Pratite nas

Povijesnice

29. srpnja 1995. – Operacija Ljeto ’95. (VIDEO)

Objavljeno

na

Operacijom Ljeto ’95. hrvatske postrojbe oslobodile su u susjednoj Bosni područje od 1600 četvornih kilometara, uključujući gradove Bosansko Grahovo i Glamoč.

Zauzimanjem Grahova 29. srpnja 1995. hrvatske snage izbile su na prilaze Kninu i presjekle komunikaciju Knin-Drvar-Banja Luka, čime se Knin i cjelokupno okupirano područje sjeverne Dalmacije našlo u poluokruženju.

Operacija Ljeto ’95 počela je samo tri dana nakon što je potpisana takozvana Splitska deklaracija o suradnji hrvatskih i bošnjačkih vojnih snaga, čime je legalizirana prisutnost i djelovanje hrvatskih snaga na području BiH.

Njome se željelo spriječiti da vojske bosanskih i hrvatskih Srba osvoje Bihać. Zadaća je izvršena na dva smjera napada. Na Crni Lug-Bosansko Grahovo napad su počele 7. gardijska brigada i IX. bojna HOS-a 114. brigade.

Neprijatelj je imao dobro organiziran sustav obrane, ojačan ljudstvom pristiglim s bihaćke bojišnice. Stoga je na desnom krilu drugi dan napada uvedena 2. bojna Termiti 9. gardijske brigade koja je probila neprijateljske linije i oslobodila važno uporište Nos.

Potom je u napad uvedena 4. gardijska brigada što je ubrzalo operaciju, te su 28. srpnja 7. i 4. brigada ušle u Bosansko Grahovo.

Na drugom smjeru napada planina Šator-Glamoč djelovali su 1. hrvatski gardijski zdrug, 81. gardijska bojna, 3. bojna 1. gardijske brigade HV-a, postrojbe Hrvatskog vijeća obrane i specijalna policija MUP-a Herceg Bosne.

Na tom smjeru neprijatelj je također imao dobro utvrđene položaje na planini Staretini, ali hrvatske su snage već 27. srpnja izbile pred Glamoč.

Osim što su ovim silovitim udarom spasile područje zapadne Bosne od genocida poput onog u Srebrenici, operacijom Ljeto ’95 hrvatske snage napravile su zadnji potreban korak za pokretanje vojno-redarstvene operacije Oluja. (HRT)

 

Operacijom ‘Ljeto ’95.’ stvoreni su preduvjeti za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Osnovana Specijalna jedinica policije PU Zagrebačke ‘ALFA’

Objavljeno

na

Objavio

Krenuli su iz Zagreba 1991. ne znajući što ih čeka. Sudjelovali su u svim najvažnijim vojnim akcijama za obranu naše domovine.

Specijalna jedinica policijske uprave zagrebačke ALFA osnovana je 23.7.1991. godine. U Domovinskom ratu prešla je gotovo sva ratišta Banovine, Zapadne slavonije, Like pa sve do Dubrovnika.

U Alfama je bilo 369 aktivnih i 454 pričuvna djelatnika. To su bili uglavnom dragovoljci i ljudi koji su radili u policiji.

U borbenim akcijama ubijeno je 8, a ranjeno 100 pripadnika. Zahvaljujući profesionalizmu Alfe su jedna od rijetkijh jedinica čiji je odnos gubitaka nanesenih neprijatelju 10 puta veći od gubitaka.

Jedinica je pohvaljena Ukazom predsjednika dr. Franje Tuđmana 1991. za osvajanje vojarne Velika Buna. Odlikovana je i Grbom grada Zagreba, Medaljom Grada Zagreba i Redom Nikole Šubića Zrinskog. Alfe su odigrale i značajnu ulogu u Oluji, ulazak u Zagreb su okarakterizirali kao najsretniji dan za njih.

 

9. kolovoz 1995. – Doček Specijalne Jedinice Policije ALFA u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari