi odred. Za vaša junačka djela zna se samo dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest”

Dana 18. svibnja 1991. utemeljena je postrojba za specijalne namjene Bojna “Zrinski”. Njezin prvi zapovjednik bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović, obojica dočasnici elitnih postrojbi francuske Legije stranaca, piše HRT

Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata, kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.

Postrojba je smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Kandidati za bojnu Zrinski birani su prema najstrožim kriterijima; morali su biti mlađi od 25 godina, odličnoga zdravlja, neoženjeni te psihofizički spremni podnijeti i najveće napore.

Bojna “Zrinski” ustrojena je s namjenom samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, te za izvođenja diverzantskih akcija u dubini neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.

Bojna “Zrinski” izvršavala je zadaće na najtežim bojišnicama: u zadarskom zaleđu, Vukovaru, Hrvatskoj Kostajnici, Gospiću, potom u Metkoviću, Kupresu, dubrovačkom zaleđu, a ratni put završen je oslobodilačkom operacijom Maslenica.

Nakon toga ta je bojna Bojna “Zrinski” postala okosnica novoustrojene najelitnije postrojbe Hrvatske vojske: 1. hrvatskog gardijskog zdruga.

Zdrug je imao vrlo važnu oslobodilačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez.

Za slobodu Hrvatske život je položilo 26 pripadnika Bojne “Zrinski”.

 

Od 1800 prvih dobrovoljaca, 480 ih je došlo iz Širokog Brijega i okolice

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari