Pratite nas

Povijesnice

29. srpnja 1991. osnovana bojna Frankopan – Jedna od prve dvije specijalne postrojbe OS RH

Objavljeno

na

Bojna Frankopan je bila jedna od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Osnovana je 29. srpnja 1991. godine kao specijalna postrojba Glavnog stožera Oružanih snaga. Većinu instruktora i zapovjednika su činili Hrvati iz francuske Legije stranaca. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili obučeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini.

Jezgru bojne Frankopan činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca koji su postali zapovjednici i instruktori, Popunjavana je borcima sa ratnim iskustvom, a postrojbu su činili Hrvati iz svih krajeva Hrvatske, hrvatski iseljenici povratnici u domovinu te nekolicina stranih dragovoljaca.

Frankopanima je zapovijedao bivši bojnik Legije stranaca Ilija Tot, bivši legionar Bruno Zorica Zulu te Vinko Primorac. Obuka postrojbe obavljala se u vojarni Žutica kod Ivanić grada po modelu Legije stranaca i NATO standardu.

Tijekom 1991. bojna ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. U listopadu se bori na području Jasenovca, u studenom i prosincu u Osijeku tijekom najžešćih napada na grad. Ondje se bojna istaknula u izvlačenju mrtvih gardista s ničije zemlje kod Tenje te uspostavi mostobrana na lijevoj obali Drave u Baranji.

Tijekom 1992. bojna sudjeluje na Južnom bojištu u deblokadi Dubrovnika te ponovnoj uspostavi bojišnice kod Šuice nakon što su srpske snage u travnju zauzele Kupres.

Preustrojem Hrvatske vojske krajem 1992. godine bojna je raspuštena, a njezini pripadnici prelaze većinom u Drugu i Sedmu gardijsku brigadu te manjim dijelom u 1. hrvatski gardijski zdrug.

Tijekom djelovanja Bojne Frankopan 12 njezinih pripadnika je dalo svoje živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari