Pratite nas

Religija i Vjera

3. listopada 1226. – Umro Sveti Franjo Asiški

Objavljeno

na

Na današnji dan 1226. umro je Franjo Asiški (tal. Francesco d’Assisi), pravim imenom Giovanni Francesco Bernardone, utemeljitelj franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa.

Njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.

Franjo Asiški rođen je 1181. u Asizu. Bio je sin trgovca i francuske plemkinje. U mladosti je vodio veseo, bonvivanski život. Za vrijeme rata s Perugiom 1202.-1203. pada u zarobljeništvo, da bi nakon oslobođenja iz zarobljeništva, prilikom razmjene zarobljenika, teško obolio.

Nakon ozdravljenja, nastoji se priključiti križarima, no ponovno se razbolio i vratio kući. Nakon toga iskustva, potaknut i noćnim viđenjem, povlači se u prirodu i samoću, a druži se sa siromasima, te odjeven u vreću poslužuje gubavce.

Nakon viđenja u crkvici svetog Damjana u Asizu, u kojem mu Krist s križa kaže: Franjo, idi i obnovi moju Crkvu, počinje popravljati tu ruševnu crkvu.

Sugrađani su ga ispočetka smatrali čudakom, ali njegovo propovijedanje o apsolutnom evanđeoskom siromaštvu u doba oštro naglašenih klasno-ekonomskih razlika u feudalnom društvu nalazi pristalice među narodom i siromašnim slojevima građanstva.

Broj Franjine pokorničke braće s vremenom je sve više rastao te se pokret svetog siromaštva širi velikom brzinom i postaje prijetnja za privilegirani položaj klera. Kako bi suzbio tu opasnost, papa Inocent III. poziva Franju pred sebe i nakon što dobiva garancije da će pokret poštivati sva svjetovna prava Crkve i podlagati se papinu autoritetu odobrava njegovo djelovanje, odnosno potvrđuje 1209. osnivanje novog – franjevačkog reda, čiji službeni naziv glasi Ordo fratrum minorum (Red manje braće).

Godine 1212. Franjo Asiški i Klara Skifi osnivaju i žensku granu reda – klarise.

Od neznatne Družbe male braće, koja je živjela bez određenih pravila, povodeći se uglavnom samo za osobnim Franjinim primjerom razvio se još za Franjina života jak red koji djeluje po čitavoj Europi.

Međutim, udaljavanje od prvotnih ideala doskora dovodi u franjevačkom redu do nesuglasica i Franjo, koji nema sposobnosti vođe i organizatora, prepušta upravu reda drugome 1220. godine.

U svojim spisima Franjo se podjednako služi latinskim i narodnim, talijanskim jezikom, te ga se drži i začetnikom talijanske književnosti na narodnom jeziku.

Franjo se obraća narodnim jezikom i u svojoj sveobuhvatnoj ljubavi prema čitavoj prirodi priprema put oslobođenju umjetnosti od ukočenosti srednjovjekovnih formi.

Franjo kao putujući misionar-siromašak (tal. poverello) i lirik-vizionar kršćansku mistiku obogaćuje novim motivima (stigmatizacija, evanđeoska vjera, božićne jaslice itd.). Ujedno je i nastavljač učenja heretika Albigenza i Valdenza o apsolutnom siromaštvu, ali pritom, za razliku od njih, u potpunosti prihvaća crkvenu vlast, želeći Crkvu obnoviti iznutra.

Protivnik je bogatstva među redovnicima i samostanskih zidina, što je dovelo do sasvim novog shvaćanja redovničkog života u Crkvi i nove koncepcije izgradnje samostana.

Samo dvije godine (1228.) nakon svoje smrti Franjo Asiški proglašen je svecem i pokopan u bazilici svetog Franje u Asizu.

Zbog zaljubljenosti u prirodu ekolozi su ga izabrali za svog zaštitnika, a u svijetu se prepoznaje kao svetac mira. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: I Hitler je došao zakonom na vlast, no pitanje je kakav je to zakon pod kojim se oduzimaju prava Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić ocijenio je u nedjelju kako se Hrvatima u toj zemlji oduzimaju prava te se to predstavlja zakonitim, na što je poručio kako je i Hitler na zakonit način stigao na vlast.

“U vrijeme 1945. zakon nam je oteo imovinu i uništio sve što je hrvatsko i inteligentno. Po zakonu smo bili protjerivani i po zakonu je i Hitler došao na vlast. No pitanje je kakav je taj zakon pod kojim se oduzimaju prava jednom narodu i želi ga se izbrisati da je tu živio, kao što se to želi Hrvatima u Bosni i Hercegovini”, rekao je kardinal Puljić u propovijedi na misi u povodu 560. obljetnice prvoga spomena općine Žepče.

Puljić je aludirao na najnoviji znak nejednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nakon što je prema izbornom zakonu proglašenim protuustavnim u Predsjedništvo BiH za hrvatskog člana glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić, probošnjački političar hrvatskih korijena.

Nakon izbora 7. listopada američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack konstatirala kako je izbor Komšića u Predsjedništvo BiH zakonit i sukladan ustavu.

Kardinal Puljić je dodao kako Hrvati i katolička vjera nisu bili uništeni ni u vrijeme turske vladavine ni komunističkog režima, pa “neće ni danas u prljavim političkim igrama i stranačkim prepucavanjima u BiH”.

“Ni jedan narod neće imati sreće ako uništi drugi narod, a to se događa u BiH. Puno toga moramo ispraviti, ali naša katolička vjera je naš put za budućnost Hrvata u BiH”, poručio je u propovijedi sarajevski nadbiskup.

“Teška su vremena i pitate se što će biti s nama Hrvatima u BiH. To je vrlo prljava politička igra, ne samo domaćih politika nego i svjetskih moćnika koji žele hrvatskome narodu ogaditi Bosnu i Hercegovinu, ogaditi naše korijene i ognjišta, našu vjeru i identitet, i to sve pod okriljem zakona”, dodao je.

Pozvao je vjernike da se snažnije vezuju uz katoličku vjeru i korijene.
“Neće nas Hrvate u BiH spasiti nikakva politika, nego naša katolička vjera i naša hrabrost, vjernost i vjerodostojnost”, poručio je Puljić. Pozvao je vjernike na ustrajnost i zajedništvo u turbulentnim vremenima kada je ‘pred ispitom sve hrvatsko’.

(Hina)

Međunarodni je plan iskorjenjivanje Hrvata-katolika iz BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić o izborima u BiH: Tužan sam, Međunarodna zajednica učini krive poteze pa ostavi domaćina

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u izjavi za Hrvatski katolički radio osvrnuo se na nedjeljne izbore u BiH.

Izbori su plod Izbornog zakona. To je najveći problem, što je taj zakon takav da se drugome narodu može izabrati predstavnika. Jasno da će to stvoriti nezadovoljstvo kod ljudi. Međutim, dok se Izborni zakon ne promijeni, stvorena je takva situacija kakva jest. Očekujemo da će i međunarodni čelnici i domaći ljudi shvatiti da se ne može ovakvim putem stvarati zadovoljstvo suživota i suradnje.

Očekujem da se to što prije riješi, a meni je prihvatiti zakone i živjeti po njima, osim ondje gdje su protiv morala, savjesti i Božjega zakona. U tom duhu se moram postaviti.

Međutim, očekujem odgovornost i Međunarodne zajednice i domaćih političara. Tužan sam, jer Međunarodna zajednica učini mnoge krive poteze, pa ostavi domaćima da rješavaju. A da su domaći to mogli riješiti, ne bi trebali Međunarodnu zajednicu, kazao je vrhbosanski nadbiskup i kardinal Vinko Puljić nakon svete mise koju je sinoć predvodio u Župi i svetištu Gospe brze pomoći u Slavonskom Brodu.

Povod njegovom dolasku je proslava 8.dana u mjesecu kao dana čašćenja Gospe od brze pomoći.

 

PETROV OŠTRO PORUČIO: ‘Komšić ne smije biti primljen u Zagreb!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari